Podgorica, (MINA) – U Crnu Goru će se iz država regiona i dalje ulaziti bez uslova, dok će se iz ostalih zemalja moći ući samo uz negativan PCR test, dokaz da je osoba preležala infekciju ili uz negativan brzi antigenski test, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić.
Galić je, na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljene nove epidemiloške mjere, upozorio da epidemiološka situacija u Crnoj Gori postaje zahtjevna i da je potreban poseban i dodatni oprez svakoga.
On je kazao da je novim epidemiloškim mjerama predviđeno da se ulazak u Crnu Goru omogućava crnogorskim državljanima i strancima ukoliko posjeduju dokaz da su potpuno vakcinisani ili da su primili jednu dozu vakcine.
Galić je rekao da u Crnu Goru crnogorski državljani i stranci mogu ući i ako posjeduje negativan PCR test ne stariji od 72 sata, dokaz da je osoba preboljela COVID-19 odnosno da je prošlo ne manje od 14 i ne više od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa.
Galić je kazao da crnogorski državljani i stranci u Crnu Goru mogu ući ako imaju negativan brzi antigenski test na SARSCov-2 koji nije stariji od 48 sati.
On je rekao da ukoliko osobe, bez obzira da li su crnogorski državljani ili stranci, sa stalnim mjestom boravka u Crnoj Gori, ne posjeduju nijedan od četiri dokaza, upućuju se u četrnaestodnevnu samoizolaciju koju je moguće prekinuti nakon šestog dana od ulaska u Crnu Goru uz negativan PCR test.
“U Crnu Goru se preko granice bezuslovno i dalje ulazi iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije. To se odnosi na državljane Crne Gore i na državljane navedenih zemalja”, rekao je Galić.
On je kazao da su svi koji ulaze u Crnu Goru dužni da poštuju zdravstvene mjere u skladu sa zdravstvenim upozorenjem IJZ-a.
Galić je rekao da svadbe, rođendane, i druge privatne proslave koje se organizuju u ugostiteljskim objektima je moguće održati uz dokaz posjedovanje makar jednog od dokaza iz Nacionalne digitalne COVID potvrde kog moraju da posjeduju i domaćini i gosti.
On je kazao da je prostore iz oblasti kulture koje podrazumijevaju istovremeno prisustvo više osoba u istom prostoru (pozorišta, bioskopi, muzeji, galerija i slično) moguće je posjetiti ukoliko lice posjeduje makar jedan od četiri dokaza iz Nacionalne digitalne COVID potvrde.
“Zabranjeno je prisustvo i zadržavanje više od 50 punoljetnih lica na otvorenom javnom mjestu (trotoari, trgovi, ulice, šetališta i sl.) uz poštovanje propisanih mjera (nošenje maske i držanje odstojanja)”, istakao je Galić.
On je rekao da je preporuka Vlade da školski čas traje pola sata.
Galić je kazao da se sahrane obavljaju uz zabranu primanja saučešća uz prisustvo najviše do deset lica i obavezno nošenje zaštitnih maski.
“Snažno se preporučuje da se zaposlene osobe u oblasti prosvjete i obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, javne uprave, policije i vojske vakcinišu protiv COVID19 infekcije”, poručio je Galić.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za tercijalno obrazovanje Neda Ojdanić, kazala je da je stav Ministarstva prosvjete ostao da školska godina počinje 1. septembra.
“Shodno epidemiloškoj procjeni imamo dvije mogućnosti – da čas traje 45 ili 30 minuta. Spremni smo i za jednu i drugu. Preporuke UNICEF-a i SZO je da se škole zatvaraju posljednje u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije“, kazala je ona.
Ojdanić je rekla da su u Ministarstvu, ukoliko dođe do još restriktivnijh mjera, spremni i na online nastavu.
„Imamo pripremljeno više od osam hiljada nastavnih sadržaja pa u svakom trenutku možemo da pređemo na online metodu. Snimljeni sadržaj pokriva osnovne škole i u većini slučajeva srednje škole“, kazala je Ojdanić.
Upitana šta se dešava sa platformom „uči doma“, Ojdanić je kazala da će nova platforma biti postavljena do 1. septembra i da će funckionisati na savremeniji način.
Galić je govoreći zašto ranije nijesu dali preporuke za početak školske godine, kazao da prije mjesec to nijesu mogli da učine.
„Nijesmo mogli, tada je bila drugačija situacija. Djeca će spremno dočekati novu školsku godinu. U tom trenutku kakva bude epidemiološka situacija takve će biti i mjere. Čak i kad krene školska godina ona će u se skladu sa situacijom prilagođavati“, kazao je Galić.
Kada su u pitanju otvorene granice sa regionom, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije Milena Lipovina Božović kazala je da se stvari moraju uzeti u kontekst toga da je Crna Gora mala zemlja koja mora da održi stepen otvorenosti makar sa zemljama okruženja.
„Za Crnu Goru je važno da ima otvorenu komunikaciju sa regionom, incedenca u ovom trenutku nije toliko velika u regionu, za region je važno da imamo fleksibilnost“, rekla je ona.
Nizak stepen hospitalizacije, kako je kazala direktorica Kliničkog centra Ljiljana Radulović, pokazatelj je blaže kliničke slike kod pacijenata.
„Hospitalizuje se 3,7 odsto pacijenata, jedino objašnjenje je to što je oko 40 odsto stanovnika primilo makar prvu dozu vakcine“, kazala je Radulović.
On je istakla da je zdravstveni sistem spremno dočekao delta soj koronavirusa koji se brzo prenosi, i da to pokazuju činjenice.
„Svi ljekari svih bolnica u kojima se liječe kovid pacijenti svakog dana imaju online konsultacije sa specijalistima Kliničkog centra Crne Gore“, kazala je Radulović.
Kako je navela, u posljednje vrijeme su prošireni bolnički kapaciteti – i smještajni i kiseonički.
„Bolnica u Pljevljima prvi put je dobila centralni kiseonik, prošireni su kapaciteti i u Kotoru. U toku je proširenje kapaciteta u Baru, Brezoviku i Kliničkom centru Crne Gore“, rekla je Radulović.
Ona je kazala da na današnji dan na bolničkom liječenju u Crnoj Gori nalazi se 195 pacijenata.
„To je oko 53 odsto u odnosu na trenutno opredijeljene bolničke postelje koje na nivou države iznose 364 kreveta, ali momentalno, u slučaju potrebe, kapacitet može da bude proširen i na 800 do hiljadu“, rekla je Radulović.
Ona je dodala da jedan pacijent zahtijeva mehaničku ventilaciju, dok se oko četiri odsto nalazi na neinvazivnoj ventilaciji.
„Što se tiče sjevera Crne Gore, u pljevaljskoj, bjelopoljskoj i beranskoj bolnici se nalazi 31 pacijent. Nijedan od ovih pacijenata ne zahtijeva pomoć respiratora. U ovim bolnicama, trenutno je slobodan 41 krevet“, kazala je Radulović.
Prema njenim riječima, u centralnom regionu, u nikšićkoj i u bolnici Brezovik nalazi se 30 pacijenata od ukupno 88 opredijeljenih postelja.
Radulović je rekla da nijedan pacijent ne zahtijeva pomoć respiratora.
Ona je kazala da je očekivan porast prijema u barskoj i kotorskoj bolnici koji primaju pacijente iz kompletnog južnog dijela države.
„U ovim bolnicama se liječi 77 pacijenata, a na raspolaganju su trenutno 104 mjesta. Od onih koji su hospitalizovani, četiri pacijenta su na neinvazivoj ventilaciji, jedan zahtjeva mehaničku ventilaciju“, rekla je Radulović.
Prema njenim riječima, u KCCG je na liječenju 51 pacijenat od kojih nijedan nije intubiran.
„U Institutu za bolesti djece su tri pacijenata koji se liječe od korone. Ističemo da KCCG na liječenje prima djecu iz Podgorice, Cetinja, Kolašina i Danilovgrada. Ovo su ujedno i jedini pedijatrijski pacijenti koji se hospitalno liječe u cijeloj zemlji“, kazala je radulović.
Ona je saopštila da je u cilju pružanja medicinske pomoći nekovid pacijentima od juče proširen kapacitet za kovid pacijente u objektu stare medicinske škole i time sa 55 kreveta, kovid odjeljenje povećali na 85 kreveta.
„Na ovaj način, za razliku od prethodne godine, omogućićemo da se ne prekida liječenje svih ostalih pacijenata, bilo da se radi o ambulantnom pregledu, bilo da se radi o bolničkom tretmanu“, kazala je Radulović.
Ona je naglasila da porast broja zaraženih ne prati potrebu za bolničkim liječenjem.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
