Podgorica, (MINA) – Pred crnogorskim sudovima za prekršaje je, u prvoj polovini godine, bilo više od 1,3 hiljade predmeta koji se odnose na nasilje u porodici, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.
Bjeković je, na konferenciji “Kako zaštiti porodicu od porodičnog nasilja”, kazao da, prema mnogim istraživanjima, svega petina slučajeva porodičnog nasilja biva prijavljena.
“U prvoj polovini ove godine, samo pred sudovima za prekršaje, prema informacijama koje smo dobili iz Višeg suda za prekršaje, imali smo preko 1,3 hiljade predmeta koji se tiču nasilja u porodici”, rekao je Bjeković.
On je kazao da se to pitanje ne tiče zaštite slabijih, jer su žene, po mnogim pokazateljima, mnogo jači resursi od muškaraca, kada je riječ o formalnom i neformalnom radu.
“Od žena se traži mnogo više nego od muškaraca. Mi, u suštini, želimo da zaštitimo onu koja je u neravnopravnijem položaju u odnosu na muškarca”, rekao je Bjeković.
On je kazao da je broj neregistrovanih slučajeva porodičnog nasilja mnogo veći.
“Prema mnogim istraživanjima i podacima, svega petina slučajeva biva prijavljena. Većina se skriva od očiju javnosti, zbog težnji da se sačuva disfunkcionalna porodica, ili zbog crnogorskog stereotipa da je porodica svetinja”, rekao je Bjeković.
Sprječavanje porodičnog nasilja, kako je kazao, nije samo pitanje rodnih uloga, već i budućnosti.
“Djeca su u dvostruko podređenom položaju ili riziku. Imaju psihičke i fizičke traume, ali u tom uzrastu stiču matricu ponašanja za budućnost”, rekao je Bjeković.
On je kazao da u Crnoj Gor postoji institucionalna podloga kada je riječ u tom problemu, dodajući da, kada se pogleda sadržina svakog predmeta, uvijek neko izostane u obavljanju svoje funkcije kada treba zaštiti žrtve.
Prema riječima Bjekovića, postavlja se pitanje da li su kazne koje su predviđene za počinioce porodičnog nasilja djelotvorne i da li odvraćaju od zločina.
“Pitanje je i da li je, na taj način, pravda zadovoljena”, dodao je Bjeković.
Programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović naveo je da je fenomen nasilja u porodici izražen u Crnoj Gori.
On je podsjetio je da je, tokom prošle godine, došlo povećanja broja prijava porodičnog nasilja za 30 odsto i da je zabilježen rast broja krivičnih djela i prekršaja iz tog segmenta.
“Izostaje adekvatan odgovor državnih institiuicja. Nažalost, imali smo slučaj koji plastično opisje kako u praksi izgleda kada se zanemari ovaj važan problem”, rekao je Radović.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak ocijenila je da je civilni sektor mnogo aktivniji od države, kada je riječ od zaštiti žrtava.
“To je tragično. Ima iskoraka, ali su mali”, reka je Bošnjak.
Ona je navela da osnova problema nije loše zakonodavstvo.
“Čini se da pojedinci u institucijama ne žele da rade posao, a može im biti jer ne odgovaraju za svoje propuste. Ove godine smo imali niz tragičnih ishoda i prosto moramo da radimo mnogo bolje”, rekla je Bošnjak.
Ona je navela i da svjedoci, koji se odvaže da prijave nasilje, nijesu zaštićeni, već često sami postaju žrtve, jer su bili savjesni.
“Ove godine su se desila ubistva i propusti koje je država napravila. Mi šaljemo poruku žrtvama da država nije dovoljno moćna da ih zaštiti”, rekla je Bošnjak.
Zato je, smatra ona, vrlo važno da slučajevi nasilja u porodici dobiju sudski epilog i da osobe koje su napravile propust odgovaraju.
“Hoću da vjerujem da su ovogodišnja dešavanja krajnja opomena da aktivnije krenemo u borbu protiv nasilja. Svi zajedno moramo mnogo jače da pošaljemo jasne poruke da država nije nemoćna pred nasiljem”, rekla je Bošnjak.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da je Crna Gora u kratkom roku mnogo učinila kada je riječ o ratifikaciji važnih dokumenata.
“Crna Gora je među prvima ratifikovala Istanbulsku konvenciju, naš najmoćniji instrument u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja”, rekla je Giakoumopoulou.
Ona je ocijenila da ključni izazov ostaje implementacija, dodajući da je potrebno razumjeti da to nije problem koji ostaje u porodici, već da je riječ o širem društvenom fenomenu.
“Uvijek postoji mogućnost da se poboljša legislativni okvir, ali bitno je da se izgrade kapaciteti kao i da se poveća svijest o ovom problemu u crnogorskoj javnosti”, kazala je Giakoumopoulou.
Šef odjeljenja za evropske integracije, politiku, medije i informacije u EU, Rikardo Seri, naveo je da je evidentan negativan uticaj pandemije na ljudska prava.
“Ipak, osim pandemije koronavirusa, koja se tiče svih nas, nasilje je bilo takozvana pandemija iz sjenke decenijama”, rekao je Seri.
On je naveo da nasilje u porodici nije samo problem Crne Gore, već društava Evropske unije.
“Svaka treća žena, starija od 16 godina prijavila je da je iskusila neku formu fizičkog ili seksualnog nasilja. To znači da govorimo o pandemiji koje niko nije bio svjestan ili o kojoj niko nije pričao”, rekao je Seri.
Konferenciju “Kako zaštiti porodicu od porodičnog nasilja” ogranizovala je GA, uz saradnju sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, Delegacijom EU u Crnoj Gori i Savjetom Evrope.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
