Podgorica, (MINA) – Nezavisnost Sudskog savjeta treba da poštuju druge grane vlasti u državi, poručila je predsjednica Savjeta Vesna Simović Zvicer i dodala da za izgradnju nezavisnog sudstva nekada nijesu dovoljni samo ustavni principi i međunarodni standardi.
Ona je, na sjednici Skupštine na kojoj se razmatra Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu, istakla da politička situacija u zemlji, regionu i svijetu čini neophodnim da se ponovo afirmišu principi i preporuke iz relevantnih međunarodnih dokumenata o ulozi pravosudnih savjeta i njihovoj nezavisnosti.
„Nekada nijesu samo ustavni principi i međunarodni standardi dovoljni za izgradnju nezavisnog sudstva“, kazala je Simović Zvicer.
Kako je navela, pored značaja odgovornosti i nadležnosti povjerenih Sudskom savjetu, važnije je da njegovu nezavisnost poštuju druge grane vlasti u državi, da ima dovoljno finansijskih sredstava i da je odgovoran za svoje aktivnosti i odluke.
Simović Zvicer je rekla da imaju veliki problem sa smještajnim kapacitetima Sudskog savjeta i Sekretarijata tog tijela.
„Ukazivala sam nadležim institucijama u više navrata da je potrebo obezbijediti adekvatne uslove za rad zaposlenima u Sekretarijatu Sudskog savjeta, jer je činjenica da njih 49 rade u nešto više od 290 kvadrata“, dodala je Simović Zvicer.
Taj problem, kako je kazala, posebno je dolazio do izražaja tokom pandemije.
Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović kazala je da bi, gledajući statističke podatke iz izvještaja, neki neutralni posmatrač, koji nije iz Crne Gore, rekao da se radi o razvijenoj zemlji, članici Evropske unije (EU), gdje pravosuđe radi svoj posao na pravi način.
Ona je rekla da ne zna da li se bilo gdje desila situacija da su predsjednici Vrhovnog i Privrednog suda u jednom trenutku bili u zatvoru.
Paunović je kazala da poštuje prezumpciju nevinosti.
“Ali velika je sramota za Crnu Gori da se osobe koje su se nalazile na rukovodećim mjestima u pravossuđu dovedu i u najmanju sumnju da su izvršioci bilo kojeg krivičnog djela”, rekla je Paunović.
Ona je, govoreći o ukidanju pritvora bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, navela da čestita sudiji koja je donijela tu odluku na hrabrosti, jer je Medenica pokušala da napusti Crnu Goru “iz razloga što nema povjerenje u zdravstveni sistem”.
Paunović je istakla da poslanici moraju postići konsenzus i kompletirati Sudski savjet.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović podsjetio je na hapšenja Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.
“Jedna od najpogubnijih stvari je to što je jedan od sudija Osnovnog suda u Herceg Novom doslovno priznao da je na njega Medenica vršila pritisak da donosi određene odluke”, kazao je Bojović.
Takvih sudija, kako je ocijenio, ima zasigurno mnogo.
“Pojedinima je, vidimo, proradila savjest, pojedinima još nije. O tome svjedoči i puštanje iz pritvora Medenice”, rekao je Bojović.
Prema njegovim riječima, većina institucija u Crnoj Gori su decenijama djelovale kao “mrtvo slovo na papiru”.
“One su etablirane da služe jednoj partiji, odnosno jednom kružoku ljudi, pojedincima i interesnim grupama koje su bile povezane sa Milom Đukanovićem, svi su to u Crnoj Gori znali”, kazao je Bojović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović rekao je da Sudski savjet koji je podnio izvještaj nastao 2014. godine i da je biran isključivo po političkim, a ne stručnim kriterijumima.
“Rezultati rada ovog Sudskog savjeta su politički ostrašćeno i motivisano pravosuđe zbog kojeg se Crna Gora stidi pred Evropom i EU”, naveo je Bogdanović.
On je kazao da je “Medenica proizvod rada ovog Sudskog savjeta”.
“Prema mom mišljenju, ona je bila nalogadavac Sudskom savjetu, ona je rukovodila njime”, rekao je Bogdanović.
Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je da je sudstvo posljednja linija odbrane, kako je naveo, retrogradnog i nazadnog 30-ogodišnjeg sistema.
On je kazao da Medenica i Jovanić nijesu izuzetak nego pravilo.
“Vi i ono troje, koji osam godina stolujete u takvom Sudskom savjetu, treba da date ostavke i oslobodite tu instituciju”, naveo je Radulović, obraćajući se Simović Zvicer.
Radulović smatra da izmjene Zakona o sudskom savjetu mogu samo djelimično nešto popraviti.
Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić rekao je da je za tu partiju izvještaj Sudskog savjeta za prošlu godinu, kao i prethodni, neprihvatljiv, iz nekoliko suštinskih razloga.
“Kada su u pitanju crnogorski sudovi, do danas nema adekvatnih, a negdje nikakvih presuda za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, ili one u kojima su učestvovali crnogorski građani ili u kojima su stradali crnogorski građani”, naveo je Mustafić.
On je rekao da nema adekvatnih presuda za Štrpce, Kaluđerski laz, Morinj, deportacije.
“Mi smo svjesni da je trulih dasaka bilo u sudstvu i ranije, da ih vjerovatno ima i sada, a vjerovatno se tih trulih dasaka nećemo osloboditi ni i u budućnosti”, kazao je Mustafić.
On je rekao da su svjesni da je sudovima potrebno jače i bolje ekipiranje i reizbor mnogih sudija.
Činjenica je, kako je naveo Mustafić, da u sudskim instancama, počev od osnovnih sudova, ne postoji adekvatan broj pripadnika manjinskih naroda.
“Još je tragičnije što u Crnoj Gori ne postoji svijest da te stvari treba mijenjati”, dodao je Mustafić.
Kako je naveo, način na koji se u Skupštini glasalo o članovima Sudskog savjeta govori o odsustvu te svijesti i u zakonodavnom domu.
“Pripadnici manjinskih naroda ne mogu imati povjerenje ni u sudstvo, ni u tužilaštvo, koji u svojim instancama ne prepoznaju na adekvatan način predstavnike manjinskih naroda, dakle ne uvažaju njihove kompetencije”, rekao je Mustafić.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović kazao je da neizbor članova Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i sudija Ustavnog suda, osim što blokira dalji put Crne Gore ka EU, proizvodi katastrofalne posljedice po funkcionisanje pravosuđa i državu.
On smatra da su političke igre, kalkulacije i uski partijski interesi stare-nove vlasti osnovni razlozi za blokadu pravosuđa.
Popović je rekao da početak zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa EU, koji je, kako je ocijenio, zaustavljen 2020. godine, zavisi od postizanja širokog političkog konsenzusa o izboru čelnika pravosudnih institucija.
“O tome, međutim, nema dogovora ključnih političkih aktera u državi, a vjerovatno ga neće ni biti”, smatra Popović.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da su institucije sistema u Crnoj Gori, nažalost, davale samo privid stabilnosti.
“Privid, jer su to bile marionetske institucije, a čini mi se da je sudstvo oličenje marionetskih institucija”, rekla je Bošnjak.
Ona je navela da je Demokratska partija socijalista bila “majstor improvizacije”.
“Znali smo da je sudstvo trulo”, dodala je Bošnjak.
Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da ta stranka neće podržati izvještaj Sudskog savjeta za prošlu godinu.
On je ocijenio da Crna Gora svih ovih godina, što se tiče sudstva, stagnira u pogledu napretka.
“Uvjeren sam da će se, kao što smo oslobodili Tužilaštvo i izabrali nezavisan i profesionalan Tužilački savjet, isto to desiti u sudstvu”, rekao je Martinović.
Poslanik DF-a Budimir Aleksić kazao je da je za taj politički savez izvještaj Sudskog savjeta apsolutno neprihvatljiv iz suštinskih razloga.
On je rekao da je slučaj Medenice najbolji dokaz kako je funkcionisala sudska vlast i kako su se donosile presude.
Aleksić je ocijenio da odluka suda da se Medenica brani sa slobode pokazuje da se stvari nijesu promijenile u crnogorskom sudstvu.
“Vidimo da sudovi i dalje funkcionišu kao i u vrijeme totalitarnog režima, kada je pravosuđe bilo politički instrument vlasti, pod političkom kontrolom i u potpunosti ispolitizovano”, kazao je Aleksić.
On je rekao da je opštepoznato da u Vrhovnom, Apelacionom, Privrednom i osnovnim sudovima nije bilo pripadnika srpskog naroda.
“Moramo se pomiriti sa činjenicom da je Crna Gora višenacionalna država, da ovdje ne postoji većinski narod, pa prema tome ne postoje ni manjinski narodi”, naveo je Aleksić.
Prema njegovim riječima, svako može da funkcioniše u skladu sa Ustavom.
Kako je naveo Aleksić, u skladu sa najvišim pravnim aktom, svako može da formira manjinski savjet preko koga može da ostvaruje svoja prava.
“Na prošloj sjednici, kada je bilo riječ o izvještaju Fonda za manjine, predložio sam da i Crnogorci osnuju manjinski savjet, pa je onda nastala opšta pomama”, kazao je Aleksić.
Poslanik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da organizovani kriminal i korupcija ne mogu da budu jači ni od jedne države.
Svaka država, kako je dodao, može da pobijedi organizovani kriminal i korupciju i bude jača od bilo kog pojedinca, samo ako ona to želi.
“Nažalost, mi smo u prethodnim godinama i decenijama svjedočili da su djelovi naših institucija bili u direktnoj sprezi sa organizovanim kriminalom i korupcijom i sluge, kuriri i kumovi organizovanih kriminalnih grupa”, rekao je Bečić.
On je poručio da se ne smije zastati sa reformama.
Bečić je kazao da se, nažalost, svjedoči institucionalnom krahu i disfunkcionalnosti.
“Pogledajte samo situaciju oko Ustavnog suda, taj paradoks, oni koji tvrde da je neki akt neustavan neće da za par dana ovdje izabremo sudije Ustavnog suda, a nijesu osporili ni stručno ni moralno nijednog od predloženih kandidata”, naveo je Bečić.
Poslanik Force Genci Nimanbegu kazao je “da je situacija takva da su glavni ljudi u sudstvu Crne Gore optuženi”.
“Tako da ono što je, prema Ustavu, trebalo da garantujete, malo ispunjeno”, rekao je Nimanbegu.
Simović Zvicer je, u završnom izlaganju, kazala da Sudski savjet funkcioniše.
“Nije da nije bilo rezultata. Čuli smo uglavnom kritike, ali one će nam pomoći da naš rad bude bolji”, rekla je Simović Zvicer.
Ona je, govoreći o pitanju legitimiteta Sudskog savjeta, navela da je saglasna da je od 2014. prošlo dosta godina, ali da se krivica ne može adresirati na Sudski savjet.
Simović Zvicer je, govoreći o slučaju Medenice, kazala da treba poštovati prezumpciju nevinosti i ostaviti nadležnim organima da utvrđuju nečiju odgovornost.
“Moram da ponovim nešto što sam već rekla, nije prijatno i ne osjećam se prijatno, a vjerujem da isto osjećanje dijele i kolege koje su bile u Sudskom savjetu kada smo birali Medenicu. Niti smo znali, niti smo mogli znati ove čijenice o kojima danas pričamo”, navela je Simović Zvicer.
Ona je rekla da na nju niko nikada nije vršio pritisak.
“Bilo je kritika na račun nekih naših ovlašćenja, tu nam je potrebna vaša pomoć, imaćete priliku kada budu izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, da neke nadležnosti Savjeta uredite drugačije”, navela je Simović Zvicer.
Ona smatra da su postojeća zakonska rješenja loša.
“Mladi sudija koji bude biran u Beranama, Pljevljima, na Žabljaku, ne dobija nikakvu pomoć od države, moraće da plaća stan, ostavi porodicu u mjestu iz kojeg dolazi”, rekla je Simović Zvicer.
Ona je dodala da su predložili neka rješenja i da vjeruje da će ona biti u konačnom tekstu koji Skupština bude razmatrala.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
