Podgorica, (MINA) – Lekciju o otmici voza u Štrpcima treba uvesti u nastavu istorije, kako bi se spriječilo da ljudi ponovo stradaju samo zbog svog porijekla, saopšteno je iz Akcija za ljudska prava (HRA).
Na željezničkoj stanici Štrpci, uniformisana osobe pod komandom Milana Lukića 1993. godine, izvele su iz Voza 20 ljudi, odveli ih u nepoznatom pravcu u ubili.
“Apelujemo da se konačno procesuiraju nalogodavci i svi preostali neposredni izvršioci zločina, da se preduzme temeljna potraga za posmrtnim ostacima žrtava, da Crna Gora pravičnom izmjenom zakona uskoro obezbijedi status civilne žrtve rata porodicama stradalih i da se lekcija o ovom slučaju uvede u nastavu istorije”, navodi se u saopštenju HRA.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su podsjetili da će, u znak sjećanja na žrtve otmice u Štrpcima, njihova rodbina, prijatelji i drugi građani, položiti cvijeće danas na spomen obilježja u Podgorici i Bijelom Polju.
Iz HRA su kazali da su zločin u Štrpcima izvršili pripadnici Vojske Republike Srpske, koji su na željezničkoj stanici Štrpci, na teritoriji Bosne i Hercegovine, zaustavili voz koji je saobraćao na redovnoj liniji Beograd-Bar.
“I iz njega izveli, a zatim opljačkali i ubili 20 putnika, od kojih je 18 bilo Bošnjaka, jedan Hrvat, a jedan je do danas ostao nepoznat”, navodi se u saopštenju HRA.
Kako su podsjetili, ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
“Najstariji je imao 59 godina, a najmlađi samo 16. Od njih dvadeset, osam je bilo iz Crne Gore. Pronađeni su posmrtni ostaci samo četvorice”, navodi se u saopštenju HRA.
Iz HRA su ukazali na rezultate istraživanja javnog mnjenja koje je za potrebe te organizacije sprovela DAMAR agencija, a koji, kako su naveli, pokazuju da je javnost nedovoljno informisana o tom događaju.
Kako se navodi u saopštenju HRA, istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika (66.1 odsto) čula za ratni zločin otmice putnika iz voza u Štrpcima, dok trećina nije (33.1 odsto).
Većina, kako su naglasili iz HRA, nije tačno informisana o tom zločinu.
Iz HRA su objasnili da je o događaju tačno informisano nešto preko trećine građana, 38.8 odsto.
“Činjenice o zločinu, da su putnike iz Srbije i Crne Gore oteli pripadnici vojske Republike Srpske, pošto su ih prethodno izdvojili kao Muslimane ili Bošnjake da bi ih opljačkali i ubili isključivo zbog etničke pripadnosti, poznate su tek četvrtini ispitanika, 23.4 odsto”, kazali su iz HRA.
Približno tačan odgovor, kako su naveli, dalo je 15.4 odsto ispitanika.
Iz HRA su kazali da je netačne odgovore dala većina – 61.2 odsto ispitanika.
“Od toga je najviše onih koji smatraju da se ne zna tačno ko je i zašto oteo i ubio putnike (31.6 odsto), da su oteti zbog sumnje da ratuju na strani vojske Federacije Bosne i Hercegovine (17.8 odsto), ili da su oteti da bi ratovali za vojsku Republike Srpske (11.8 odsto)”, naveli su iz HRA.
Prema njihovim riječima, svijest o događaju raste sa starošću ispitanika.
“Najmanje su informisani oni od 18 do 24 godine (35.8 odsto), dok su najinformisaniji starosti preko 65 godina (88.2 odsto)”, naveli su iz HRA.
Kada je riječ o obrazovanju, najbolje su informisani ispitanici s visokim obrazovanjem – 68.1 odsto.
Iz HRA su podsjetili da je u Crnoj Gori 2002. godine pravosnažno osuđen pripadnik jedinice „Osvetnici“ višegradske brigade Vojske Republike Srpske Nebojša Ranisavljević, za učešće u otmici i ranjavanje jednog putnika.
Poslednjih godina, kako su objasnili, ukupno je osuđeno 14 osoba za učešće u tom zločinu, od toga devet pravosnažno, dok je jedna osoba zaključila sporazum o priznanju krivice.
“Komandant „Osvetnika“ Milan Lukić osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima kao što su dva masovna ubistva civila koje je žive spalio u kućama na dvije lokacije u Višegradu”, podsjetili su iz HRA.
Onis su dodali da Lukiću, za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima, još nije suđeno, iako je nedavno optužen za taj zločin od strane Suda Bosne i Hercegovine.
“Nalogodavci zločina i oni koji nisu spriječili ovaj zločin iako su bili upozoreni da će se desiti do danas nisu ni optuženi”, naglasili su iz HRA.
Oni su kazali da je 2002. godine, advokat Velija Murić podnio krivičnu prijavu protiv 14 osoba iz vrha vlasti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srbije, Vojske Jugoslavije i Željezničko-transportnog preduzeća Beograd.
“Tadašnje Savezno državno tužilaštvo je prijavu uputilo nadležnom republičkom tužilaštvu Crne Gore, koje Murića tim povodom više nije kontaktiralo”, objasnili su iz HRA.
Oni su podsjetili da članovi porodica žrtava ovog zločina u Crnoj Gori nemaju status civilnih žrtava rata, prema Zakonu o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
Ta zaštita je, kako su dodali, priznata samo članovima porodice preživjele žrtve – civilnog invalida rata, a ne i članovima porodica stradalih civilnih žrtava.
Iz HRA su podsjetili da su poslanici Građanskog pokreta URA Suada Zoronjić i Socijaldemokratske partije Adnan Striković podnijeli Skupštini Predlog rezolucije o zločinu u Štrpcima, 2022. godine.
Predlogom se, kako su navodi, apeluje na Vladu da trajno socijalno zbrine porodice žrtava u Crnoj Gori.
Taj predlog, kako su naglasili, do danas nije stavljen na dnevni red.
Iz HRA su ukazali da su u knjizi te nvo „Protiv zaborava“ objavljena odabrana svjedočenja o otmici putnika iz voza u Štrpcima.
U toj knjizi su, kako se navodi, predstavljeni iskazi čovjeka koji se protivio odvođenju mladog saputnika, rođaka otetog putnika koji je razgovarao sa Milanom Lukićem, žene koja je prisustvovala otmici svog supruga, konduktera i otpravnika vozova iz stanice Štrpci.
“Na kraju je predstavljen i iskaz osuđenog izvršioca Nebojše Ranisavljevića koji je detaljno ispričao kako je zločin izvršen”, kaže se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
