Podgorica, (MINA) – Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu imaće četiri radne grupe, koje će biti sastavljene od po četiri člana, čija imena treba da budu dostavljena do sljedeće sjednice tog skupštinskog tijela.
To su zaključci sa današnje sjednice Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, na čijem dnevnom redu je bilo razmatranje metodologije rada tog tijela i daljih aktivnosti.
Sa modelom rada kroz četiri radne grupe bili su saglasni svi članovi Odbora, dok je poslanik Genci Nimanbegu bio uzdržan, ocjenjujući da će rad u podgrupama otežati rad tog skupštinskog tijela.
Predsjednik Odbora Strahinja Bulajić dostaviće sekretaru Odbora do sljedeće sjednice imena članova radnih grupa ispred parlamentarne većine, a zamjenik predsjednika Predrag Sekulić iz opozicije.
Sa dvije radne grupe Odbora rukovodiće parlamentarna većina, a sa dvije opozicija.
Sekretar Odbora zadužen je da pripremi javne pozive, koje će to skupštinsko tijelo utvrditi na sljedećoj sjednici, a koji se odnose na pridružene članove iz nevladinog sektora, odnosno akademske zajednice.
Generalni sekretar Skupštine zadužen je da odredi zaposlene koji će biti angažovani u Sekretarijatu Odbora.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da bi trebalo pripremiti zaključak koji će se odnositi na poziv Odbora Vladi da zaustavi aktivnosti u vezi sa potencijalnom izmjenom Odluke o utvrđivanju kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i utvrđivanjem predloga zakona o registrima prebivališta i boravišta.
„Sve materijale na kojima su oni radili neka nam dostave, a mi ćemo da pozovemo njihove predstavnike da radimo zajedno na tome“, rekao je Mugoša.
Taj zaključak nije donešen na današnjoj sjednici Odbora, već je dogovoreno da on bude definisan na sljedećoj.
Mugoša je ocijenio da je porebno da se u Zakonu o crnogorskom državljanstvu sve jasno definiše, a ne da postoji opcija da se odlukom, kao podzakonskim aktom, neke stvari iz zakona tumače.
On je kazao da podržava da u radnim grupama Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu mogu da budu i drugi poslanici, a ne samo članovi Odbora.
Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković kazala je da Vlada hoće da preuzme poslove iz nadležnosti Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Prema njenim riječima, u cilju smirivanja tenzija potrebno je donijeti zaključak „kojim će se Vlada obavezati da se zaustavi i da se ne miješa u poslove koji nijesu njihova ingerencija“.
„Nikakav problem nije da se pozovu predstavnici Vlade i na temu oko državljanstva, biračkih spiskova i prebivališta i boravišta, da oni kažu njihove ideje, a mi ćemo razgovarati o tome i donositi ona rješenja koja se usvoje širim konsenzusom“, navela je Vuksanović Stanković.
Ona je poručila da je SDP spreman za svaku vrstu dijaloga kada su u pitanju činjenice koje se tiču širokog društvenog konsenzusa, od reformi izbornog zakonodavstva, do važnih rješenja u oblasti pravosuđa za koja je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.
Ta partija, kako je dodala Vuksanović Stanković, zalaže se za to da u radu Odbora učestvuju svi relevantni društveni činioci koji mogu, na bilo koji način, doprinijeti pronalaženju najboljih rješenja koja će vratiti povjerenje javnosti u izborni proces.
„Da li možemo govoriti o punom povjerenju javnosti u izborni proces ako smo na sceni prethodnih dana imali igre skrivalice Vlade kroz pokušaj usvajanja odluke koja se tiče kriterijuma za državljanstvo i zakona o registrima prebivališta i boravišta“, pitala je ona.
Vuksanović Stanković smatra da se time na vrlo tendenciozan način pokušava izvršiti politički izborni inženjering i promjena demografske strukture stanovništva Crne Gore.
Ona je dodala da su u Odluci o obrazovanju Odbora jasno definisane nadležnosti tog skupštinskog tijela.
„Vlada neka se bavi svojim poslom, a mi ćemo svojim, i naravno svi treba da radimo u interesu građana, države i očuvanja svih vrijednosti građanske, evropske Crne Gore. Vjerujem u dijalog svih strana, široki konsenzus oko važnih pitanja i da se sve ono što je u interesu Crne Gore mora rješavati u institucijama sistema“, navela je Vuksanović Stanković.
Nimanbegu je kazao da je Odluka o formiranju Odbora usvojena u decembru i da su jasno definisane nadležnosti tog skupštinskog tijela.
„Ako je Vlada išla u izmjenu zakona koje su izazvale bojazan, posebno manjinskih naroda, što se tiče njihovog statusa, biračkog prava, državljanstva, mislim da im se mora poslati jasna informacija da to ne rade“, rekao je Nimanbegu.
On je podržao učešće pridruženih članova iz nevladinog sektora i akademske zajednice.
Poslanica DPS-a Jovanka Laličić kazala je da ih čeka ozbiljan rad.
„Mislim da je veoma važno da angažujemo predstavnike nevladinih organizacija i akademske zajednice, jer njihovo mišljenje može biti jako korisno. Biće potrebno da podgrupe proširimo sa kolegama iz klubova“, navela je Laličić.
Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović naveo je da podržava sve predloge koji mogu dovesti do poboljšanja metodologije rada Odbora.
„Zakon o izboru odbornika i poslanika donosi se sa dvije trećine. Zalažem se da taj zakon, ako je moguće, donesemo što većom saglasnošću, to znači da je potrebna politička volja i opozicije i parlamentarne većine“, rekao je Bulatović.
On je kazao da dijalog ne isključuje demontažu i „privođenje odgovornosti, ne samo državnih funkcionera u prošlosti i onih koji su im bliski, nego uopšte onih koji su u javnom životu radili stvari koje nijesu u redu“.
„Mislim sada da zbog nečijih ličnih pozicija iz bivše vlasti, ne govorim čitave partije, nego o ličnim pozicijama, mi ne smijemo Crnu Goru da dovedemo u navodno stanje nestabilnosti i tenzija. Tačno se zna ko želi da istakne pitanja koja se tiču prava dijaspore navodno, pitanja državljanstva i da se brinu za Crnu Goru“, naveo je Bulatović.
On je kazao da je protiv toga da se donose jednostrane odluke.
Bulatović je rekao da je tačno da u Odluci o formiranju Odbora ne stoji pitanje potencijalnih ustavnih promjena.
„Na pitanje otvorenih lista odgovaram pitanjem zašto ne idemo sa većinskim sistemom. Neophodno je izmijeniti neke ustavne klauzule da bi se većinski sistem mogao uvesti u pravni poredak Crne Gore“, naveo je Bulatović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica kazao je da je izborna reforma važan poduhvat političkih aktera u Crnoj Gori, značajan za evropsku integraciju države i unapređenje kvaliteta institucionalnog ambijenta.
„Ukoliko se desi reforma zakonodavstva, doći će do unapređenja djelovanja institucionalnih činilaca na različitim poljima“, naveo je Koprivica.
Kako je kazao, nova parlamentarna većina želi da se definišu pravna ograničenja, jer ne žele autokratsku, autoritarnu ili bilo kakvu drugu bezakonu vladavinu.
„Definisanje institucionalnog okvira, koji će obezbijediti slobodne, poštene i demokratske izbore, zavisi od političke volje svih aktera koji su uključeni u ovaj proces“, rekao je Koprivica.
On je naveo da je Bulajićev predlog osnovnog okvira za metodologiju rada Odbora sasvim prihvatljiv.
Koprivica je kazao da je prihvatljiva forma četiri radne grupe, jer bi doprinijela specijalizaciji rada Odbora.
On smatra da u radnim grupama treba da budu samo članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, jer su oni dobili legitimitet, Odlukom Skupštine, da se bave tim pitanjma.
Koprivica je dodao da svi imaju pravo prisustva i učešća, ali bez prava odlučivanja.
Zamjenik predsjednika Odbora Predrag Sekulić kazao je da „ono što je pokušala Vlada je bio pokušaj ponižavanja parlamenta i parlamentarne većine, prije svega“.
On je dodao da je na današnjoj sjednici Odbora otvoreno nekoliko političkih pitanja.
Sekulić je rekao da je saglasan sa predlogom da svaki član Odbora može da bude član bilo koje radne grupe.
On je kazao da je prethodni odbor za izbornu reformu uradio mnogo toga.
