Podgorica, (MINA) – Govor mržnje u Crnoj Gori postaje svakodnevica, naročito u onlajn /online/ prostoru, a reakcije institucija su nedovoljne i nedosljedne, upozorili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), povodom 18. juna – Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje.
Saradnica na programima u CGO-u Maja Marinović kazala je da problem govora mržnje eskalira tokom društvenih kriza ili izraženih neslaganja.
Ona je navela da je tako bilo da je riječ o događajima poput tragedije na Cetinju, kada su portali i društvene mreže bili preplavljeni neprimjerenim i dehumanizujućim komentarima, ili u slučajevima žena koje javno iznose stavove drugačije od dominantnog narativa suočavajući se sa talasima mizoginije i govora mržnje.
„Često je i mali korak od nesankcionisanog sadržaja na mrežama do stvarnih diskriminatornih napada“, dodala je Marinović u saopštenju.
Ona je navela da CGO, kroz publikacije kao što su „Digitalni aktivizam protiv govora mržnje“, priručnik usmjeren na borbu protiv e-homofobije, bifobije, transfobije i nasilja u digitalnom prostoru, te „S druge strane tastature“, koja rasvjetljava govor mržnje iz ugla građana, prava i konkretnih slučajeva nastoji podići svijest i osnažiti pojedince i organizacije u suočavanju s tim fenomenom.
Marinović je kazala da brine i to što govor mržnje sve češće dolazi od izabranih predstavnika vlasti.
„Izjave sa elementima otvorene diskriminacije, homofobije i mizoginije, poput one izrečene nedavno u Skupštini Glavnog grada od strane Mitra Šušića, ne samo da su u suprotnosti s osnovnim vrijednostima ljudskih prava, već i na marginama zakonitosti i za nedvosmislenu osudu svih političkih aktera“, rekla je Marinović.
Ona je podsjetila da je je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Volker Turk, tokom svoje posjete Crnoj Gori, rekao da je otvoren i inkluzivan dijalog ključan, svuda u svijetu, a posebno u zemlji kao što je Crna Gora, sa svojom bogatom etničkom, vjerskom i jezičkom raznolikošću.
„Zbog toga sam zabrinut zbog govora mržnje i podjela koje izazivaju narativi – na televiziji, internetu, sportskim događajima, pa čak i u školama“, rekao je Turk, ističući da neki političari pribjegavaju retorici podjela, a ponekad i otvorenom govoru mržnje iz političkih pobuda.
U saopštenju se navodi da istraživanja CGO-a pokazuju da preko 60 odsto građana Crne Gore vidi političke partije i njihove bot mreže kao glavne izvore govora mržnje na internetu.
„Trećina ispitanika ne prijavljuje takav govor zbog nepovjerenja u institucije, a više od četvrtine ne vjeruje u efikasnost samoregulacije medija i društvenih mreža“, kaže se u saopštenju.
Marinović je kazala da je, iako zakoni predviđaju sankcionisanje govora mržnje, njihova primjena rijetka, neefikasna i nedosljedna.
Ona je rekla da to ukazuje na nizak nivo digitalne i medijske pismenosti i potrebu za obrazovnim kampanjama, izmjenama zakonodavstva i jačanjem institucionalnih kapaciteta za bolju zaštitu od digitalnih prijetnji, što će biti u fokusu novog CGO projekta „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – crnogorski digitalni štit (MDS)”.
„Borba protiv govora mržnje nije samo pravno već i pitanje šire društveno i političko pitanje“, navela je Marinović.
CGO je pozvao institucije, kao i javne djelatnike iz različitih sfera da svojim promjerom promovišu promovišu odgovornu i dostojanstvenu komunikaciju, jer imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog diskursa.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
