Podgorica, (MINA) – Donošenje strategije za borbu protiv dezinformacija bilo bi veoma značajno za crnogorsko društvo, koje je zbog polarizacije izloženo brojnim malignim uticajima, ocijenio je analitičar u Digitalnom forenzičkom centru (DFC) Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG), Draško Jabučanin.
Jabučanin je u intervjuu Agenciji MINA kazao da dezinformacije izazivaju eroziju demokratskih procesa i demokratije na Zapadnom Balkanu.
On je rekao da su DFC i ASCG pokrenuli platformu u okviru koje će akteri iz institucija, donosioca odluka i predstavnici nevladinog sektora razgovarati o malignim stranim uticajima, dezinformacijama i načinima za borbu protiv njih.
»Mislim da bi donošanje takve strategije, gdje bi svi činioci društva bili uključeni, bilo veoma značajno za crnogorsko društvo, koje je kroz ovakvu polarizaciju izloženo brojnim malignim uticajima, samim tim i brojnim dezinformacijama“, naveo je Jabučanin.
On je, govoreći o strategijama koje koriste dezinformatori prilikom kreiranja dezinformacija, kazao da bi ih podijelio u dvije kategorije.
Prva kategorija je, kako je rekao, širenje lažnih vijesti i senzacionalizma preko društvenih mreža i neregistrovanih portala, koji na prodoran način dolaze do medijskih konzumenata.
„Drugi dio taktika, odnosno strategija koje koriste dezinformatori, mislim da je to približno crnogorskom društvu, a to je širenje dezinformativnih narativa koji su dugotrajni“, naveo je Jabučanin.
DFC, kako je dodao, u analizama i studijama obrađuje teme manipulativnih emocionalnih sadržaja.
„U toku kampanje za popis vidjeli smo ogroman broj dezinformacija i manipulativnih sadržaja, koji se obično pozivaju na mitove, istorijski revizionizam, na neke simbole koji služe za koheziju određene zajednice, da li političke ili društvene“, naveo je Jabučanin.
On je kazao da njihova istraživanja pokazuju da dezinformativni manipulativni narativi i te kako uspijevaju u crnogorskom medijskom prostoru.
Jabučanin je rekao da je u kampanji za popis plasiran narativ o ugroženom srpskom nacionalnom identitetu, srpskom jeziku, ćirilici, koji je veoma prodoran.
»Poslije izbora u junu ove godine, vidjeli smo da su se pojavili narativi slični onima koji se plasiraju za vrijeme popisa, a to je da je zabranjen ulazak Srbima u Vladu, da je ugrožen srpski nacionalni identitet“, naveo je Jabučanin.
On je dodao da su sve to manipulativni narativi, koji igraju na jake emocije medijskih konzumenata.
Jabučanin je saglasan da krizne situacije, nesigurnost, neizvjesnost i prevelika količina informacija o nekoj pojavi igraju ogromnu ulogu u stvaranju plodnog tla za dezinformacije.
„Velika količina informacija, neinformisanost građana, odnosno manjak želje za informisanosti stvara ogroman prostor za širenje tih dezinformacija“, kazao je Jabučanin.
Prema njegovim riječima, crnogorsko odruštvo je jako polarizovano po svim pitanjima.
„Ta polarizacija umnogome stvara jedan dodatni faktor koji omogućava i stranom uticaju i trećim igračima sa strane da vrše pritisak, kako na crnogorsko društvo, tako i na demokratske procese u Crnoj Gori“, rekao je Jabučanin.
Na pitanje da li se to može odnositi na sve zemlje Zapadnog Balkana, on je odgovorio potvrdno.
Jabučanin je kazao da dezinformativni narativi koji se plasiraju imaju svoju publiku, koja kasnije te narative širi, i da oni uvijek dođu do nekih ekstrema u društvu.
„Uvijek su to nacionalistički ili desničarski ekstremi, koji poslije koriste te narative za podrivanje demokratskih institucija, za uticanje na izborne procese“, dodao je Jabučanin.
On je, odgovarajući na pitanje da li ratovi obično donose i ogromni talas dezinformacija, podsjetio da je Evropska unija usvojila akt o digitalnim uslugama, po kojem velike kompanije, poput Fejsbuka, Tvitera, Instagrama, moraju da se povinuju određenim pravilima korišćenja.
„Oni su, u skladu sa tim aktom, izvršili analizu sadržaja na velikim platformama i utvrdili da je poslije kupovine Tvitera od Elona Muska došlo do poplave dezinformacija“, kazao je Jabučanin.
Dezinformatori su, kako je rekao, tu činjenicu iskoristili i na toj mreži počeli da plasiraju sadržaj u zavisnosti od onoga što njima odgovara u datom momentu.
„Kad govorimo o Gazi, vidimo da pojedini blogeri koriste snimke, videe iz Sirije iz 2015. godine, kako bi plasirali određene dezinformacije, koje imaju ciljanu publiku“, naveo je Jabučanin.
Kako je kazao, nekad je to da izazovu sažaljenje kod konzumenata povodom dešavanja u Gazi.
Jabučanin je rekao da, sa druge strane, određeni blogeri, posebno vojni, koriste te dezinformacije, čak i dezinformacije potpomognute vještačkom inteligencijom, da na neki način bustuju sadržaj vezan za vojne poduhvate strane koje oni podržavaju.
„Tako da imamo taj jedan miks svih vrsta aktera i činilaca koji imaju svoju agendu u tim kriznim situacijama, a naravno krajni konzumenti i građani najviše trpe“, dodao je Jabučanin.
Na pitanje koliko borbu protiv dezinformacija otežavaju društvene mreže i ogroman broj neregistrovanih portala, on je odgovorio da otežavaju u ogromnoj mjeri, pogotovo ako se ima u vidu nizak nivo medijske pismenosti i nedostatak strategije država regiona u borbi protiv stranog malignog uticaja i dezinformacija.
„U Crnoj Gori registrovali smo razne pojave koordinisanog neautentičnog ponašanja. To su u stvari bot ponašanja, kada određeni bot profili preuzimaju sadržaj sa tih neregistrovanih portala i šeruju ih na društvenim mrežama da bi imali veći rič“, kazao je Jabučanin.
U tim momentima, kako je rekao, uloga DFC-a je jako značajna, moraju da reaguju brzo, promptno, da ukažu na narative koje se plasiraju preko tih stranica, neregistrovanih portala, bot profila i objasne koji je krajni cilj tih dezinformatora.
Upitan da li širenju dezinformacija doprinosi nedostatak volje da se dublje sagleda informacija i nedostatak pažnje medijskog konzumenta, Jabučanin je kazao da ti motivi igraju ogromnu ulogu.
Nedostatak pažnje, kako je dodao, povezan je sa pojavom društvenih mreža, ogromnog broja informacija i infodemijom.
„Ali, postoji jedna druga stvar, pogotovo u polarizovanom crnogorskom društvu, zašto se te dezinformacije primaju lakše u ovom podneblju. To je, prije svega, zbog toga što polarizovane grupe uvijek imaju želju da dobiju validaciju svojih stavova kroz te dezinformativne narative“, rekao je Jabučanin.
Polarizovanim grupama, kako je dodao, nije bitno da li je nešto dezinformacija ili istina, već im je važno da dobiju potvrdu svog političkog, društvenog, ili socijalnog stava na neku temu.
„I kada imate medije, neregistrovane portale koji vide da je velika čitanost takvih sadržaja, onda se broj tih sadržaja multiplikuje, zbog toga što ti konzumenti uvijek traže još veću potvrdu za one stavove u koje su prethodno bili ubijeđeni“, kazao je Jabučanin.
On smatra da dezinformacija brže dođe do ljudi nego istina.
„Svaka dezinformacija ima tu dozu sensacionalizma i svaka ima kanale dezinformisanja za određenu ciljnu grupu“, dodao je Jabučanin.
Upitan da li je vjerovanje u teorije zavjere posljedica dezinformacija, ili je ta iracionalna sklonost građana da vjeruju u teorije zavjere upravo ono što je omogućilo dezinformacijama da nastanu i da se dalje šire, on je rekao da to zavisi od podneblja.
Kako je kazao Jabučanin, teorije zavjera su, do pojave društvenih mreža i popularnosti interneta, bile klasični „andergraund“.
„Nijesu bile toliko popularne i pojavljivale su se na pojedinim portalima, odnosno tabloidima u regionu“, dodao je Jabučanin.
Međutim, kako je rekao, akteri stranog uticaja vidjeli su koja je mogućnost uticaja kroz teorije zavjere.
„U Crnoj Gori dezinformatori su uvidjeli koje su mogućnosti teorija zavjere i dan danas plasiraju te dezinformacije u medijima, pa tako možete vidjeti često na televiziji Hepi, Pinku da se mnogo ozbiljne društvene i političke teme obrađuju kroz teorije zavjere i kroz njihovo suptilno plasiranje“, naveo je Jabučanin.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
