Podgorica, (MINA) – Izbori u Crnoj Gori sprovedeni su transparentno i efikasno, iako Državna izborna komisija (DIK) nije adekvatno ispunila svoju regulatornu ulogu, ocijenila je specijalna koordinatorka OEBS-a Margareta Sederfelt.
Ona je na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljeni preliminarni zaključci jučerašnjih izbora, kazala da je to njihova prva posmatračka misija u novonastalim kovid okolnostima, kao i prva fizička aktivnost za OEBS u toj oblasti.
“Izbori su bili kompetetivni i održali su se u veoma polarizovanom okruženju po pitanju crkve i nacionalnog identiteta”, navela je Sederfelt.
Prema njenim riječima, učesnici su mogli da prenesu svoje poruke, ali je vladajuća partija dobila prednost “kroz zloupotrebu državnih resursa i medija”.
“Nedostatak nezavisnosti pokrivanja političkih kampanja od strane medija je dodatno umanjio kvalitet informacija dostupnih biračima”, navela je Sederfelt.
Ona je kazala da zakon omogućava osnov za sprovođenje demokratskih izbora, ali praznine i nejasnoće omogućavaju zaobilaženje pravila, naročito u finansiranju političkih kampanja.
“Izbori su sprovedeni generalno transparentno i efikasno, iako DIK nije adekvatno ispunio svoju regulatornu ulogu”, smatra Sederfelt.
Kako je kazala, ograničenja u vezi sa novonastalom situacijom pandemije koronavirusa ograničila su fizičku mogućnost za realizaciju kampanje.
“Međutim, došlo je do povećanog onlajn prisustva i to nije spriječilo birače da se pojave u velikom broju”, rekla je Sederfelt.
Ona je navela da je izborni dan protekao uredno i da je proces generalno bio transparentan i dobro sproveden, ali da se zdravstveni protokoli nijesu sprovodili dosljedno.
“Evidentirali smo mnoge slučajeve u kojima zakon, usklađenost sa Ustavom i izborne regulative nijesu bile primijenjene dosljedno”, kazala je Sederfelt.
Ona je dodala da je dosljednost ključna za vladavinu prava i da cijeni potrebu za konzistentnošću i jednakom primjenom zakona.
“Kampanja je bila mirna, iako su kampanje u vidu mitinga bile zabranjene od 25. juna do 23. jula zbog pandemije koronavirusa”, kazala je Sederfelt.
Ona je rekla da je medijska slika raznolika, navodeći da favorizujuća zavisnost od politički povezanih interesa efektno ograničava uredničku autonomiju i novinarski pluralizam.
Ona je pohvalila uključenost građana u izborni proces.
“Vaše učešće u izbornom procesu je zaista ključno”, rekla je Sederfelt.
Prema njenim riječima, ovo je bila veoma borbena kampanja.
“Vladajuća partija profitirala je od nejednakih uslova takmičenja, kovid je imao nesporno jak uticaj na kampanju, ali je i to palo u drugi plan u odnosu na glavne debate koje su se ticale crkve i nacionalog identiteta”, zaključila je Cederfelt.
Šef ODIHR Ograničene misije za posmatranje izbora Tamaš Mesarić kazao je da je zakonski okvir umnogome ostao nepromijenjen u odnosu na prethodne izbore, osim u dijelu finansiranja političkih kampanja.
“Jedan značajan broj prethodno datih preporuka ODIHR se nijesu tretirale, uključujući one koje se tiču praćenja biračkog spiska i zloupotrebe resursa”, ukazao je Mesarić.
On je, govoreći o finansiranju političkih kampanja, kazao da je novi Zakon o finansiranju političkih kampanja povećao iznos finansiranja od fizičkih lica i generalno iznos koji se može donirati.
“Izmjena zakona u aprilu ove godine je omogućila socijalna davanja u toku izborne godine”, naveo je Mesarić.
Prema njegovim riječima, sveobuhvatna situacija nije promijenila povjerenje u proces finansiranja političkih kampanja i sprečavanje korupcije.
Mesarić je kazao da je sprovođenje izbora u suštini bilo u skladu sa zakonskim rokovima i transparentno i da su tehnički aspekti bili efikasni.
“DIK je održavala redovno sjednice koje su bile otvorene za javnost, ali ne i za medije. DIK je izdala određene instrukcije koje u jednom momentu nijesu bile dovoljne tako da nije u potpunosti ispunila svoju regulatornu ulogu”, smatra Mesarić.
Kako je kazao, određeni broj različitih aspekata nije tretiran.
„A u nekim drugim odlukama, kao što je odbijanje liste kandidata, DIK je iskoristila svoje diskreciono pravo u svom tumačenju zakona“, naveo je Mesarić.
On je rekao da su preporuke o epidemiološkim mjerama zaštite birača i primjenjivanje glasanja putem pisma za glasače u karantinu bile nejasne i ne tako lake da se sprovedu.
Mesarić se osvrnuo i na birački spisak, navodeći da je on u konačnom imao 540.026 birača, koji su bili u mogućnosti da verifikuju svoje lične podatke na više načina do 20. avgusta.
„Ovlašćeni predstavnici poliitčkih partija i akreditovani posmatrači bili su u mogućnosti da imaju uvid u birački spisak online“, naveo je Mesarić.
Prema njegovim riječima, uređenje biračkog spiska je u načelu bilo efikasno i transparentno.
„Međutim, aspekat koji se tiče birača koji možda žive u inostranstvu umanjio je povjerenje pojedinih učesnika u izbornm procesu u tačnost samog biračkog spiska“, kazao je Mesarić.
Ograničena posmatračka misija, kako je rekao, nije imala sveobuhvatan proces posmatranja izbora, ali je proces, kako je naveo, bio transparentan i u načelu dobro sproveden.
„Primijetili smo neke nedosljednosti u dijelu prebrojavanja glasova i tabulacije, ali to nije bilo široko rasprostranjeno“, naveo je Mesarić.
Epidemiološki protokoli, kako je kazao, nijesu bili u potpunosti sprovedeni.
„DIK je omogućila objavljivanje preliminarnih rezltata u relanom vremenu nakon što je započeta tabulacija rezultata, ali javno objavljivanje podataka bilo je zasnovano na paralelnim informacijama od strane nevladinih organizacija“, naveo je Mesarić.
On je rekao da je, prema preliminarnim rezultatima, glasalo 76,7 odsto birača.
„Žalosno je to što su manjkavosti zakona i nedostatak nezavisnosti u medijima omogućili zloupotrebu državnih resursa“, smatra Mesarić.
On je naveo da će biti potrebna jaka politička volja u čitavom političkom spektru da bi se poboljšao zakon i izborna praksa kroz sveobuhvatni proces reformi.
