Podgorica, (MINA) – Opozicija u Crnoj Gori nema mnogo izgleda da uspije ako joj je cilj destabilizacija vlasti, saopštio je profesor bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, Vladimir Gligorov.
Na pitanje da li su protesti u državama regiona na neki način povezani on je odgovorio da je riječ o krizi legitimnosti.
“Ali, oni imaju različite uzroke i vjerovatno domete. U Crnoj Gori, koliko sam u stanju da vidim, opozicija traži program kojim može da podupre osporavanje legitimnosti vlasti predsjednika države. Ranije je srpska opozicija bila neuspješna, dok se sada traži građanska alternativa. To bi moglo da dovede do promjena na sljedećim izborima“, kazao je Gligorov u intervjuu Vikend novinama.
On je rekao da opozicija u Crnoj Gori nema mnogo izgleda da uspije ako joj je cilj destabilizacija vlasti.
Prema njegovim riječima, u Srbiji je, prije svega, riječ o nedostatku prostora za djelovanje opozicije, bilo u politici ili u javnosti.
Uz to, kako je naveo Gligorov, sva vlast – izvršna, zakonodavna, sudska je u rukama jednog čovjeka, predsjednika države, koji nije ustavno ovlašćen da ima bilo koju od tih vlasti.
„Uz to, arogancija i verbalno nasilje nad neistomišljenicima gotovo svakodnevno i preko svih sredstava informisanja koje vlast kontroliše su nepodnošljivi, što su sve uslovi za razvoj prave krize“, kazao je on.
Prema riječima Gligorova, u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj riječ je o anti-autoritarnim krizama legitimnosti, dok je u Tirani i na Kosovu riječ o dugoročnijem nezadovoljstvu kvalitetom vlasti, ko god da je vrši.
Gligorov smatra da aktuelni protesti ne mogu da utiču na rejting Crne Gore u svijetu, na priliv stranih direktnih investicija, koje čine deset odsto crnogorskog BDP–a.
“Nije riječ o novim pojavama, kako ja vidim, ne postoje očekivanja da bi crnogorske vlasti, pa uostalom ni opozicija, htjeli da ugroze privredni napredak“, kazao je on.
Prema riječima Gligorova, opozicija, ako želi da bude uspješna, ne može da otuđi poslovne ljude, domaće ili strane.
„Inače bi se Crna Gora, imajući u vidu strane i javne dugove, suočila sa velikim problemima, čemu bi mogla da teži samo opozicija sa programom “što gore to bolje”, a to, znam i iz dosadašnjeg iskustva, nije popularno u Crnoj Gori”, rekao je on.
Komentarišući proces evropske integracije, Gligorov je kazao da će Evropska unija (EU) nastaviti da ističe demokratizaciju i vladavinu prava kao oblasti u kojima je u Crnoj Gori potreban napredak, ali neposredno posredovanje, kao u slučaju Makedonije, nije na dnevnom redu.
On je ocijenio da Crna Gora i Makedonija imaju šansu da postanu članice EU u mandatu nove Evropske komisije, koja će biti izabrana tokom ove godine.
“EU se ranije dosta oslanjala na strategiju po kojoj je ključ za evrointegracije preostalog neintegrisanog Balkana napredak u Srbiji. Ukoliko se pristup, poslije makedonske demokratizacije, promijeni sa novom Komisijom, moguće je da će se pridruživanje Crne Gore i Makedonije razdvojiti od Srbije, Bosne i Hercgeovine i Kosova, a onda i Albanije i da će se pregovori ubrzati”, smatra Gligorov.
Komentarišući političke i ekonomske interese velikih sila na Zapadnom Balkanu, on je naglasio da najveću odgovornost za bezbjednost regije imaju Sjedinjene Američke Države (SAD), prije svega preko NATO saveza.
Za Rusiju je, naveo je Gligorov, osnovni cilj zaustavljanje širenja NATO saveza, a potom obezbjeđenje kontrole nad izvorima energije na Balkanu.
Kako je rekao, kada je riječ o Balkanu, nema sumnje da se ruski uticaj ne povećava, ali destabilizacija nije trenutno u ruskom interesu.
Gligorov je rekao da su SAD, EU i Kina u osnovi angažovane na očuvanju stabilnosti regije.
On je kazao da je rusko nezadovoljstvo učlanjenjem Crne Gore u NATO jasno, kao i da dosadašnji ruski napori da u osnovi srpskim strankama smijeni vlast u Crnoj Gori nijesu uspjeli.
„Eventualno međunarodno posredovanje u sukobima vlasti i opozicije obično vrši EU. Trenutno to nije na dnevnom redu nigdje u regiji, pa ni u Crnoj Gori“, dodao je Gligorov.
Komentarišući ulaganja Kine u regionu, on je kazao da ta država uglavnom ima komercijalne interese, prije svega kako bi imala bolji pristup evropskom tržištu i veći uticaj na njega.
„Tako da je Kina zainteresovana za stabilnost Balkana, što je neminovno dovodi u relativno tijesne veze sa onima koji su na vlasti”, zaključio je Gligorov.
