Podgorica, (MINA) – Crna Gora nije postigla napredak u oblasti pravosuđa, a implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira, ocijenjeno je u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru.
U izvještaju koji je objavljen danas, navodi se da primjena ključnih pravosudnih reformi stagnira, kao i da su ovu godinu obilježile tenzije i nepovjerenje među političkim akterima.
U dokumentu se ocjenjuje da su “usijani odnosi i nepovjerenje” podsticali česte eskalacije i dodatno pogoršali političke podjele.
Rezultati parlamentarhih izbora su, kako se navodi, promijenili dinamiku između državnih organa i ukazali na potrebu za ravnotežom u pitanjima vjerskih zajednica i etničke pripadnosti, koja su „dominirala političkom agendom tokom izvještajnog perioda“.
„Trvenje između izvršne i zakonodavne vlasti usporilo je reformske napore“, navodi se Izvještaju EK.
Ocjenjuje se da je napredak u reformi izbornog pravnog okvira bio spor, usljed „početnih kašnjenja i periodičnih bojkota“.
„Skupština je smijenila predsjednika Državne izborne komisije (DIK) u junu, a imenovanje novog predsjednika je još uvijek na čekanju u Skupštini“, navodi se u dokumentu.
U izvještaju se ocjenjuje da su portrebni kontinuirani napori za povećanje profesionalnosti, transparentnosti i odgovornosti DIK-a.
Iz EK su konstatovali da pravni okvir i dalje predviđa održavanje lokalnih izbiora u različito vrijeme, što, kako su ocijenili, dovodi do stanja gotovo stalne predizborne kampanje na nacionalnom i lokalnom nivou.
„Ostaje da se obezbijedi vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na takozvanu „aferu Koverta““, navodi se u izvještaju.
Iz EK su naveli da je nedostatak konstruktivnog angažmana svih parlamentarnih aktera spriječio smislen politički dijalog, i dodatno polarizovao politički ambijent.
„Bojkot plenarnih sjednica većine poslanika, iz redova opozicije i vladajuće većine, uzrokovao je obustavu odlučivanja u Skupštini tokom ove godine“, kaže se u izvještaju.
U izvještaju se ocjenjuje da je Skupština poboljšala transparentnost rada, kao i da je generalno pojačala svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu.
„Vladajuća većina je često inicirala ili donosila zakone po ubrzanom postupku, bez potrebnih javnih konsultacija i bez odgovarajućeg uzimanja u obzir zahtjeva iz procesa pristupanja EU“, dodaje se u izvještaju.
Iz EK su saopštili da Skupština tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost evropskom programu reformi i poboljša koordinaciju sa Vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa.
„Skupština bi trebalo da ojača profesionalne i stručne kapacitete administrativnog kadra i poboljša političku zastupljenost žena“, navodi se u dokumentu.
Sadašnji sastav Skupštine je bez presedana u istoriji Crne Gore, smatraju u EK dodajući da je međupartijski i društveni konsenzus o reformama vezanim za EU, od ključnog značaja za napredak u evropskim integracijama.
Iz EK su kazali da Skupština do sada nije mogla da osigura potrebnu dvotrećinsku većinu za važna sudska imenovanja, pa su ključne funkcije pravosudnog sistema i dalje popunjene na principu vršilaca dužnosti.
Oni su, kada je riječ o upravljanju, ocijenili da postoji potreba za „jačanjem učešća zainteresovanih strana i Vladinih kapaciteta za sprovođenje reformi“, i konstatovali da su žene su na čelu četiri ministarstva od njih 12.
„Novi sastav čini prva ekspertska Vlada u Crnoj Gori, a samo mjesto potpredsjednika Vlade pripada lideru jedne političke partije“, navodi se u izvještaju.
U dokumentu se ocjenjuje da je pregovaračka struktura značajno oslabljena ostavkom ili smjenom 110 njenih članova, uključujući 16 pregovarača za poglavlja i 24 šefa radnih grupa.
„Većina ovih ključnih pozicija i dalje je upražnjena. Pod novim rukovodstvom, neka od ključnih ministarstava nijesu pokazala dovoljno posvećenosti i konstruktivnog angažmana u procesu pristupanja Uniji“, naveli su iz EK.
Oni su istakli da se uloga civilnog društva prepoznaje i promoviše, ali i da je potrebno poboljšati pravni i institucionalni okvir, kako bi se ojačala saradnja između državnih institucija i civilnog društva u kontekstu pristupanja EU.
Iz EK smatraju da je Crna Gora umjereno spremna za reformu javne uprave, kao i da je u ovoj godini postignut ograničen napredak.
„Promjena vlasti i parlamentarne većine ozbiljno je pogodila državnu službu. Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima sniženi su uslovi za kompetentnost, nezavisnost i zapošljavanje državnih službenika zasnovano na zaslugama“, navodi se u izvještaju.
Iz EK su ocijenili da je potrebna snažna politička volja za efikasnu depolitizaciju javnog sektora, optimizaciju državne uprave i sprovođenje prinicipa odgovornosti rukovodilaca.
Crna Gora je, kako se ocjenjuje, i dalje umjereno spremna za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i ukupno je postigla ograničen napredak u pogledu odgovornosti.
„Nije postignut napredak u oblasti pravosuđa, a implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira. Još uvijek nedostaje odlučna politička posvećenost, potrebna za deblokiranje važnih segmenata tih reformi“, navodi se u izvještaju.
Uprkos proaktivnijem pristupu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kako su ocijenili iz EK, korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost.
Crna Gora je nastavila da ispunjava pravne obaveze iz domena ljudskih prava, naveli su iz EK dodajući da i dalje postoje izazovi kada je riječ o njihovoj efikasnoj implementaciji.
Kako je saopšteno, ostvaren je ograničen napredak u oblasti slobode izražavanja, a Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije.
„Djelimično su ispunjene prošlogodišnje preporuke o suzbijanju i sprečavanju korupcije. Potrebno je poboljšati bilans ostvarenih rezultata u pogledu zaplijene i oduzimanja imovine“, navodi se u dokumentu.
Iz EK su naveli da je ASK pokazala proaktivniji pristup pod novim rukovodstvom, ali da su i dalje prisutni izazovi u pogledu nezavisnosti Agencije, određivanja prioriteta, selektivnog pristupa i kvaliteta njenih odluka.
„Korupcija je i dalje prisutna u mnogim područjima. Potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje tog pitanja, kao i za snažni odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou“, kaže se u izvještaju.
Crna Gora je umjereno spremna u borbi protiv organizovanog kriminala, kazali su iz EK dodajući da je postignut određeni napredak u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka.
„Broj predmeta organizovanog kriminala koji su istraženi i procesuirani nastavio je da raste, a broj predmeta o kojima je presuđeno na sudovima gotovo se utrostručio“, konstatuje se u izvještaju.
Iz EK su kazali da međunarodna policijska saradnja nastavlja da daje rezultate, sa do sada nezabilježenim zapljenama droge u inostranstvu, dodajući da kapaciteti za rješavanje šverca duvana i pranja novca još uvijek nijesu na očekivanom nivou.
„Crna Gora mora da riješi određene sistemske nedostatke u sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući i način na koji se predmeti organizovanog kriminala rješavaju na sudovima“, rekli su iz EK.
Oni su istakli da je potrebno poboljšati efikasnost istraga o prekomjernoj upotrebi sile od strane organa reda i o zločinima iz mržnje.
„Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, te osobe s invaliditetom, i dalje se suočavaju s više oblika diskriminacije i poteškoćama u ostvarivanju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima“, rekli su iz EK.
Oni su kazali da žene i dalje doživljavaju nejednakost u učestvovanju u političkom i javnom životu i pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima.
„Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja ozbiljno zabrinjavaju. Slučajevi etnički i vjerski motivisanih napada, zločina iz mržnje i govora mržnje nastavili su da se povećavaju“, naveli su iz EK.
Oni su ocijenili da pristup pravdi, posebno za ugrožene grupe, tek treba da se poboljša.
„Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti usvojene su nakon ograničenih, a ne potpuno inkluzivnih konsultacija s vjerskim zajednicama“, rekli su iz EK.
Crna Gora je postigla određeni nivo spremnosti u oblasti slobode izražavanja, rekli su iz EK dodajući da je država samo djelimično ispunila prošlogodišnje preporuke.
Iz EK su evidentirali pomake u istrazi o oružanom napadu na istraživačkog novinara iz 2018, ističući da preostaje da se osigura potpun i efikasan sudski odgovor na taj slučaj i druge važne starije predmete.
Oni su podsjetili da je Vlada je osnovala novu ad hok /ad hoc/ komisiju za praćenje nasilja nad medijima, dodajući da se još nije u potpunosti ili efikasno pozabavila važnim preporukama prethodne komisije.
Iz EK su istakli da je potrebno dodatno ograničiti efekate dezinformacija, onlajn uznemiravanja i govora mržnje, uz staranje da te mjere nesrazmjerno ne ograniče slobodu izražavanja.
U izvještaju se navodi i da je, nakon imenovanja novog savjeta RTCG-a i naknadnih promjena rukovodstva, javni servis je počeo da prikazuje politički raznolikiji sadržaj.
Kako je ocijenjeno, medijska scena i dalje visoko polarizovana i „često obilježena politički pristrasnim i neuravnoteženim izvještavanjem“.
Iz EK su kazali da postoji veliko učešće stranih medija iz regiona, što je bilo posebno zapaženo u izbornim periodima, dodajući da su mehanizmi samoregulacije i dalje su slabi.
Crna Gora je, kako su rekli, ostala konstruktivno posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zemljama, iako su, s porastom nacionalističke retorike, bilateralni odnosi sa Srbijom bili narušeni tenzijama.
„Što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze članstva, u mnogim oblastima se odvijao značajan posao na usklađivanju i pripremi za implementaciju pravne tekovine EU, iako sporije nego ranije“, kaže se u izvještaju.
Jačanje administrativnih kapaciteta za primjenu pravne tekovine EU ostaje važan izazov, rekli su iz EK dodajući da je hitno potrebno da se ponovo izgrade funkcionalne pregovaračke strukture.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
