Njujork, (MINA) – Aktuelna Vlada nije uvažila preporuku zapadnih partnera, koji su zatražili nastavak i posvećenost evroatlantskoj agendi poslije političkih promjena u državi, ocijenio je predsjednik Milo Đukanović.
Đukanović, koji Crnu Goru predstavlja na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, u intervjuu Glasu Amerike ocijenio je da u tom smislu, tokom prethodne godine, nije bilo “ni milimetarskog pomaka”.
On je naveo da su tri partnera iz vladajuće većine, dan nakon završetka parlamentarnih izbora, potpisali sporazum kojim su se obavezali da će slijediti strateški kurs krijetanja zemlje.
“Uz tu formalnost, trebalo je tokom prethodne godine pokazati i stvarnu riješenost da se nastavi putem usvajanja evropskog sistema vrijednosti i stvaranja pretpostavke da Crna Gora u bliskoj budućnosti bude zapravo organski dio savremene evropske civilizacije”, rekao je Đukanović
On je kazao da su sva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore Evropskoj uniji (EU) otvorena prije smjene vlasti i ocijenio da se “nije napravio ni polukorak”.
“Očekuje se da Vlada ispuni preduslove u poglavljima 23 i 24, kako bi EU ocijenila da li smo ispunili privremena mjerila, nakon čega bi otpočeo proces zatvaranja otvorenih poglavlja”, naveo je Đukanović.
On je rekao da se do danas to nije dogodilo, ocijenivši da “nema ni minimalnog pomaka”.
“Ono što se dogodilo, nažalost, to su uglavnom bili incidenti u okviru odgovornosti naše vlade za funkcionisanje u NATO savezu“, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da su povjerljivi podaci, koji su uključivali i imena i prezimena pripadnika bezbjednosnih službi drugih zemalja, NATO partnera Crne Gore, iscurjeli u javnost.
Đukanović je naveo da je, u tom slučaju, narušen kredibilitet vlasti kao pouzdanog partnera Severnoatlantskoj alijansi.
Namjera da Crna Gora dođe pod dominantni uticaj Rusije postoji, ocijenio je Đukanović, dodajući da bi bilo pretenciozno vjerovati da se Rusija vodi isključivom zainteresovanošću za budućnost Crne Gore.
“Zapadni Balkan je veoma podoban kao šansa za vođenje destruktivne politike prema evropskom jedinstvu i sistemu vrijednosti. To su još uvijek nekonsolidovane države, čije stanovništvo ima dosta tradicionalnog proruskog sentimenta”, rekao je Đukanović.
On je kazao da Rusija pokušava da na Zapadnom Balkanu (ZB) osujeti evropsku i evroatlantsku perspektivu zemalja članica.
“To je bio pokretač ruske destrukcije prema Crnoj Gori već od 2016. godine, kada se nalazila pred vratima NATO-a. Mi smo odoljeli toj destrukciji, ali to ne znači da je zbog toga destrukcija zaustavljena”, istakao je Đukanović.
On smatra da je prisutna “još razjarenija” ofanziva iz Rusije prema Crnoj Gori i prema Zapadnom Balkanu.
“Ideja je da se kažnjavanjem Crne Gore, na neki način, odvrate sve ostale zemlje iz regiona od članstva u NATO-u i članstva u EU. Da li će Rusija u tome uspjeti, ja se nadam da ne”, naglasio je Đukanović.
Sjedinjene Američke Države (SAD), kako je naveo, imaju velike zasluge za uspjehe Crne Gore na putu evroatlantskih integracija.
“SAD su sistematičnom podrškom pomogle Crnoj Gori da odlučnije stane na put reformi, koje treba da nas dovedu do željenog mjesta u evropskim i evroatlantskim integracijama”, rekao je Đukanović.
SAD su bile presudna podrška učlanjenju Crne Gore u NATO, istakao je on, dodajući da ta država, za Crnu Goru, predstavlja strateškog partnera.
On je, komentarišući činjenicu da Crna Gora preko deset mjeseci nema ambasadora u SAD, kazao da je Vlada pokazala “brzopletost i revanšizam” kada je razriješila sve ambasdore.
“Vlada nije mislila na proceduru imenovanja, koja podrazumijeva saglasnost predsjednika. Prihvatio sam odmah sve ambasadore koji su predloženi iz sastava Ministarstva vanjskih poslova. Zašto još uvijek nijesu imenovani, to je pitanje parlamentarne većine”, rekao je Đukanović.
Đukanović je ocijenio i da svojim prisustvom na Cetinju 5. septembra nije doprinio napetostima koje su se dogodile tamo i trajale neko vreme.
“To je pitanje koje se uglavnom postavlja, od strane onih koji imaju pogrešnu pretpostavku – da su se toga dana sukobila dva ekstremizma”, naveo je Đukanović.
Ta teza je, ocijenio je, “zaista pogrešna i pokušava da uspostavi nepostojeću simetriju”.
On je kazao da oduvijek tvrdi da Crna Gora ne treba da se suprostavlja nijednom velikodržavnom nacionalizmu svojim nacionalizmom, već građanskim konceptom društva.
“To smo apsolutno radili. Velikosrpski nacionalizam je pokušao da, zloupotrebom Srpske pravoslavne crkve, na Cetinju izvede završni cilj poniženja crnogorske prijestonice i poniženja svih ljudi koji su vezani za crnogorski nacionalni, kulturni i vjerski identitet”, smatra Đukanović.
Kada se to događa, uvjeren je Đukanović, mjesto prijedsednika države je tamo gdje se brane te vrijednosti.
On je kazao i da je uvjeren da nije prekršio Ustav, dodajući da kao predsjednik države “apsolutno ima pravo” da jasno saopštava svoje stavove.
“Govorio sam o pitanju koje je nosilo potencijalno eksplozivan naboj, koji je mogao da ugrozi i stabilnost Crne Gore i bezbjednost ljudi koji su već najavili svoja okupljanja na Cetinju”, istakao je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
