Podgorica, (MINA) – Negativna solidarnost u policiji i neadektavna politika sankcionisanja službenika koji prekrše ljudska prava i slobode građana, ključne su prepreke crnogorske policije u toj oblasti, ocijenjeno je na konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Njemački ambasador u Crnoj Gori Peter Felten je, na konferenciji „Policija u zaštiti ljudskih prava i sloboda građana“, kazao da pristup koji se bazira na ljudskim prava mora da bude dio duha rada policije.
„Policijski službenici moraju biti dobro obučeni u svim aspektima svog posla, da bi mogli da promovišu pristup koji se bazira na pravima“, naveo je Felten.
On je naglasio da nedovoljno kapaciteta u policiji nije izgovor za kršenje ljudskih prava.
Felten je ocijenio da je potrebno vođstvo i liderstvo policije, kao i političko, koje će druge voditi svojim primjerom u onome što rade.
On je rekao da je obaveza policije da prije svega poštuje i štiti prava građana, bez obzira da li je građanin spreman da se pridržava prava i pravila.
Prema riječima Feltena, na osnovu iskustva sa policijom građani će steći utisak da li je neki službenik kredibilan predstavnik države, da li postoji vladavina prava, da li službenici aktivno štite prava građana i imaju li zaštitan ili represivan stav.
Felten je kazao da, u skladu sa međunarodnim standardima, policija i vlast treba da pokažu da su spremni da reaguju na odgovorajući način, što znači da se dolazi i do sankcionisanja službenika koji ne postupaju u skladu sa zakonom.
On je rekao da zapošljavanjem počinje ono što je potrebno da bi neko dobio policijsku uslugu i da ta usluga bude na najvišem niovu u pogledu standarda i ljudskih prava.
„Za policijsku službu su često kandidati koji su fokusirani na primjenu sile, međutim oni nijesu najbolji kandidati za ovakvu službu“, kazao je Felten.
On je kazao da je osiguranje da se država pridržava ljudskih prava kontinuiran proces, navodeći da je optimističan da je Crna Gora na dobrom putu u tom pogledu.
Direktorica CEDEM-a Milena Bešić rekla je da je u društvu u kojem se izazovi neprestano mijenjaju uloga policije ključna, ali da ta uloga mora biti usklađena sa pravima i slobodama svih.
Ona je kazala da je CEDEM u okviru projekta organizovao treninge i obuke za policijske službenike i studente Policijske akademije.
„CEDEM veoma dugo radi na jačanju kapaciteta insitutcija, pa i u sektoru bezbjednosti. Pokušavamo da senzibilišemo službenike da u svom postupanju više poštuju ljudska prava, pa i da ih upoznamo sa praksom Evropskog suda za ljudska prava“, navela je Bešić.
Ona je naglasila da je istraživanje pokazalo da Uprava policije mora intenzivirati napore kako bi pokrenula dijalog i efikasno prijavljivanje incidenata.
„Ažurno i konstatno reagovanje na pritužbe i probleme je imperativ, kako ne bi došlo do pada povjerenja građana u policijsku službu“, rekla je Bešić.
Ona je kazala da je više od 50 odsto građana zadovoljno rješavanjem problema policije, ali da je sporost reagovanja jedna od pritužbi.
Bešić je naglasila da je odgovornost u policija ključna i da kaznena politika mora biti stroža.
„Trenutna politika ne samo da ohrabruje prestupe, već i produbljuje solidarnost unutar policijskih redova u slučajevima kršenja ljudskih prava i prekoračenja dužnosti“, rekla je Bešić i naglasila da je neophodno procesuiranje slučajeva zlostavljanja i unapređenje saradnje s tužilaštvom radi efikasnijeg postupanja.
Kako je kazala, saradnja između Ombudsmana, Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Uprave policije i Etičkog odbora, srž je rada na polju ljudskih prava.
Glavna policijska inspektorka Tamara Pavićević rekla je da je Uprava policije posvećena zaštiti ljudskih prava i sloboda i da o tome edukuju službenike.
Ona je kazala da je tokom prethodne godine bilo 16 procesuiranih krivičnih prijava za zlostavljanje, ali nije bilo policijskih službenika obuhvaćenih prijavama.
Pavićević je rekla da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije za skoro dvije godine sprovelo kontrolu o postupanju policijskih službenika u 247 slučajeva.
Kako je navela, 129 kontrola je sprovedeno na osnovu sopstvenih operativnih saznanja, po službenoj dužnosti, a 118 po pritužbama građana.
„U deset slučajeva su direktoru policije dostavljeni izvještaji u cilju pokretanja postupka protiv 18 službenika, za koje se sumnja da su povrijedili službene dužnosti“, rekla je Pavićević.
Ona je naglasila da policija konstantno, osim edukacije o ljudskim pravima i slobodama, edukuje službenike na svim nivoima.
„Pokušavamo da ih obučimo koliko je važno da nenasilno postupaju sa građanima, posebno sa ranjivim kategorijama“, istakla je Pavićević.
Upitana koliko policijskih službenika, inspektora, bude suspendovano kada se pokrene krivični postupak, Pavićević je rekla da su svi policijski službenici za koje se sumnja da su počinili ili učestvovali u ugrožavanju ljudskih prava i sloboda, procesuirani.
Ona je poručila da je stav menadžmenta policije da postoji nulta stopa tolerancije za kršenje ljudskih prava i sloboda.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjana Radović rekla je da se svi moraju usavršavati – kontrolni mehanizmi, ali i policijski službenici.
„Mi ne bilježimo slučajeve zlostavljanja kakve smo bilježili ranije, ali ne možemo biti zadovoljni pristupom službenika internih kontrolnih mehanizama u policiji kada su u pitanju slučajevi prekoračenja ovlašćenja“, rekla je Radović i dodala da su došli do zaključka da ti slučajevi nikada ne bi mogli biti dokazani bez video zapisa.
Kako je kazala, kolege se solidarišu sa policijskim službenicima koji su prekoračili ovlašćenja i to pokušavaju da na neki način opravdaju u izvještajima.
Radović je rekla da evropski standardi govore da se odgovornost za zlostavljanje proteže od onih koji su počinili, do onih koji su znali za to.
„Zauzeli smo vrlo jasan pristup, da utvrdimo da je bilo svjedoka i da pozivamo na odgovornost zato što nije prijavio“, istakla je Radović.
Ona je, govoreći o kaznenoj politici, istakla da kazna mora biti takva da postigne odvraćajući efekat od daljeg kršenja zakona.
„Kaznena politika je isključivo u rukama suda, na koji ne treba da imamo uticaj, ali bi tu činjenicu morali sagledati ako se u sistemu ponavlja problem“, navela je Radović.
Kako je rekla, ne poštuju se preporuke Ombudsmana, koje postoje i u vidu preporuka koje je dao evropski Komitet za prevenciju mučenja.
„Greške koje ne ispravimo danas, kao bumerang se vrate sjutra. Bez motivacije da se radi na tim greškama, bojim se da nećemo završiti ono što se traži od nas, nego ćemo nastaviti da ponavljamo greške“, rekla je Radović.
Član Savjeta za građansku kontrolu rada policije Dražen Cerović kazao je da je policija najveći zaštitnik ljudskih prava i da je to njen osnovni posao, ali da u fokusu moraju biti deformiteti u radu policije.
On je rekao da je u Crnoj Gori pređen veliki put u posljednjih 25 godina, od vremena kada nije bilo nikakve kontrole rada policije, do danas kada ta kontrola postoji sa više strana.
Cerović smatra da je politika kažnjavanja za policijsku torturu i kršenje ljudskih prava prilično blaga.
Kako je rekao, Savjet ima desetine prijava godišnje, od torture do običnih prekoračenja policijskih ovlašćenja.
„Savjet je jedno efikasno sredstvo i on najmanje državu košta od svih sistema kontrole“, rekao je Cerović i istakao da je Savjet riješio veliki broj kršenja ljudskih prava i sloboda od policije.
Cerović je rekao da, nakon Monaka, Crna Gora ima najveći broj policajaca po jednom stanovniku, ali da je važniji ljudski kvalitet, nego forma.
On je kazao da je saradnja policije i Savjeta varirala i da su prije tri-četiri godine imali najbolju saradnju, jer je postojao oficir za vezu, a da je od tada saradnja pala i da sada, ili ne dobijaju odgovore, ili ih dobiju sa zakašnjenjem.
Članica Etičkog odbora u Ministarstvu unutrašnjih poslova Ivana Đođić rekla je da je u Etičkom odboru broj predmeta značajno veći u posljednja dva saziva, jer je to tijelo ozbiljnije pristupilo svom radu.
Ona je istakla da je Etički odbor počeo da donosi mišljenja da policijski službenici krše Kodeks policijske etike.
Kako je rekla, nijesu ostali imuni ni na situacije u kojima policijski službenik izvrijeđa nekog na društvenoj mreži, pa su se trudili da u tim predmetima daju pozitivno mišljenje, koje znači da je službenik prekršio neki član kodeksa.
Đođić je rekla da u svakom gradu postoji kutija gdje se mogu anonimno ostaviti pritužbe, ali da su gotovo svi centri bezbjednosti pod video nadzorom, a dodatno se kutija nalazi pored službenika koji evidentira ulazak i izlazak.
Ona je kazala da su imali dosta pritužbi na međuljudske odnose unutar same Uprave policije.
“To zabrinjava i upozorava da se mnoge stvari moraju proći kako bi policija dala rezultate”, smatra Đođić.
Kako je navela, u prethodnoj godini nijesu imali prijave za ozbiljno kršenje ljudskih prava i sloboda.
Đođić je rekla da je Disciplinska komisija donijela veliki broj odluka, pa i udaljavanje sa posla, a vrlo često se vrše i premještanje službenika i umanjenje zarade.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
