Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) nema jedinstven stav o Otvorenom Balkanu, što bitno otežava odluku Crne Gore u vezi sa tom inicijativom, kazala je ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je to navela u parlamentu odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Nikole Janovića kakav je njen stav na temu Otvorenog Balkana, isključivo iz ugla nacionalnih interesa Crne Gore.
Marović je rekla da Otvoreni Balkan ne bi apriori odbacivala, ali ni prihvatala.
“Tema treba da bude zastupljena, ali na stručan, ne na politikantski način i bez konkretnih argumenata”, poručila je Marović.
Ona je rekla da se nikad više nije diskutovalo o jednoj temi, a da se manje o njoj znalo.
Marović je kazala da sa pozicije koju obavlja ne smije da šalje ishitrene poruke i zaključke.
Ona je dodala da se tom temom bavi od 2019. godine i da se njeno mišljenje u odnosu na Otvoreni Balkan nije bitno promijenilo do danas.
Marović je kazala da je u središtu te inicijative potencijalna ekonomska korist za države koje u njoj učestvuju.
“Logično se postavilo pitanje da li inicijativa ima smisla kao regionalna i možemo li je uopšte tako zvati ako ne učestvuje svih šest država Zapadnog Balkana, kao i da li ona nudi nešto više u odnosu na postoječe regionalne inicijative u kojima Crna Gora učestvuje”, navela je ona.
Marović je rekla da ni Sjedinjene Američke Države ni EU nijesu izričito ni podržale niti odbile inicijativu Otvoreni Balkan.
“Konkretno što se tiče EU, tu ima niz država koji su za, ima niz zvaničnika koji otvoreno podržavaju Otvoreni Balkan, ali nemamo jedinstven stav, i u tom smislu nam bitno otežavaju našu odluku”, kazala je Marović.
Ona je navela da zbog toga smatra da je najbolji i najodgovorniji pristup da se uradi intersektorska analizu i razmotri tema Otvorenog Balkana sa svih aspekata.
“Primjer dobrog integrisanja je inicijativa o zajedničkom regionalnom tržištu, oko koje su se saglasili svi lideri u Sofiji 2020. godine, i postoje predlozi da se to spoji za Otvorenim Balkanom i onda bismo imali zajedničko trište u kojem bi bilo svih šest država regiona i gdje bi dijelom uslove određivala EU”, rekla je Marović.
Prema njenim riječima, nije da Otvoreni Balkan nema potencijala, ali postoji niz otvorenih pitanja.
Marović je kazala da ako ta pitanja ne budu riješena, ne treba žuriti sa odlukom.
Poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović pitao je Marović kako komentariše stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sadržan u dokumentu “Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u EU”,
Marović je kazala da ne očekuje da će Hrvatska otvarati bilo kakva bilateralna pitanja i kočiti evropske integracije Crne Gore.
“Sa zvaničnih adresa u Hrvatskoj ne možete čuti takve stavove, odnosno to nije zvanična politika Vlade Hrvatske”, rekla je Marović.
Ona je navela da je to samo određeni predlog, koji tamo apsolutno nije naišao na interesovanje niti na podršku.
“Mislim da ćemo sve moguće nesuglasice rješavati zaista izvan pregovaračkog procesa. Mislim da to neće biti predmet pregovaračkog procesa i da zaista to neće na bilo koji način kočiti našu dinamiku procesa pristupanja”, dodala je Marović.
Ona je kazala da Hvataska od samog početka pomaže pregovarački proces Crne Gore i to na vrlo stručan način, kako savjetima, tako i ekspetskom podrškom.
Marović je, govoreći o političkom stavu, naglasila da je Hrvatska najglasnija u EU što se tiče politike proširenja i konkretno Crne Gore.
“Uzela bih za primjer izvjestioca za Crnu Goru Tonina Picule, koji je iskreni prijatelj Crne Gore i od samog početka otvoreno se zalaže za ubrzanu demokratizaciju i skoro članstvo”, navela je Marović.
Vučurović je kazao da je pitanje postavio zbog
toga što nije primjetio adekvatnu reakciju Vlade na “ucjenjivački i provokatorski akt, u kome se, između ostalog, atakuje na teritoriju Crne Gore”.
On je naveo da Marović minimizira ulogu Hrvatske akademije.
„Ja ne bih bio baš toliko siguran da hrvatsko rukovodstvo ne sluša ono što saopštava ta institucija. Imam informaciju da su parlament, predsjednik i premijer Hrvatske uzeli u razmatranje dokument“, rekao je Vučurović.
On je, postavljajući drugo poslaničko pitanje Marović, naveo da su se nedavno na javnoj sceni, i to iz dijela vlade, ponovo čuli stavovi da pozicije u diplomatiji ne mogu da pokrivaju ljudi kojima nijesu bliske evroatlantske integracije.
“I ne samo u diplomatiji, već se ta esktremistička logika preselila i na javna preduzeća i druge sfere”, kazao je Vučurović.
On je upitao da li je to najava nove diskriminacije.
“Za koju smo mislili da smo je pobijedili 30. avgusta 2020. godine, odnosno poruka da slijedi politički progon preko 50 odsto građana Crne Gore, što je narativ iz nekih prošlih vremena”, rekao je Vučurović.
Kako je navela Marović, ako se kaže da neko treba da njeguje evroatlantske vrijednosti, to nije upućeno protiv bilo koga u Crnoj Gori.
“Valjda vam je jasno da kad neko zastupa naše vanjskopolitičke ciljeve i prioritete, onda on ne može biti protiv NATO-a, jer smo mi članica NATO-a”, kazala je Marović.
Međutim, kako je rekla, to ne može biti kriterijum pri zapošljavanju, ali može u radu.
Marović je kazala da u javnim konkursima postoje kriterijumi i procedure koje se odnose na radna mjesta.
“Moramo da zapošljavamo najkvalitetnije kadrove, na tom javnom konkursu, u toj samoj procedure, postoje određeni kriterijumi koji se isključivo odnose na radno mjesto i šta taj potencijalni kandidat treba da radi”, dodala je Marović.
Ona je poručila da se isključivo vodi principom zasluga, odnosno da angažuje samo one kadrove koji su zaista visoko stručni i mogu da pomognu u pregovaračkom procesu.
“Što se tiče diplomatsko-konzularnih predstvaništava, imamo 14 ambasadora od ukupno 38”, kazala je Marović.
To je, kako je navela, nešto na čemu treba da rade.
“Taj neko zastupa interese i ugled Crne Gore u svijetu. Za mene jeste sporno da taj neko negira članstvo u NATO-a ili govori nešto loše o NATO-u”, rekla je Marović.
Na pitanje poslanika DPS-a Andrije Nikolića kako ocjenjuje zaključke Evropskog savjeta u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, ona je odgovorila da Crna Gora nije mogla da očekuje mnogo od zaključaka jer period stagnacije u procesu evropske integracije traje posljednjih par godina, ako ne i duže.
Ona je navela da je Vlada izglasana prije dva mjeseca i da su teško u tom periodu mogli ispuniti ono što im je trenutno na agendi, a to su privremena mjerila koja se osnose na poglavlja 23 i 24.
“Uz opredjeljenje i prioritete koje smo definisali, uz jasnu sliku da ne možemo da fingiramo reforme, mislim da možemo sa više optimizma čekati zaključke Evropskog savjeta krajem godine”, ocijenila je Marović.
Ona je ponovila da je cilj Vlade da Crna Gora do kraja godine dobije završna mjerila koja se odnose na vladavinu prava.
Marović je, odgovarajući na pitanje šta Ministarstvo radi da ojača pregovaračku strukturu Crne Gore sa EU, kazala da žele da zadrže sve ljude koji su nosili proces sve vrijeme.
“Drugi princip kojim se rukovodima je da pregovaračka struktura ne može biti više toliko glomazna”, navela je Marović.
Ona, kako je rekla, mora biti efikasnija, fleksibilnija, kompaktnija.
“Treći princip je da pregovaračka struktura mora biti usklađena, makar djelimično, sa novom metodologijom EU. Već smo otpočeli razgovore sa šefovima radnih grupa, sa njima želimo da racionalizujemo strukturu, odnosno radne grupe”, kazala je Marović.
Ona je rekla da su 13. juna raspisali poziv za člana Savjeta za vladavinu prava iz reda nevladinih organizacija (NVO).
Marović je najavila da će sljedeće sedmice raspisati poziv za članove NVO u svim pregovaračkim grupama, a broj će ograničiti na dva, u skladu sa principom racionalizacije.
Ona je navela da bi do kraja jula trebalo da imaju kompletnu pregovaračku strukturu.
Šest pregovarača, kako je kazala, biće iz raznih sfera života.
“Oni treba da budu nepristrasni, nezavisni, stručni. Na taj način želimo da oslobodimo pregovaračku strukturu bilo kakvog političkog uticaja ili političkih promjena”, rekla je Marović.
Pregovaračka struktura, kako je poručila, mora da bude i ostane čvrsta i efikasna, bez obzira na političke promjene.
Nikolić je kazao da je izgubljeno dragocjeno vrijeme i da je Brisel u prethodnom izvještaju upozorio da je pregovaračka struktura Crne Gore značajno oslabljena ostavkom ili smjenom 110 njenih članova, uključujući 17 pregovarača za poglavlja I 24 šefa radnih grupa.
To je, kako je naveo, najteža ocjena iz prethodnog izvještaja o napretku pregovara sa EU i istovremeno najviše obavezujuća politika za Ministarstvo.
Nikolić je kazao da je saglasan da je potrebna institucionalna memorija koja neće zavisiti od svakog budućeg diskontinuiteta izvršne vlasti.
“Potrebni su ljudi koji poznaju proces, lojalni državi, spremni da lične interese podrede institucionalnom napretku države u poslu pregovaranja sa EU”, rekao je Nikolić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
