Podgorica, (MINA) – Politički subjekti koji su izglasali nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića treba što prije da formiraju tehničku vladu, koja će pripremiti izbore, smatra viši istraživač na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, Danilo Kalezić.
On je ocijenio da nije moguć dogovor stare parlamentarne većine, koju su činile partije pobjednice izbora održanih 30. avgusta 2020. godine.
„Vjerujem da će se rješenje naći u koordinatama – Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP), manjine, Demokrate i neka mekša koalicija sa Demokratskom partijom socijalista (DPS)“, kazao je Kalezić u intervjuu agenciji MINA.
On je rekao da ne očekuje da Demokratama bude teško da to iskomuniciraju sa svojim biračkim tijelom, a što je teza koja se pominje u javnosti, jer vjeruje da njihovi birači shvataju neophodnost formiranja vlade.
„Podsjetiću samo na početak mandata vlade (Zdravka) Krivokapića kada nije bio usvojen budžet, građani su vrlo jasno mogli da vide šta znači kada ne postoji funkcionalna izvršna vlast“, dodao je Kalezić.
On smatra da birači ipak neće „kazniti“ Demokratsku Crnu Goru ako ta partija napravi korak ka stabilizovanju državne i javne politike kroz kreiranje vlade koju će dominantno podržati stranke koje su izglasale nepovjerenje prethodnoj.
Kako je naveo Kalezić, druga, ne manje važna stvar je međunarodno pozicioniranje Demokrata.
„Ovo je jedna politički vrlo rijetka prilika, u trajanju jedne političke partije, da Demokratska Crna Gora pokaže da je zaista opredijeljena zapadnim vrijednostima, odnosno ispunjavanju evropske agende“, kazao je Kalezić.
On je rekao da to Demokrate može da profiliše kao partiju na koju će međunarodni partneri da računaju i u budućnosti.
Prema riječima Kalezića, to je okolnost koju je Abazović izgubio potpisivanjem ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i otvorenim pozivima Demokratskom frontu (DF) za koaliciju.
„Na bazi tog iskustva mislim da Demokratska Crna Gora neće napraviti grešku, odnosno neće propustiti istorijsku priliku, i za njih i za društvo, i neće odbiti formiranje vlade“, naveo je Kalezić.
Kako je kazao, sve što se dešava posljednjih nekoliko dana upućuje na težnju aktera koji su glasali za nepovjerenje Vladi Abazovića da formiraju nešto što bi imalo obrise tehničke, odnosno prelazne vlade i možda asociralo na vladu izbornog povjerenja uoči izbora 2016. godine.
„Očekujem da politička elita, odnosno subjekti koji su izglasali nepovjerenje 43. Vladi, pokažu minimum političke zrelosti i suštinske opredijeljenosti evropskim integracijama i da što prije formiraju vladu“, rekao je Kalezić.
On je istakao da država ne može da funkcioniše u ovom stanju.
„Svjedočimo iz dana u dan novim aferama odlazeće Vlade i jednom permanentnom destabilizujućem efektu koji SPC i partije koje djeluju pod njenim pokroviteljstvom vrše na Crnu Goru“, kazao je Kalezić.
Iz te situacije, kako je poručio, društvo mora da izađe.
„Jedan jedini izlaz je formiranje nečega što bi bila tehnička vlada, ali u kojoj bi participirali političari“, smatra Kalezić.
Prema riječima Kalezića, na bazi dva neuspješna eksperimenta, treći pokušaj mora da rezultira formiranjem vlade koja će imati veću podršku u parlamentu, a u kojoj će biti ljudi koji imaju politički autoritet i legitimitet.
Kalezić je, odgovarajući na pitanje da li vjeruje da je moguć dogovor partija koje su glasale za nepovjerenje Vladi Abazovića, imajući u vidu stav Demokrata da neće ulaziti u bilo kakve aranžmane sa DPS-om, kazao da istorija političkih procesa u Crnoj Gori uči da je sve moguće.
„Ne bih polazio od te pretpostavke da jednom izrečena stvar, pogotovo u politici, ostaje takva zauvijek“, dodao je Kalezić.
On je ocijenio da su Demokrate partija koja se nalazi u vrlo nezavidnom položaju, jer su u prethodnom periodu bili van sistema izvršne vlasti, iako su doprinijeli pobjedi 2020. godine.
Demokrate su, kako je naveo, partija koja je u nekim ranijim periodima pokazala sposobnost da artikuliše evropsku agendu.
„Dakle, iz svega toga procjenjujem da je moguće ne možda direktno koaliranje sa DPS-om, ali neka vrsta meke koalicije, u kojoj bi možda u vladi bili ljudi delegirani ispred DPS-a, a koji nijesu nužno partijski angažovani“, rekao je Kalezić.
Kako je naveo, drugi segment priče je da Demokrate ni u jednom trenutku nijesu rekle i nemaju tako čvrst stav u pogledu tradicionalnih koalicionih partnera DPS-a.
„Tu mislim na SD, SDP i partije manjinskih naroda sa kojima oni imaju konstantnu komunikaciju i saradnju i na lokalnom i državnom nivou“, kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, koalicija Demokrata sa tim partijama i neki oblik koaliranja sa DPS-om je nešto što nije nerealno.
Kalezić je dodao da ta vlada ne bi bila vlada punog mandata i punog političkog kapaciteta.
On je kazao da su zapadni partneri više puta saopštili da DF njima nije partner i da, kako je rekao, samim tim taj politički savez nije legitiman partner za formiranje vlasti.
„Teže su optužbe razmijenili Demokrate i URA, nego Demokrate i DPS. Dakle, te dvije okolnosti eliminišu mogućnost formiranja koalicije iz 2020. godine“, smatra Kalezić.
Koalicija stare parlamentarne većine je, kako je ocijenio, nemoguća iz više razloga.
Prvi razlog je, kako je naveo, taj što su odnosi između DF-a i Demokrata poremećeni po više osnova.
Kalezić smatra da su ti odnosi poremećeni mahom zbog uticaja zvanične politike Srbije na DF.
„Ako pratite razvoj političkih prilika u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina, jasno ćete vidjeti da Aleksandar Vučić, SNS i zvanični Beograd imaju dominantno jednog favorita na političkoj sceni Crne Gore, a to je DF i od skoro Abazović“, kazao je Kalezić.
Demokrate su, prema njegovim riječima, potpuno van te priče i suprotstavljeni toj struji zvanične srbijanske politike.
Kalezić je rekao da su sve to okolnosti koje onemogućavaju resetovanje odnosa.
Kako je naveo, kad god su DF i Abazović pokušali da resetuju te odnose, to je uvijek bilo na štetu Demokrata.
Kalezić smatra da Demokrate više nemaju luksuz da ulaze u te kombinatorike, jer to može da ih vodi u trajni gubitak kredibiliteta, biračkog tijela, a možda čak i u cijepanje partije.
„Tako da bih iz svih tih razloga isključio vraćanje stvari na početak“, rekao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, za razliku od 2020. godine, uloga SPC danas je dosta drugačija.
„Sjetićete se da je 2020. godine mitropolit Amfilohije imao puno više političkog uticaja na sve partije koalicija koje su pobijedile na izborima, nego što to ima mitropolit Joanikije. Ta okolnost mijenja tok odnosa između ta tri politička subjekta“, naveo je Kalezić.
On je dodao da treba imati na umu i manje partije, koje takođe imaju neke svoje partikularne interese, a koji bi vrlo teško mogli da pronađu prostor unutar tog bloka.
„I finalno, Demokratska Crna Gora se pokušava profilisati kao partija koja njeguje odnose sa manjinskim partijama. Manjinske partije neće učestvovati ni u kakvoj političkoj kombinaciji sa DF-om“, rekao je Kalezić.
On je kazao da je scenario koji ga najviše plaši scenario izbora koje bi pripremila Abazovićeva vlada.
Prema riječima Kalezića, to je luksuz na koji crnogorsko društvo nema pravo.
Na pitanje da li stav URA-e da je krajnje vrijeme da se ide na izbore znači da je ta partija sigurna u rejting na narednim izborima i da dešavanja oko ugovora sa SPC i pada Vlade neće uticati na podršku njenog biračkog tijela, on je odgovorio da misli da Abazoviću i ljudima oko njega održavanje rejtinga nije primarni fokus.
„Oni se prosto partijom ne bave na taj način. Tu već postoje neki drugi motivi i ciljevi o kojima je teško spekulisati jer nemamo dovoljno informacija“, rekao je Kalezić.
On je kazao da je teza koju odavno zagovara da URA teorijski ne ispunjava uslove da bude politička partija.
Kalezić je ocijenio da postoji potpuni diskontinuitet u politikama koje je URA zagovarala prije i nakon 2020. godine.
On je kazao da je Crna Gora u permanentnoj političkoj krizi, bar od 2015. godine, i da je postojao tračak nade da 43. Vlada može da zaustavi tu krizu.
„Ovo je možda bila i posljednja šansa da se Crna Gora izvuče iz snažnijeg zagrljaja zvaničnog Beograda, a taj snažniji zagrljaj za Crnu Goru uvijek znači ne samo gubitak suverenosti na nekom opštem nivou, nego srljanje u destabilizaciju“, rekao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, upravo je izglasavanje nepovjerenja 43. Vladi pokazalo da u Crnoj Gori postoji minimum političke zrelosti među partijama koje autonomno djeluju.
Kako je rekao, slična stvar se dešava i sa partijama manjinskih naroda, koje su u jednom trenutku našle u dilemi, jer nije prirodno da budu van sistema izvšne vlasti.
„Ova diplomatska aktivnost koja se sada dešava, prema recimo predstavnicima Bošnjačke stranke, upravo ide u tom pravcu da ih ojača i spremi za sve izazove koji predstoje, a taj izazov će biti formiranje istinski prozapadne vlade, koju će činiti pomenute partije“, naveo je Kalezić.
On je kazao da inicijativu DF-a za smjenu predsjednice parlamenta Danijele Đurović treba tumačiti u širem kontekstu.
„Oni su pokrenuli inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi zajedno sa inicijativom za smjenu Đurović, u trenutku kada je u skupštinskoj proceduri već bila jedna inicijativa za nepovjerenje vladi“, dodao je Kalezić.
U tom trenutku, kako je naveo, to se tumačilo kao kupovina vremena za Abazovićev kabinet.
„ Sa obzirom na to da ta politička-institucionalna gimnastika nije urodila plodom, ne bih se začudio da oni povuku inicijativu za smjenu Đurović“, rekao je Kalezić.
On je kazao da vjeruje da će Đurović biti smijenjena, ako se ipak desi da DF ne povuče inicijativu.
Kalezić je, odgovarajući na pitanje da li sva ova politička dešavanja mogu da ugroze evropski put, rekao da je Crna Gora igrom geopolitičkih prilika i zbog nesrećne okolnosti agresije na Ukrajinu dobila priliku da postane punopravna članica EU puno prije nego što bi se to desilo da nije bilo tih događaja.
Kako je kazao, ono što EU od Crne Gore traži, pored suštinskih reformi, je ispunjavanje nečega što se podvodi pod tehničke stvari.
Kalezić je dodao da izbor članova Sudskog savjeta nije stvar koja u bilo kojoj drugoj državi izaziva ovoliko kontroverzi i da se to zapravo podvodi pod tehničko-operativno.
Razumije se, kako je naveo, da takva mjesta treba da pokrivaju ljudi koji imaju kredibilitet.
„Sva ova dešavanja koja smo imali priliku da gledamo su zapravo svela na minimum šansu da Crna Gora iskoristi povoljnu okolnost u Briselu“, smatra Kalezić.
Na pitanje da li je odgovornost za to što nije obezbijeđena potrebna većina za deblokadu sudstva i izbor vrhovnog državnog tužioca podjednaka, on je odgovorio da bježi od toga da odgovornost adresira svim političkim subjektima.
„Nijesam prepoznao da DPS, SDP, SD i ostale partije iz nekadašnje vlasti se ponašaju na način da opstruiraju ta pitanja, i dok su bile na vlasti i kasnije u opoziciji detektovao sam njihovu spremnost da se razgovara i da se nađu rješenja“, kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, partije koje konstantno koče izbor sudsko-tužilačkih funkcija su dominantno partije koje su percipirane kao proruske.
„Njima se u posljednjem periodu priključuje i Abazović. Abazović je sedmicama uvjeravao javnost da je ključna prepreka za izbor funkcija potpisivanje ugovora sa SPC. I kada je ugovor potpisan, šta se desilo?“, naveo je Kalezić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
Podcast: Play in new window | Download
