Podgorica, (MINA) – Upravu za šume treba materijalno, kadrovski i tehnički ojačati, jer se suočavaju sa velikim problemima, ocijenio je direktor nevladine organizacije (NVO) Natura, Mikan Medenica, dodajući da bi trebalo promijeniti način eksploatacije šuma i dati Upravi više ingerencije.
Medenica je agenciji MINA rekao da šumama gazduje Uprava, koja je dio Ministarstva poljoprivrede, i da lokalna samouprava nema mnogo ingerencija.
“Ono što može lokalna uprava je da ima komunikaciju sa nadležnim organima, da se vodi računa o načinu eksploatacije, o tome da li se adekvatno vrši obnavljanje šuma, održavanje šumskih puteva”, kazao je Medenica.
On je dodao da se prevelikom eksploatacijom narušava i režim voda, smanjuje broj izvora i njihova izdašnost.
„Jer svako stablo zadržava više stotina litara vode u svom korijenu“, pojasnio je Medenica.
Kako je kazao, evidentno je da se vrši velika eksploatacija šume.
„Uprava za šume definitivno ulaže napore da se vrše i pošumljavanja. U Kolašinu imamo rasadnik u kom se proizvede po više stotina hiljada sadnica koje se koriste za obnavljanje šume, smatram da to nije dovoljno i nikad ne može biti dovoljno“, rekao je Medenica.
Medenica je istakao da veliku štetu pričinjavaju ljudi koji pale imanja i da država tu mora da reaguje mnogo oštrije nego što to radi.
„Mislim da treba materijalno, kadrovski i tehnički ojačati Upravu za šume. Definitivno se nose sa velikim problemima, bespravnom sječom. Mislim da nije adekvatan način gazdovanja i eksploatacije šume putem koncesija i da se koncesionari često neodgovorno ponašaju“, naveo je Medenica.
Medenica je ocijenio da bi trebalo promijeniti način eksploatacije i dati više ingerencije Upravi za šume.
On je kazao da 20 godina sarađuju sa Upravom za šume i da su organizovali sadnju preko 30 hiljada sadnica.
Medenica je, govoreći o ispunjavanju obaveza iz poglavlja 27, kazao da se nada da je u posljednje vrijeme taj proces intenziviran i da će se vrlo brzo vidjeti neki rezultati po tom pitanju.
On je ocijenio da se Agencija za zaštitu životne sredine ozbiljno bavi tim pitanjem i da nije slučajno rečeno da su oblast vladavine prava i životna sredina najzahtjevniji.
„Smatram da je važno da Crna Gora ispuni ta mjerila i da naša zaštićena područja postanu dio mreže Natura 2.000. Nadam se i siguran sam da će to dići nivo zaštite životne sredine“, rekao je Medenica.
Medenica je rekao da su u Naturi nedavno imali akciju u vrtiću, kao i da su imali učenike iz Bara koji su im bili gosti u rasadniku u Trebaljevu, gdje imaju ogledne parcele ljekovitog bilja.
On je, govoreći o saradnji NVO sektora sa Vladom i Agencijom za zaštitu životne sredine, rekao da smatra da je ključ dobre saradnje i postizanja rezultata sinergija raznih sektora, kao što je NVO sektor i naučni.
„Imamo dugogodišnju saradnju sa Agencijom za zaštitu životne sredine, saradnja bi mogla biti i intenzivnija, ali nikad problem ne prebacujem drugoj strani. Ta otvorenost i želja za saradnjom uvijek postoji i mi nailazimo na dobru volju za saradnjom i sa druge strane“, rekao je Medenica.
Medenica je kazao da se na Bjelasici, kao i drugim planinama, uočava gradnja objekata, na katunima koji nijesu u skladu ni sa arhitektonskih rješenjima.
Kako je rekao, ne vodi se računa ni o upotrebi materijala koji su neprimjereni tom području, a problem je i upotreba motornih vozila van puteva, dvotočkaša, četvorotočkaša, terenskih vozila.
„Tu mora da se povede računa, da se ograniči upotreba motornih vozila na planini, a striktno zabrani upotreba van ucrtanih puteva, jer ožiljci po planini su već značajno vidljivi“, rekao je Medenica.
Medenica je dodao da na Bjelasici postoje borovnjaci koji su veliko bogatstvo, a da je tendencija da se borovnice beru na nedozvoljen način i time se borovnjaci uništavaju.
„To je jedan izazov sa kojim treba država da se uhvati u koštac, da se krene od otkupljivača, da se njima zabrani da otkupljuju tako sakupljenu borovnicu“, pojasnio je Medenica.
On je ocijenio da je sreća da je Nacionalni park (NP) Biogradska gora geografski postavljen tako da je na neki način izolovan od djelovanja čovjeka i da je on dosta očuvan i da ima neku prirodnu barijeru koja je štiti.
Medenica je istakao da se mora riješiti pitanje dolaska velikog broja motornih vozila u samo srce Biogradske gore.
„Nabavljena su neka prevozna sredstva, tipa vozića, mada to još nije zaživjelo, ali definitvno bi trebalo. Ideja je da se zabrani prolaz autima i da se ekološki prihvaljivim metodama taj transport vrši do jezera“, naveo je Medenica.
Direktorica NP Biogradska Gora, Marija Dulović, kazala je da je još od davnina postojala snažno artikulisana svijest o tom područiju, kao jednom od bogatstava Crne Gore.
„Prašuma Biogradske gore je sama po sebi reprezentativna, a svako stablo po sebi posebno i vrijedno divljenja i očuvanja“, rekla je Dulović.
Ona je, govoreći o ulasku u UNESCO bukove šume, kazala da su kao upravljači uradili sve ono što je traženo od njih.
Dulović je dodala da od prošle godine, kada je sa održan sastanak u Ministarsvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, nemaju nikakav odgovor od relevantih istitucija, a u vezi tog pitanja.
Ona je istakla da je saradnja sa lokalnom samoupravom na zadovoljavajućem nivou i da su prošle sedmice imali sastanak sa predsjednicom opštine Kolašin Martom Šćepanović, gdje su konkretizovali stavke koje trebaju da realizuju.
Dulović je dodala da je i saradnja sa Turističkom organizacijom (TO) Kolašin od samog starta izvanredna, kao i sa kolašinskim Odjeljenjem bezbjednosti (OB), Komunalnim preduzećem Kolašin, komunalnim preduzećem Gradac iz Mojkovca, kao i sa TO Mojkovac.
Ona je istakla da je primarni cilj svih iz NP zaštita prirode i njenih ekosistema, u čemu su istrajni.
Kako je ocijenila, oni na pravi način štite jednu od posljednje tri prašume u Evropi.
„Za to je u mnogome zadužena naša sluzba zaštite koja broji devet nadzornika i šefa službe“, rekla je Dulović.
Dulović smatra da je Biogradska gora još uvijek jedan od najuređenijih i najočuvanijih parkova u Crnoj Gori, sa minimalnim antropogenim uticajem.
Ona je kazala da se sva jezera ledničkog porijekla nalaze u pretposljednjem stadijumu i da njihovo nestajanje može trajati desetinama i stotinama godina.
Kako je navela, sanacija Biogradskog jezera je civilizacijsko pitanje i drago joj je da je država prepoznala taj problem, to jest mogućnost nestanka tog jezera.
„Pa je Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma naručilo projekat Sanacija Biogradskog jezera, koji sprovodi Međunarodna konsultantska grupa COWI, koja je završila prvu fazu istrazivanja i predočila nam tri problema sa kojima sa suočava Biogradsko jezero“, navela je Dulović.
Dulović je pojasnila da su prvi problem ponori, drugi problem je veliki mulj i nanos koji donose Biogradska rijeka i Lalev potok, a treći problem je erozija desne obale Jezerštice.
„Sva tri problema su uvezana i prosto se moraju istovremeno rješavati. Druga faza sanacije podrazumijeva dodatna mjerenja, istraživanja“, dodala je Dulović.
Ona je, govoreći o krivolovu, kazala da je glavni problem u NP Biogradska gora nepostojanje tampon, to jest zaštitne zone koja je do prije par godina postojala.
„Problem je taj sto je granica lova i granica parka jedna ista granica. I nasi nadzornici iz službe zaštite su primorani da se na samoj granici varakaju za “savjesnim lovcima” koji u većini slučajeva puštaju svoje pse na teritoriju parka, a dobar pas iz parka istjera svu divljač“, rekla je Dulović.
Dulović je dodala da, sve dok Ministarstvo poljporivrede, šumarstva i vodoprovrede i sve ostale relevante institucije i organizacije ne vrate zaštitnu zonu i dok se u mnogome ne promijeni svijest kod građana i dalje suočavati sa tim i sličnim probemima.
Dulović je istakla da je u parku trenutno sve pod kontrolom i da nemaju zabilježenu ni jednu protivpravnu radnju ove godine.
Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
