Podgorica, (MINA) – Izjava ministra pravde Zorana Pažina da bi predsjednici sudova, koji su na tim pozicijama više od dva mandata, trebalo da preispitaju riješenost da ostanu na tim funkcijama, direktno je uticala na samostalnost sudske vlasti, smatra predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Ona je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavila godišnji izvještaj o radu sudova u 2019. godini, rekla da je jedan od ciljeva koje sudstvo i u ovoj godini treba da ostvari – da održi i osigura, uz podršku drugih vlasti, svoj nezavisan samostalan status.
“Nažalost, u prethodnim danima smo zaključili da je sudstvo ostalo bez takve podrške”, rekla je Medenica.
Ona je rekla da se čini da je sudska vlast ostala nezaštićena od nedopuštenih uticaja iz političkih i drugih centara moći.
Na pitanje da li će podnijeti ostavku nakon izjave Pažina i ocjena u Non pejperu Evropske komisije, Medenica je rekla da je to njen lični čin.
“To je moj lični čin i to ću zadržati za sebe. Rečeno je u izjavi Pažina da je moj izbor izvršen po Ustavu i zakonu, ali da bi zbog sistema demokratizacije i demokratskih standarda neki trebalo da podnesu ostavku. Šta je ministar mislio i na koga je mislio, to pitanje postavite njemu”, navela je Medenica.
Ona je kazala da je jasno da u državnom sistemu podjele vlasti, usvajanje demokratskih standarda ne može iznijeti samo sudstvo, već i drugi subjekti vršenja vlasti.
Prema njenim riječima, nesporno da sudstvo mora poštovati najviše standarde odgovornosti, kako u pogledu svoje ustavne funkcije, tako i u pogledu finansijskih sredstava koja su mu povjerena u cilju primjene zakona.
“Međutim, imam puno pravo da smatram, a istovremeno i osjećam ponos zbog svega što je sudstvo učinilo u prethodnom periodu pod mojim liderstvom, da je u sudstvu već dostignut potreban nivo demokratizacije, a da li je to slučaj i kod drugih, ostavljamo njima na ocjenu”, kazala je Medenica.
Govoreći o učinku rada sudske vlasti u prošloj godini, ona je ocijenila da je bio pozitivan i podsticajan za buduće sudijske poduhvate.
Crnogorski sudovi su, kako je navela, imali ukupno u radu 131.956 predmeta.
“Izvještajna godina je započela sa 38.972 predmeta, primljeno je 92.984, od čega je završeno 92.305, a ostalo neriješeno 38.190 predmeta ili 29,26 odsto”, rekla je Medenica.
Prema njenim riječima, opštu statističku sliku sudova karakteriše prvenstveno postignuta ažurnost rada.
“Osnovni sudovi imaju stopu ažurnosti u visini 99 odsto, viši sudovi 98 odsto, Privredni sud Crne Gore 97 odsto, a na nivou najviših sudova čak preko 100 odsto”, rekla je Medenica.
Apelacioni sud Crne Gore je, kako je navela, ostvario stopu ažurnosti 108 odsto, Upravni sud 105 odsto i Vrhovni sud Crne Gore 103 odsto. “Na nivou sudstva, prosječna stopa ažurnosti iznosi 99,3 odsto”.
Medenica je kazala da su neoborivi rezultati sudova, ostvareni u oblasti zaštite prava stranaka na suđenje u razumnom roku, čemu su doprinijeli stavovi Evropskog suda za ljudska prava, izraženi u presudama po predstavkama građana.
“Građani su uživali pravo podnošenja pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, pa je povodom tužbi za pravično zadovoljenje Vrhovni sud imao ukupno u radu 78 predmeta, od kojih je 71 riješio”, rekla je Medenica.
Od tog broja, kako je nevela, u 34 predmeta je utvrđena povreda prava suđenje u razumnom roku i na ime naknade nematerijalne štete, tužiocima je dosuđeno ukupno 50 hiljada EUR.
Medenica je kazala da je u izvještajnoj godini, od 92.305 odluka, samo 0,5 odsto u složenim vrstama predmeta izrađeno nakon zakonskog roka.
“Kada je riječ o dužini trajanja postupka u složenim predmetima kod svih osnovnih sudova u Crnoj Gori, do tri mjeseca završeno je 58,82 odsto svih predmeta, do šest mjeseci 14,16, do devet mjeseci 7,15, do godine 4,52 i preko godine 15,35 odsto”, rekla je Medenica.
Upiatana koliko se poštuje prezumpcija nevinosti, ona je kazala da tu uvijek postoji isti problem.
“Uvijek imamo isti problem – sudovi je najviše poštuju, a mediji najmanje”, zaključila je Medenica.
