fbpx
NaslovnicaCrna GoraKlimatske promjene mogu dovesti do nedostatka vode

Klimatske promjene mogu dovesti do nedostatka vode

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori, zbog nedovoljne količine padavina tokom zime uslovljenih klimatskim promjenama, ove godine može doći do nedostatka voda, upozorio je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.

On je, u podkastu Agencije MINA o klimatskim promjenama, kazao da su poslednjih godina posledice promjena klimatskih obrazaca vidljive u Crnoj Gori, te da najave za naredni period nijesu nimalo optimistične kada je u pitanju područje Mediterana, u kome se naša država nalazi.

„Kakve promjene se dešavaju najbolje vidimo poslednjih godina, pa i deceniju unazad. Ove godine zima je bila bez snijega, što je jako zabrinjavajuće zbog vodnog bilansa i vjerovatno ćemo imati probleme sa izvorima vode. Postoji mogućnost da dođe do nedostatka voda“, rekao je Gazdić.

On je kazao da planiraju da se u budućnosti dosta fokusiraju na izgradnju novih hidroelektrana.

„Možemo da ispratimo u narednih par godina i da se odradi istraživanje, kako bi vidjeli koliko se smanjio nivo voda i kakva je situacija sa malim hidroelektranama, jer tamo se najbolje može i ocijeniti ovaj segment“, naveo je Gazdić.

Prema njegovim riječima, posledice klimatskih promjena najbolje su osjetili crnogorski poljoprivrednici, posebno oni koji se bave voćarstvom.

„Proljeće je jako rano krenulo. Voće je uveliko bilo procvjetalo ali nekoliko dana posle cvjetanja pao je snijeg i uništio, vjerovatno, cjelokupan rod za ovu godinu“, dodao je Gazdić.

On je ukazao na česte požare u martu i aprilu – mjesecima kada to nije uobičajeno i koje karakterišu sniježne padavine.

„Ova sezona je krenula jako loše, imali smo požare na mnogo lokacija u Crnoj Gori. Srećom, jako brzo je pala kiša, pa smo imali sreće“, rekao je Gazdić i istakao da je u periodu od 2014. do 2018. godine u požarima izubljeno 35 hiljada hektara šuma, a što je za Crnu Goru, kao malu zemlju, zabrinjavajući podatak.

Gazdić je podsjetio i na česte slučajeve poplava, kada su ogromne padavine nosile sve pre sobom – infrastrukturu, puteve, mostove.

Kada je riječ o kvalitetu vazduha, Gazdić je rekao da u Crnoj Gori decenijama postoji sličan problem.

„Kvalitet vazduha, pogotovo na sjeveru, je loš kada je grejna sezona, ali poslednjih godina, čak i u ljetnjoj sezoni, imamo dosta lošiji kvalitet vazduha zbog požara“, dodao je Gazdić.

On je kazao se proteklih decenija što se tiče poboljšanja ekoloških parametara, između ostalog i unapređenja kvaliteta vazduha, najviše uradilo zatvoranjem fabrika.

„Industrija u Crnoj Gori, nažalost, skoro da ne postoji i u poslednje vrijeme tako smo uticali na zagađenje i na kvalitet vazduha“, dodao je Gazdić.

Govoreći o aktivnostima u cilju ublažavanja efekata klimatskih promjena, Gazdić je kazao da su u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) radili na prepisivanju, odnosno prihvatanju evropskih standarda i direktiva kroz zakone, podzakonske akte, što je jedan od načina borbe protiv klimatskih promjena.

„Država se mnogo fokusira i na energetsku efikasnost i tu imamo nekoliko vrlo značajnih projekata koji su doveli do smanjenja zageđenja vazduha u pojedinim opštinama“, rekao je Gazdić.

Kako je dodao, u Pljevljima, gdje je kvalitet vazduha na najlošijem nivou, tokom 2012. godine je registrovano 212 dana sa prekaračenjem zagađena, a prošle godine 89 dana, što je skoro dva i po puta manje.

„Moj lični stav je da je na to smanjenje uticalo iseljavanje građana, jer je u Pljevljima ostalo manje individualnih ložišta koja imaju veliki uticaj na zageđenje, ali isto tako u toj opštini su sprovedeni određeni projekti, kao što su podsticaji za pelet, za električnu energiju, koji su doprinijeli smanjenju zageđenja vazduha“, naveo je Gazdić.

On je rekao da u narednom periodu očekuju još bolje rezultate u Pljevljima i u gradovima na sjeveru države gdje je zageđenje problematično, jer će kroz toplifikaciju Pljevalja značajno smanjiti emisiju štetnih gasova.

Na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija COP28 krajem prošle godine dogovoreno je smanjivanje globalne potrošnje fosilnih goriva kako bi se spriječio uticaj klimatskih promjena.

Na pitanje šta Crna Gora preduzima u tom cilju, na koji se obavezala, Gazdić je kazao da je trenutno u izradi nacionalni energetsko-klimatski plan, dokument koji je ključni u rješavanju ovih problema i određivanju pravca kretanja države.

„Nacionalni energetsko-klimatski plan je u fazi izrade i trebalo bi da bude gotov do kraja juna ove godine. To je nadležnost Ministarstva energetike i rudarstva. Oni su jako ozbiljno shvatili tu obavezu i dosta su intenzivirali rad na tom dokumentu. Očekujemo da taj dokument odredi pravce kretanja razvoja Crne Gore, ali i plan za prevazilaženje svih ovih obaveza koje smo potpisali“, rekao je Gazdić.

Govoreći o finansijskom aspektu borbe protiv klimatskih promjena, Gazdić je kazao da postoje obaveze koje Crna Gora mora da napravi kako bi ublažila klimatske promjene, koje zahtijevaju mnogo finansija.

„Poglavlje 27 i cijela da oblast je najskuplja i najkomplikovanija od svih do sada. Proračuni koje smo imali do sada više nijesu tako realni nakon sukoba u Ukrajini i drugih globalnih dešavanja, jer su cijene još više porasle“, pojasnio je Gazdić.

On je kazao da Crna Gora ima pristup velikom broju fondova i da tu treba tražiti šansu za razvoj.

„Tu moramo tražiti našu šansu za razvoj i sve te fondove koji su nam dostupni mnogo više koristiti“, dodao je Gazdić.

On je istakao da, osim napora koje ulažu nadležni, i pojedinci mogu mnogo da doprinesu ublažavnaju posledica klimatskih promjena.

„Evo krenimo od upravljanja otpadom. Imamo devet reciklažnih dvorišta u Podgorici. Počnimo da selektujemo otpad, koristimo usluge reciklažnih centara. To je neki prvi, a baš mali napor da bismo, ne samo zadovoljili neke zakonske okvire, već svima život u Crnoj Gori učinili ljepšim“, rekao je Gazdić.

On je ukazao da je na sa snagu stupio novi Zakon o upravljanju otpadom, koji je, kako je rekao, prethodnih šest-sedam godina, blokirao dosta aktivnosti iz poglavlja 27.

„Očekujem da ćemo da krenemo na jedan drugačiji način da se ophodimo prema našoj zemlji. Jer za mene je to pravi patriotizam“, dodao je Gazdić.

On je rekao da ljudi mogu da doprinesu i na način što ne bi palili vatru prilikom čišćenja imanja, jer odatle kreću požari koji se dalje šire.

„Organski materijal treba da se sakupi sa imanja i da se kompostira, na primjer, a ne da se pali. Tim ćemo dati svoj doprinos jer, prije svega, nećemo gubiti šume u požarima, a smanjićemo zageđenje vazduha. To su neke stvari koje možemo da vrlo lako izmijenimo i da nam svima život bude ugodniji i ljepši“, naveo je Gazdić.

Gazdić, koji od početka prati aktivnosti u Poglavlju 27 i koji je u poslednje tri godine direktno uključen u pregovarački proces, kazao je da u ovom trenutku Crna Gora ima najveću podršku što se tiče pregovora s EU.

„To moramo da iskoristimo. Imamo zahtjeve od Evropske komisije koji su jako precizni i detaljni i siguran sam da ćemo ih pratiti i da ćemo uspjeti da sve te izazove prevaziđemo“, zaključio je Gazdić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Omladinci poraženi u Skoplju

Podgorica, (MINA) - Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je danas u Skoplju, u...