Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je zabilježen zabrinjavajući pad u broju Roma koji posjeduju ključna dokumenta – uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Projektna koordinatorka u CEDEM-u Milena Kovačević je, na predstavljanju izvještaja o socio-ekonomskom položaju Roma u Crnoj Gori, rekla da se oni kontinuirano susreću sa različitim preprekama, od siromaštva do socijalne isključenosti, kao i ograničenog pristupa osnovnim pravima, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite.
Ona je navela da je CEDEM, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, u maju sproveo četvrti talas istraživanja koji prati socioekonomski položaj romske populacije u Crnoj Gori, a prethodno su sprovedena istraživanja 2016, 2018. i 2023. godine.
Kako je navela Kovačević, posljednje istraživanje obuhvatilo je 592 domaćinstva.
Ona je kazala da su dokumentacija i pravni status jedan od problema sa kojima se susreće romska populacija u Crnoj Gori.
“U nemalom broju slučajeva Romi nemaju izvod iz matične knjige rođenih, državljanstvo, ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu i ostalu dokumentaciju koja im je potrebna kako bi ostvarili sva zakonom garantovana prava, kao građani, ali i kao pripadnici marginalizovanih grupa”, rekla je Kovačević.
Kako je kazala, od ukupnog broja djece koju su identifikovali u tri istraživanja, a koja žive u anketiranim domaćinstvima, 2016. godine bilo je 93 odsto djece koja su upisana u matične knjige rođenih, a 2018. je taj procenat iznosio 92,8 odsto.
“Poslije izraženijeg porasta u procentu djece upisane u matične knjige rođenih 2023. godine, koji je iznosio čak 97,9 odsto, u ovogodišnjem istraživanju taj procenat se vratio na nivoe zabilježene 2016. i 2018. godine i iznosi 93 odsto“, navodi se u istraživanju.
Kovačević je rekla da, kada je riječ o odrasloj populaciji, mjerenja ukazuju da je poslije konzistentnog rasta procenta ispitanika koji posjeduju uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih između 2016. i 2023. godine, zabilježen zabrinjavajući pad u mjeri u kojoj Romi posjeduju tu dokumentaciju ove godine.
Kako je navela, po pitanju procenta skoro naseljenih Roma koji poseduju uvjerenje o državljanstvu, izuzetno izražen pad je zabilježen između 2023. i ove godine, gdje je 2023. godine 62,2 odsto skoro naseljenih Roma posjedovalo uvjerenje, dok je taj procenat 2025. pao na samo 26,4 odsto.
U istraživanju se navodi da je nešto manje izražen pad u ovoj kategoriji zabilježen kod domicilnih Roma, sa 83,1 odsto na 42,3 odsto između 2023. i ove godine.
„Između 2023. i ove godine zabilježen je dramatičan pad u posjedovanju ključnih dokumentata“, kazala je Kovačević.
U istraživanju se navodi da, kada je u pitanju dokumentacija koja obuhvata posjedovanje važeće lične karte i izvoda iz matične knjige rođenih, kod skoro naseljenih Roma nijesu zabilježene značajne razlike, dok su kod domicilnih Roma te razlike jako izražene.
„Gdje je između 2023. i ove godine procenat domicilnih Roma koji poseduju važeću ličnu kartu pao sa 97,3 odsto na 75,4 odsto, a u istom periodu procenat domicilnih Roma koji poseduju izvod iz matične knjige rođenih je pao sa 86 odsto na 64,4 odsto“, piše u istraživanju.
Kovačević je ukazala da takav pad predstavlja ozbiljnu regresiju kada je riječ o ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, jer se bez osnovnih dokumenta ne može ostvariti nijedno pravo u Crnoj Gori.
Ona je rekla da je jedan od važnih aspekata koji se tiče inkluzije Roma upravo kulturni potencijal.
“Podaci našeg istraživanja ukazuju da poslije poboljšanje koje je zabilježeno između 2016. i 2018, zatim značajnog pada između 2018. i 2023. godine u broju ispitanika koje govore crnogorski jezik bez problema, zabilježeno je do sada najznačajniji procentualni rast, što ukazuje na osnaživanje kapaciteta Roma da se integrišu u crnogorsko društvo i samu lokalnu zajednicu”, navela je Kovačević.
Ona je rekla da sva komparativna istraživanja u Evropi pokazuje da su romska djeca u manjoj mjeri uključena u sistem obrazovanja, što je jedna od ključnih prepreka za dalje uključivanja na tržište rada i zapravo jedna od ključnih prepreka efektivne inkluzije uopšte.
“U skladu sa rezultatima istraživanja, iako imamo zabilježen pad u broju djece koja su napustila školu između 2023. i ove godine, zabrinjavajuće je što je istovremeno došlo do naglog porasta broja djece koje uopšte nijesu uključena u obrazovni sistem”, navela je Kovačević.
To, kako je dodala, ukazuje na dubinske prepreke u pristupu obrazovanju romske djece u Crnoj Gori.
Kovačević je kazala da je u ovogodišnjem istraživanju zabilježen veći udio ispitanika koji su prijavili mjesečne prihode u rasponu od 700 do 1,5 hiljada EUR, što ukazuje na rast udjela u višim prihodovnim grupama u poređenju sa istraživanjem iz 2023.
“Tako da, u odnosu na sva prethodna istraživanja, možemo reći da je ovaj rezultat pokazao da je materijalni status Roma u Crnoj Gori nešto bolji”, rekla je Kovačević.
Podaci, kako se navodi u istražvanju, ukazuju da Romi danas procjenjuju vlastito zdravlje boljim u odnosu na 2023. godinu.
Kovačević je rekla da 74 odsto ispitanika navodi da ima pristup zdravstvenim uslugama, što je važan pokazatelj dostupnosti osnovne zdravstvene zaštite.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je navela da su pozitivni trendovi rast prihoda, veća inicijativa za uključivanje na tržište rada, kao i to što je uočen porast sposobnosti romske zajednice da govori crnogorskim jezikom, iako je sa druge strane nešto manji manevar u smislu pisanja i čitanja.
„Pohvalno je i povećano primanje dječjeg dodatka i školskog pribora, jer to znatno olakšava socioekonomski položaj porodica koje imaju veliki broj djece i zbog toga je to teret koji teško padne u porodici“, rekla je Vuksanović.
Ona je rekla da je dobro i što je pozitivnija percepcija sopstvenog stravlja među romskom zajednicom.
„Takođe je vrlo značajan porast prosječne starosti umrlih iz romske zajednice, jer smanjuje ovaj mnogo veliki jaz između romske i neromske zajednice koji je 20 godina, što znači da ima mnogo pomaga za nekih 2,5 godine“, rekla je Vuksanović i dodala da je pozitivno i veće pohađanje dodatnih obuka.
Govoreći o oblastima u kojima je zabilježena stagnaciji, ona je navela da materijalni status ostaje nepromijenjen u odnosu na 2023. godinu, iako je u odnosu na 2018. godinu napravljen dosta veliki skok.
„Stalna zaposlenost Roma se nije promijenila, korišćenje pomoći Centra za socijalni rad ostaje na istom nivou. Korišćenje sredstava za samozapošljavanje pokretanje biznisa je na najnižem nivou mogućem i gotovo da ne postoji“, dodala je Vuksanović.
Ona je rekla da je i medijska promocija romske kulture ostala maltene na istom nivou u odnosu na 2023. godinu.
Vuksanović je rekla da su zabilježili četiri negativne trenda, a presudan je značajan pad u posjedovanju osnovne dokumentacije.
Kako je kazala, među negativnim trendovima su i porast broja djece koja su van školskog sistema – koja još nijesu ni upisala osnovnu školu ili vrtić, kao i manji obuhvat djece sa ivnaliditetom iz romske zajednice u državnim programima.
„Jedan od vrlo važnijih podataka je da opada direktna materijalna pomoć koja se od države ispostavlja“, rekla je Vuksanović.
Ona je, predstavljajući preporuke, rekla da treba dodatno uložiti napor za upis djece u školu i vrtić, a što će i nova strategija definitivno obuhvatiti.
Vuksanović je navela da treba da budu pokrenuti i ciljani programi pismenosti na romskom jeziku.
„Treba razvijati što više neformalne edukacije i programa koji su usmjereni ka unapređenju porodične pismanosti“, dodala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, u pogledu dokumentacije je potrebno hitno pojačati terenske aktivnosti za izdavanje dokumenta, posebno kod skoro naseljenih Roma i uspostaviti mehanizme redovne provjere pravnog statusa u saradnji sa opštinama i NVO sektorom.
„Što se tiče tržišta rada i zapošljavanja, potrebno je naravno stimulisati učešće žena na tržištu rada i takođe revidirati onu vrsth pomoći koja se odnesi na samozapošljavanje“, istakla je Vuksanović.
Kako je rekla, u pogledu socijalne zaštite treba održati pozitivan trend u pogledu dječjih dodatka, školskog pribora i školskih obaveza.
„Neophodno je pojačati program koji se odnese na djecu sa invaliditetom iz romske zajednice i revidirati im distribuciju direktne pomoći ili unapređenje samog sistema“, rekla je Vuksanović.
Ona je navela da je, kada je stanovanje u pitanju, neophodno uključiti Rome u planiranje stambenih politika kako bi bila izbjegnuta segregacija romske zajednice.
„Treba da se nastavi sa programima javnog zdravlja u zajednicama, kako se postignuti napredak ne bi izgubio i treba pojačiti pristup preventivnim uslugama u saradnji sa zdravstvenim medijatorima, koji su takođe u sve većem broju, što je pohvalno“, poručila je Vuksanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
