Podgorica, (MINA) – Vlada je danas utvrdila Predlog Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koji je, kako je saopšteno, potpuno usaglašen sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU).
Ministar pravde Marko Kovač kazao je da je, nakon dužeg vremena, dobijeno mišljenje Evropske komisije i da je ocijenjeno da je taj akt u potpunosti usaglašen sa tekovinama EU.
Kako je naveo, posebna pažnja u izmjenama Zakona je posvećena imovinskoj koristi koja je stečena kriminalnom djelatnošću kriminalnih organizacija.
“Propisano je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada EUR, ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”, saopštio je Kovač na sjednici Vlade.
Kako je naveo, u slučaju da procijenjena vrijednost manja od 50 hiljada EUR, imovinska korist će biti oduzeta ako je počinilac pravosnažno osuđen za krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom.
Prema riječima ministra, uvedena je novina koja se odnosi na katalog krivičnih djela.
“Krivično djelo je učinjeno sa umišljajem za koje se može izreći kazna do četiri godine zatvora ili više, ako iz toga proizilazi imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću. Dakle, širi se opseg krivičnih djela na osnovu kojih je moguće kasnije pokrenuti postupak trajnog oduzimanja imovine”, objasnio je Kovač.
On je dodao da se postupak trajnog oduzimanja imovine sprovodi u skladu sa ovim i Zakonom o parničnom postupku.
“Državno tužilaštvo ne može postupati pred parničnim sudom, zbog toga je bilo nužno propisati nadležnosti Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa za pokretanje postupka trajnog oduzimanja imovinske koristi”, istakao je Kovač.
On je rekao da je proširen pojam imovinske koristi tako da uključuje svaku naknadnu ili transformaciju imovinske koristi u skladu sa međunarodnim standardima.
“Određen je pojam imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću na način da je to imovinska korist koja je u nesrazmjeri između njene vrijednosti i zakonitih prihoda počinioca ili trećih lica, nakon umanjenja za poreze i doprinose koji su plaćeni za period u kojem je imovina stečena, a za koju se ne dokaže da je stečena zakonito, bez obzira gdje se nalazi”, pojasnio je Kovač.
Kako je rekao, Predlogom zakona je precizirano da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena u periodu od deset godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela.
“Proširen je krug lica koji se smatraju članovima porodice. Uvodi se i obaveza državnih organa, banaka i drugih finansijskih institucija da dostave podatke koje traži tužilaštvo bez obzira na tajnost i povjerljivost podataka”, saopštio je Kovač.
On je rekao da državni tužilac zaključuje finansijsku istragu kada utvrdi da stanje stvari dovoljno razjašnjeno za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovine.
Kovač je dodao da se u presudi, u kojoj se usvaja tužbeni zahtjev, utvrđuje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, da se oduzima od tuženog i članova porodice ili trećih lica, i da postaje svojina Crne Gore.
“Predviđa se da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa može da do kraja rasprave, bez pristanka tuženog, izmijeni tužbeni zahtjev na način da zahtijeva da se oduzme imovina koja odgovara vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalom ili da tuženi plati odgovarajući iznos zbog nemogućnosti oduzimanja imovine”, rekao je Kovać.
Cilj zakonodavca je, kako je naveo, da targetira nezakonito stečenu imovinu koja je proistekla prevashodno djelovanjem kriminalnih organizacija iz oblasti visoke korupcije.
“Naša agenda je da se uhvatimo jako u koštac sa nezakonitim aktivnostima kriminalnih organizacija. Crna Gora mora da započne snažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i do sada smo slali snažne poruke u tom pravcu”, naveo je Kovač.
On je rekao da borba protiv korupcije i kriminala ne obuhvata samo dio koji se odnosi na krivično-pravnu represiju, već da je presudna borba protiv finansijskih uticaja.
Kovač je istakao da je Ministarstvo pravde otvoreno za sugestije na planu unapređenja zakonskog teksta, kako bi ga učinili efikasnijim i efektnijim.
“Ovim su stvorene mnogo bolje pretpostavke na planu realizacije svih ovih aktivnosti. Naravno, postoje sumnje u smislu kapaciteta državnih organa”, rekao je Kovač, dodajući da se moraju jačati kapaciteti SDT-a, ali i funkcija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
Premijer Dritan Abazović kazao je da smatra da je Ministarstvo pravde pripremilo dobro zakonsko rješenje i da bi taj akt trebalo da bude razmatran na posebnoj sjednici Skupštine.
“Ovo zakonsko rješenje to zaslužuje i građani treba da znaju kako državni službenik može da sa šest miliona EUR garantuje svoju kauciju”, naveo je Abazović.
On je kazao da usvajanjem Predloga zakona završavaju još jednu obavezu koju su na početku mandata obećali građanima, dodajući da očekuje da će to zakonsko rješenje podržati svi poslanici crnogorskog parlamenta.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović smatra da bi Predlog zakona trebalo da se nađe na dnevnom redu sjednice Skupštine koja je zakazana za 27. decembar.
Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković rekao je da bi članovi Vlade trebalo da prisustvuju sjednici i da „svi vide da Vlada, iako je u tehničkom mandatu, ima karakter”.
“Radujem se što će ovaj zakon biti usvojen, a posebno će me radovati kada bude neselektivno primjenjivan”, dodao je Joković.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je da to najznačajniji zakon koji je Vlada predložila i da se njime dobija mehanizam koji će “zadati završni udarac mafiji”.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
