Podgorica, (MINA) – Glasanje u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) pokazuje da nema stvarne homogenizacije u redovima kreatora i realizatora državne politike, ocijenio je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović, dodajući da se došlo do pitanja gdje nije jednostavno kamuflirati antievropsku i anticrnogorsku suštinu.
Đukanović je u intervjuu Anteni M kazao da Crna Gora u posljednje gotovo četiri godine prolazi burno iskustvo promjene vlasti.
„Ali uprkos svemu, uoči punoljetstva obnove državnosti meni Crna Gora danas zaista liči kao 18-godišnja mladost pred kojom je dobra budućnost”, rekao je Đukanović.
On smatra da je postavljen veoma solidan temelj arhitekture savremene Crne Gore, u kojem je obnovljena nezvisnost, kao i multietnička demokratija, svijest o ekonomskoj samoodrživosti i okrenutost zapadnom kulturnom krugu.
Đukanović je kazao da je uvjeren da su zahvaljujući tome “dizgini i dalje čvrsto u rukama Crne Gore”.
„Sada prolazimo jednu bolnu fazu, koja je uzrokovana prvom promjenom vlasti u Crnoj Gori nakon uvođenja višestranačja“, rekao je Đukanović.
Ta promjena, kako je dodao, bila je neminovna i očekivana.
„Ali, to što je Crna Gora dobila kao alternativu na vlasti definitivno nije ono što je većina ljudi, koji su željeli promjene, očekivala”, ocijenio je Đukanović.
On je ukazao na “nedostatak identifikacije građana Crne Gore sa svojom državom i nacionalnim interesima”.
Uzrok, kako je naveo, vidi u shvatanju politike kao sposobnosti manipulacije ljudima.
„Mi danas imamo novu političku elitu u Crnoj Gori, imamo novu vladajuću koaliciju koja se vratila ideji da nije važno šta radite, važno je šta pričate”, kazao je Đukanović.
Na pitanje da li je prijem Kosova u SE i Rezolucija o Srebrenici, koja treba da bude usvojena u Ujedinjenim nacijama, trenutak u kojem će „barem dio vlasti početi da skida evropejsku masku“, on je odgovorio da i glasanje u PSSE pokazuje da nema nikakve stvarne homogenizacije u redovima kreatora i realizatora državne politike u Crnoj Gori.
Prema riječima Đukanovića, to govori da niko od njih ne mari za državne interese Crne Gore.
„Jer da mari, i da mari za svoj koalicioni sporazum, oni bi vodili računa o tome da je Crna Gora priznala Kosovo 2008. godine. I vodili bi računa o tome da su u koalicionim sporazumom konstatovali da će slijediti spoljnopolitičke prioritete koji su sadržani u državnoj strategiji razvoja“, naveo je Đukanović.
On je ocijenio da, uz to, nema ni elementarne političke pameti.
Đukanović je pitao koji je „rezon“ da se susjednoj državi uskraćuje pravo da ostvari početni korak i postane članica SE, ako svi na političkoj sceni kažu da im je interes da Crna Gora bude članica Evropske unije i ako istu želju iskazuju kada je u pitanju evropska perspektiva svih drugih država regiona.
„Očigledno da se već došlo do određenih pitanja na kojima nije tako jednostavno kamuflirati svoju antievropsku i anticrnogorsku suštinu”, kazao je on.
Đukanović je, komentarišući politiku zapadnih partnera prema Crnoj Gori i regionu, rekao da oni jako dobro vide šta se ovdje događa, ali da ne posvećuju tome potrebnu pažnju.
„Razumijem, imaju mnogo važnije prioritete nego što je Crna Gora i nego što je Zapadni Balkan, ali to ih ne opravdava za pogrešne politike koje iniciraju, ili podržavaju kada je u pitanju evropska perspektiva našeg regiona”, naveo je Đukanović.
On smatra da bi bilo pogrešno očekivati da će sa te strane doći neka “spasonosna terapija da izliječimo ovaj politički kancer koji trenutno opterećuje Crnu Goru”.
„U vrlo autoritativnim zapadnim centrima prećutkuje se da je odsustvom podrške i brige od strane naših saveznika otvoren prostor za direktnu penetraciju ruskih imperijalnih interesa na Zapadnom Balkanu“, kazao je Đukanović.
On je rekao da se, takođe, previđa da je takvom ulogom Rusije podstaknuta najretrogradnija politika u regionu, a to su nacionalizam i velikodržavni projekti.
Prema riječima Đukanovića, pokušava se previdjeti i da je „koketiranjem nekih autoritativnih zapadnih političkih adresa sa regionalnim nacionalističkim politikama pušten duh iz boce u društvima Zapadnog Balkana“.
„Da se danas Zapadni Balkan bavi istim temama kojima se bavio i 90-ih, zaštitom tobože ugroženih pripadnika određenih naroda izvan granica matične države, čime se ruši suverenitet susjednih država, kvare dobrosusjedski odnosi i u suštini ugrožava stabilnost, time i evropska perspektiva regiona”, naveo je Đukanović.
On je istakao da se sve to događa zahvaljujući inicijalnom inputu iz Rusije, „jer se ta država istorijski vrlo umješno poigravala sudbinom Zapadnog Balkana, ali ovog puta brine podudarnost politike određenih zapadnih centara“.
Upitan da pojasni zašto kaže da je posrijedi “namjeran previd”, Đukanović je kazao da to i dalje ne znači da je napravljena neka rusko-zapadna koalicija sa namjerom da skrene zemlje Zapadnog Balkana s evropskog i evroatlanskog puta.
„Pod namjernim previdom podrazumijevam da su zbog svojih kalkulacija i svojih interesa u odnosima sa određenim državama Zapadnog Balkana, prije svega sa Srbijom i Albanijom, spremni da tolerišu neke bahatosti koje te države iskazuju prema drugim državama u regionu“, rekao je Đukanović.
On je naveo da je za njega Open Balkan pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu.
Prema riječima Đukanovića, svaki pokušaj dominacije bilo koje države na Zapadnom Balkanu uvijek je vodio u rat.
Na to, kako je dodao, istorija opominje.
„Kad nacionalistički duh izađe iz boce, a danas je dobrano izašao, nema autoriteta, ni domaćeg ni međunarodnog, koji može da spriječi eskalaciju nacionalizma, obnovu nestabilnosti, pa i ratne sukobe“, upozorio je Đukanović.
On je kazao da zato misli da Sjedinjene Američke Države, odnosno Stejt Department sebičnom apsolutizacijom svojih interesa ignoriše krupne političke štete koje time čini u regionu.
„A za koje mislim da su toliko uzele maha da ih je sada teško bezbolno popraviti. Vidjeli smo šta se dogodilo u Banjskoj, vidimo šta se događa u Bosni i Hercegovini (BiH), vidimo šta se sprema za predstojići (Vaskršnji) sabor, vidimo do koje mjere je obesmišljena uloga visokog predstavnika u BiH“, naveo je Đukanović.
On je upitao da li sva ta iskustva daju pravo na neki optimizam.
„Ne, ako se bez oklijevanja ne konstatuje greška i hitno ne okrene ploča”, rekao je Đukanović.
On je kazao da je legitimno da Amerika eksponira svoja dva vrlo važna politička interesa u regionu.
To je, kako je naveo Đukanović, da odvoji Srbiju od Rusije i da suspregne političku i diplomatsku destrukciju Srbije kada je u pitanju međunarodno priznanje Kosova.
On je rekao da je uobičajeno pravo velike sile da svoje političke interese pretpostavi interesima drugih država i regiona i da zbog toga, kako je kazao, namjerno zatvara oči pred današnjom retorikom zvaničnog Beograda.
Ta retorika, kako je ocijenio Đukanović, ni po čemu ne odudara od narativa i prakse Srbije iz ranih 90-ih godina.
„Tada je Milošević krenuo da zaštiti navodno ugrožene Srbe u Bosni i Hercegovini i danas Vučić pokušava da zaštiti navodno ugrožena prava Srba u Crnoj Gori i u drugim državama regiona. Znamo kako je završilo prvi put i znamo kako jedino može završiti i drugi i svaki sljedeći put”, naveo je Đukanović.
Na pitanje zašto vjeruje da će ishod opet biti isti, on je odgovorio da ne mora biti isti „ako mi pristanemo da gubitnički pognemo glavu“.
Prema riječima Đukanovića, Srbija je legitimisala, manje-više, svoje velikodržavne planove.
„Osnovno pitanje je da li ćemo mi to da dozvolimo?! Mislim da nije realno da se to dogodi zato što ne vjerujem da danas ovdje žive toliko različiti Crnogorci u odnosu na naše pretke koji su tokom hiljadugodišnje istorije uvijek branili svoju slobodu, čast, dostojanstvo, državu”, naveo je Đukanović.
On je, osvrćući se na analogije između cijepanja Demokratske partije socijalista (DPS) na njegovo i Bulatovićevo krilo i dešavanja u Pokretu Evropa sad nakon izlaska Jakova Milatovića, kazao da nema mnogo osnova za njih.
„Ja vidim tamo sukob lidera, što nije za potcjenjivanje. Niti želim o tome da govorim u ružnom smislu. Taj sukob u ovoj fazi, kao što ste vidjeli, nije doveo ni do kakvog restrukturiranja unutar te partije“, rekao je Đukanović.
On je naveo da treba primijetiti da slični procesi lagano zahvataju i neke druge partije vladajuće koalicije.
„Ja mislim da su to procesi koji će neminovno, ako ne sada, u bliskoj budućnosti, voditi pregrupisavanju na političkoj sceni”, kazao je Đukanović.
On je rekao da DPS neće širiti koalicioni kapacitet trulim kompromisima, kao i da ekspresni povratak na vlast nije tema.
Kako je naglasio, nakon 30. augusta 2020. godine DPS je ubjedljivo dokazao da njen prioritet nije povratak u vlast odmah i po svaku cijenu, već da je to elimisanje uočenih slabosti u cilju povratka na vlast kada za to dođe vrijeme, kako bi bili spremni da preuzmu odgovornost za nastavak i uspješno okončanje evropskog puta.
„Da je DPS želio da pravi trule kompromisa, imao ih je kad napraviti”, naveo je Đukanović.
Na pitanje da li danas ima jasnu sliku čime su DPS i on lično doprinijeli da ih dio javnosti percipira kao simbole zaštite kriminala i korupcije, a ne simbole obnove nezavisnosti, Đukanović je odgovorio da se u beogradskoj centrali velikosrpskog nacionalizma DPS i on prepoznaju kao ključna brana ostvarivanja njihovih interesa.
„Nije njihov interes ovako ruiniranje Crnoj Gore, njihov interes je aneksija Crnoj Gore. Nijesu oni neki zatvoreni centri iz kojih ne možete dobiti informaciju. Pričaju oni da Crnu Goru od njihovog nauma nije odbranila ni vlada Zdravka Krivokapića, niti vlada Dritana Abazovića“, kazao je Đukanović.
Odbranila je, kako je rekao, državno-odgovorna opozicija, zajedno sa probuđenom građanskom, intelektualnom sviješću van političkih struktura.
Đukanović je upitao šta je logičnije nego da oni pokušaju da eliminišu one koji su ključna brana njihovim interesima.
„Po Staljnovom receptu: ako imate problem koji čini čovjek: nema čovjeka – nema problema“, naveo je Đukanović.
On je dodao da je kroz to prošao, i da je bio na meti 2016. godine.
„Ne treba, valjda, sada opet dokazivati, zbog zaglušujućeg pokušaja revizije pokrenutog iz Beograda, iz BIA, a razglašenog preko medija pod njihovom kontrolom u Crnoj Gori i njihove agenture koja je posljednjih godina u dobroj mjeri premrežila i državne organe Crne Gore, kojim se pokušava negirati scenario državnog udara“, naveo je Đukanović.
Na pitanje da li opasku “nema čovjeka – nema problema” treba razumjeti kao najavu obračuna sa njim i plaši li se takvoga scenarija, on je odgovorio odrično.
„Čega bih se plašio“, upitao je Đukanović.
On je rekao da, od kako se počeo baviti politikom, misli o svojoj odgovornosti pred crnogorskom javnošću, Ustavom i zakonima Crne Gore.
„Da li sam u ovom nevremenu koje živimo svemu naredan? Pa svemu sam naredan. Ako neko misli da je omoćao toliko da može konstruisati nešto čega nema i ako je neko spreman da povlađuje političkim interesima Beograda i njegovih slugana ovdje, neka izvoli“, naveo je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
