Podgorica, (MINA) – Izrada Predloga zakona o upravljanju otpadom je u završnoj fazi dobijanja pozitivnih mišljenja od najvažnijih organa državne uprave, kazali su iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, navodeći da planiraju da u narednih 30 dana dostave taj akt na mišljenje Evropskoj komisiji.
Iz tog Vladinog resora agenciji MINA su rekli da će nakon toga, u prvoj polovini sljedeće godine, Predlog zakona biti proslijeđen Skupštini Crne Gore.
„U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma činimo sve da se zakon donese u što kraćem roku kako bi se njegova rješenja što prije primijenila u praksi“, naveli su iz tog resora.
Iz Ministarstva su kazali da su zakonom predviđene kazne za upotrebu plastičnih kesa, kao i veliki broj kazni u oblasti upravljanja otpadom sa značajnim novčanim iznosima.
Prema njihovim riječima, osnovni problem je neefikasan inspekcijski nadzor i upravo su tom segmentu posvetili posebnu pažnju u novom zakonu o upravljanju otpadom.
„Predlogom zakona smo predvidjeli formiranje državne komunalne inspekcije čiji će osnovni zadatak biti da kontroliše implementaciju lokalnih planova upravljanja otpadom“, rekli su iz Ministarstva.
U tom resoru smatraju da će na taj način u značajnoj mjeri unaprijediti ne samo inspekcijski nadzor nego i ukupno stanje u oblasti upravljanja otpadom.
Na pitanje u kojoj mjeri će zabrana upotrebe plastičnih kesa uticati na smanjenje ukupne količine komunalnog otpada, iz Ministarstva su odgovorili da neće značajnije uticati, imajući u vidu njihov procenat u toj vrsti otpada.
„Međutim, znamo koliko slike plastičnih kesa na mjestima gdje im nije mjesto, ruže izgled Crne Gore“, dodali su iz Ministarstva.
U tom smislu, kako su rekli, rješenje pitanja plastičnih kesa je veoma značajno u dijelu razvoja drugih privrednih grana, posebno turizma.
„Sa druge strane, znamo da je pitanje plastičnih kesa veliki globalni ekološki problem, znajući koliko taj otpad utiče na ekositeme rijeka, jezera, mora i okeana“, kazali su iz Ministarstva.
Emina Adrović iz nevladine organizacije (NVO) Zero Waste Montenegro rekla je da bi alternativa plastičnim kesama u vidu cegera za ponovnu upotrebu trebalo da bude dostupna u svim prodavnicama.
Adrović je agenciji MINA kazala da je NVO Zero Waste Montenegro prije pet godina predala peticiju za zabranu plastike za jednokratnu upotrebu.
Ona je navela da je novi zakon o upravljanju otpadom trebalo da bude davno donešen, ali da za promjene na bolje nikad nije kasno.
Važno je, kako je istakla Adrović, da se sprovede što kvalitetnije.
Na pitanje da li će u obezbjeđivanju poštovanja zakona važna karika biti inspekcija, ona je odgovorila da je, da bi bilo koja zabrana opstala, potrebno imati i kaznene mehanizme.
„U tom dijelu se prodaja plastičnih kesa ne razlikuje od pušenja u zatvorenom prostoru“, dodala je Adrović.
Međutim, kako je poručila, važno je i edukovati građane i preduzeća o štetnosti plastičnih kesa.
„Ali isto tako i sprovesti informativnu kampanju o samoj regulativi i pojasniti građanima koji će sve proizvodi od plastike za jednokratnu upotrebu biti zabranjeni, kada i kako, kao i o tome koje će alternative biti dostupne“, navela je Adrović.
Kako je kazala, pored regulative o zabrani plastike za jednokratnu upotrebu, zakon sadrži i brojne druge ambiciozne promjene.
„Kao što je program o produženoj odgovornosti proizvođača, od izuzetne važnosti za približavanje ciljevima, koji podrazumijeva razradu kompleksne šeme koja je za Crnu Goru nova“, navela je Adrović.
Ona je kazala da je potrebno jasno definisati planom o upravljanju otpadom realistične ciljeve i mehanizme kojima će se sprovesti Šema povrata depozita i izbjeći korupcija od strane velikih zagađivača.
Adrović je, odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri će zabrana upotrebe plastičnih kesa uticati na smanjenje ukupne količine komunalnog otpada, rekla da je većinu plastike za jednokratnu upotrebu nemoguće reciklirati i da, prema tome, nešto što se koristi par minuta vječno ostaje u okolini.
„Prema brojkama sa ovogodišnje akcije čišćenja 19 crnogorskih obala, preko polovine otpada čini plastika za jednokratnu upotrebu“, kazala je Adrović.
Ona je navela da su plastične kese posebno problematične zato što ih je nemoguće reciklirati jer su napravljene od miješane plastike.
Adrović je kazala da se u Crnoj Gori šalje na reciklažu mali procenat PET ambalaže, ali da nema podatka o procentu reciklirane plastike za jednokratnu upotrebu.
„Inicijativa kao što je taksa na plastiku, koja se može uvezati sa programom o proširenoj odgovornosti proizvođača, nešto je što bi se moglo sprovesti i u Crnoj Gori, kao što je to urađeno u Evropskoj uniji (EU) prošle godine“, dodala je Adrović.
U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nemaju precizne podatke koliki je procenat plastike za jednokratnu upotrebu recikliran.
U tom smislu, kako su kazali iz tog Vladinog resora, veoma je važno uspostavljanje adekvatnog informacionog sistema za oblast upravljanja otpadom, kako bi imali precizne podatke o količinama recikliranih pojedinih frakcija u otpadu.
Iz Ministarstva su rekli da su s tim u vezi u Predlogu zakona o upravljanju otpadom posebnu pažnju posvetili tom segmentu, i to u dijelu usklađivanja sa EU direktivama.
„Vrlo smo svjesni ove problematike, jer ukoliko nemate adekvatne podatke ne možete na pravi način konstatovati postojeće stanje, a samim tim ne možemo dobro planirati buduće aktivnosti u toj oblasti“, rekli su iz Ministarstva.
Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
