Podgorica, (MINA) – Crna Gora, zahvaljujući upornom odbijanju poslanika da sprovedu izbornu reformu, nema ažuran i tačan birački spisak, kazali su iz Centra za demokratsku tranzciju (CDT).
Zamjenica programske direktorice CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da su izabranim predstavnicima građana već godinama važnije neke druge teme od potrebe da Crna Gora dobije neke od ključnih uslova za fukcionisanje demokratskih institucija.
“A kvalitetan birački spisak jeste jedan od najvažnijih”, kazala je Gvozdenović.
Ona je rekla da je dugogodišnja vlast, koju je predvodila Demokratska partija socijalista, duži niz godina izbjegavala da pokrene reformske zahvate koji bi doveli do, prije svega, uređenog registra prebivališta koji je veoma važan za birački spisak, ali i za ostale segmente funkcionisanja države.
“S druge strane, vlast nakon parlamentarnih izbora 2020. godine je, umjesto da prekine tu praksu, zapravo održala kontinuitet odnosa prema (ne)rješavanju ovog veoma važnog pitanja”, navela je Gvozdenović.
Ona je dodala da su prilično brzo zaboravili šta su građanima obećavali dok su bili opozicija i dali svoj značajan doprinos da izborna reforma doživi propast.
Kako je navela, iz tog razloga su u Crnoj Gori i dalje na snazi dva ekstremna stava o biračkom spisku – da je on “najbolji u Evropi” ili da u njemu ima “stotine hiljada izmišljenih birača-fantoma kojima se izdaju lažne lične karte”.
“Naravno, zavisno od trenutnog političkog interesa, partije biraju narativ o biračkom spisku koji im u tom momentu odgovara”, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da CDT, želeći ponovo da skrene pažnju na nedostatak političke volje za sprovođenje izborne reforme, objavljuje analizu “Kako do kvalitetnog biračkog spiska?“.
U tom dokumentu su, pojasnila je Gvozdenović, analizirali probleme koji opterećuju birački spisak i predložili održiva rješenja koja su u skladu sa međunarodnim standardima.
“Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je činjenica da u biračkom spisku imamo upisane građane koji tu ne bi trebalo da se nalaze”, rekla je Gvozdenović.
Kako je kazala, tu se najkrupniji problem tiče neažurnog Registra preblivališta crnogorskih državljana iz kojeg se, između ostalog, izvodi birački spisak.
“Imamo jedan broj građana koji ima fiktivno preblivašte u Crnoj Gori, ali ipak se nalazi u biračkom spisku i može da glasa”, navela je Gvozdenović u saopšenju.
Ona je podsjetila da je u Ustavu propisan uslov prebivališta od 24 mjeseca za ostvarenje prava glasa, što znači da je namjera bila da oni građani koji zaista žive i vežu svoju sudbinu za Crnu Goru, o njoj mogu i da odlučuju.
Gvozdenovuć je rekla da ta ustavna intencija nije pretočena u adekvatan zakonski okvir, pa je građanima ostavljeno na slobodnu odluku da li će odjavljivati prebivalište.
“Kako bi se riješio ovaj problem potrebno je značajno poboljšati legislativu, a onda sprovesti opsežnu terensku kontrolu i razmotriti svaki pojedinačan slučaj, kako bi država “pronašla” svoje državljane i utvrdila ko od njih jednovremeno ostvaruje biračko pravo i u zemlji u kojoj boravi i u Crnoj Gori”, smatra Gvozdenović.
Ona je kazala da, osim tog, postoje i drugi problemi koje je važno rješiti kako bi se “očistio” birački spisak, što se prvenstveno veže za pitanje ažurnosti Registra državljana Crne Gore i Matičnog registra umrlih.
Gvozdenović je rekla i da je neophodno uvesti mehanizme koji će omogućiti bolju internu i eksternu kontrolu tačnosti biračkog spiska i time graditi povjerenje javnosti u izborni proces.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
