Podgorica, (MINA) – Zakon o porijeklu imovine vrlo je jasan i nedvosmislen i značajno će doprinijeti borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, dodajući da očekuje da će svi poslanici u parlamentu podržati to zakonsko rješenje.
Abazović je, na konferenciji za novinare povodom prezentovanja modela oduzimanja imovine nezakonitog porijekla, rekao da je zakon o porijeklu imovine sistemski.
„Prvi ovakve prirode, vrlo ambiciozan i sa ciljem da se konačno stane na kraj nelegalnom bogaćenju, bilo funkcionera, kriminalaca, mafijaša, službenika ili građana koji su to sticali suprotno predviđenim zakonskim normama i Ustavu“, naveo je Abazović.
Prema njegovim riječima, u nekim državama svijeta takvi zakoni zovu se „antimafija“ zakoni.
„Ja bih i ovaj naš nazvao zakon protiv mafije, mislim da će on u značajnoj mjeri pomoći da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala dobije puni značaj i da se ono što su građani očekivali, da bude bolja distribucija pravde, nekako ostvari“, kazao je Abazović.
On je rekao da će biti potrebno da svi organi u potpunosti doprinesu da bi zakon mogao da se realizuje.
„Ali on je osmišljen na način da zaista bude funkcionalan, drugačiji nego što je to u državama regiona i da bude primjenjiv i sa aspektima koji mogu da budu jako značajni iz razloga što će obuhvatiti širok nivo primjene i opseg na koji će se odnositi“, naveo je Abazović.
On je kazao da očekuje podršku 81 poslanika za taj zakon.
“Volio bih da vidim ko ga neće podržati i zašto. Ako ga svi podrže, to bi bila podrška društvenom konsenzusu. Očekujem da će ga svi poslanici podržati”, dodao je Abazović.
On je najavio da javna rasprava počinje danas ili sjutra ujutro, da će održati dva okrugla stola, nakon čega će uputiti zakon na usvajanje.
Abazović je naveo da očekuje da će rad Skupštine biti odblokiran što prije, vezano za Tužilački savjet, akte, budžet koji treba da bude donešen do 31. decembra.
On je kazao da četiri poslanika URA-e podržavaju sva ta zakonska rješenja i ne ucjenjuju Vladu, oko bilo čega.
“Neka oni koji ne dolaze u parlament i ucjenjuju popisom, rekonstrukcijom, što je sve legitimno, objasne građanima zbog čega nijesu usvojena ova zakonska rješenja”, rekao je Abazović.
On je poručio da građani “jedva čekaju” da ovakvo zakonsko rješenje stupi na snagu.
“Apelujem na sve da ovome pristupimo vrlo odgovorno. Neka ove stvari idu, neka se djeluje, radi, usvajaju zakoni, neka život ide, a paralelno sa tim možemo se dogovarati”, naveo je Abazović.
Savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć kazao je da su se odmah na početku, prilikom izrade zakona, pojavili brojni izazovi.
“Iako je inicijalna ideja bila da se donese novi zakon, odmah je uočena prva značajna prepreka, a to je pitanje retroaktivnosti”, rekao je Šoć.
On je podsjetio da Ustav zabranjuje retroaktivnu primjenu zakona.
“I jedan takav zakon koji bi bio donijet ne bi imao dejstvo unazad, već bi samo važio za slučajeve pro futuro, što bi obesmislilo zakon”, pojasnio je Šoć.
Drugi izazov, kako je naveo, bio je definisanje same prirode postupka i organa koji bi rukovodili cijelim procesom.
Šoć je kazao da je izabran model koji je najprimjenjiviji za crnogorske prilike – građanskog oduzimanja nezakonite imovine, koji se primjenjuje u Sloveniji, Irskoj, Velikoj Britaniji, Bugarskoj i u nekom obliku i u drugim državama Evropske unije.
“Zbog njegovih karakteristika i efikasnosti, mnoga međunarodna tijela, koja su specijalizovana za borbu protiv transnacionalnog kriminala, preporučuju uvođenje tog modela”, dodao je Šoć.
On je objasnio da je to model koji se ne zasniva na krivičnoj osudi, već ide na građanski postupak oduzimanja imovine, bez obzira na to da li je osoba osuđena u krivičnom postupku ili nije.
Šoć je dodao da je izazov bio stvoriti zakon koji će naći mjesto u postojećem pravnom sistemu i biti u skladu sa međunarodnim standardima.
“Ovo nije inkvizitorski zakon, ovo je model koji garantuje stvaranje sistema kojim će se efikasno utvrđivati kako je imovina stečena i kroz sudski postupak oduzimati, ukoliko se ne dokaže da je stečena na zakonit način”, naveo je Šoć.
On je naglasio da su u tom postupku obezbijeđena sva procesna prava, koja podrazumijevaju pravo na pravično suđenje i zaštitu imovine.
“Takođe je bilo važno izbjeći zamke populizma i pisanje zakona koji bi lijepo zvučao, ali ne bi bio primjenjiv u praksi”, kazao je Šoć.
Zbog svega toga, kako je rekao, nije napravljen samo jedan zakon, već cjelokupni mehanizam koji predviđa preispitivanje i oduzimanje nazakonito stečene imovine kroz više postupaka – prvenstveno kroz krivični, zatim građanski i poreski.
“Uvjereni smo da je ovo zakonsko rješenje i ovakav pristup najbolji odgovor za legitimne zahtjeve građana, i da će uz pravilnu primjenu pokazati efikasnost u vrlo kratkom roku”, dodao je Šoć.
On je kazao da je već dugi niz godina, a naročito nakon prošlogodišnjih izbora, postojao opravdani zahtjev građana za donošenje zakona kojim bi se utvrđivalo porijeklo imovine koja je nezakonito stečena, čime je zakon u startu dobio jasnu svrhu.
Na pitanje što se desi ako se u građanskom i krivičnom postukpu donese različita presuda, Šoć je odgovorio da su to dva potpuno odvojena postupka i da su to međunarodni standardi, “da nijesu izmislili neki novi sistem”.
Kako je naveo, u jednom momentu ta dva postupka se razdvajaju.
“Idete u krivični postupak protiv neke osobe, koja može biti osumnjičena za krivično djelo iz oblasti organizovanog kriminala. Sud može da je oslobodi.
U drugom postupku, građanskom, sva imovina za koju postoji osnovana sumnja da je stečena nezakonito, i dalje ostaje pod nadzorom suda”, naveo je Šoć.
On je dodao da građanski sud utvrđuje nezavisno od krivičnog postupka.
Šoć je kazao da su rezultati ostvareni primjenom Zakona iz 2015. godine prilično ograničeni.
“Bilo je svega 12 trajnih oduzimanja, od čega čak osam sporazuma o priznanju krivice. U jednom predmetu je oduzeto 500 EUR”, naveo je šoć I dodao da je namjera da se fokus pomjeri na velike slučajeve.
Šoć je objasnio da je propisano da se finansijska istraga može pokrenuti ako vrijednost imovine prelazi 50 hiljada EUR, ali da je moguće da će to “ići gore ili dolje”.
Na pitanje da li poslanički imunitet štiti u građanskom postupku, Šoć je odgovorio da imunitet nema nikakav uticaj na taj postupak.
“Ne bavite se krivicom te osobe, niti je hapsite, niti vodite bilo šta u krivičnom kontekstu protiv njega, isključivo u građanskom”, pojasnio je Šoć.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić, kazao je da tokom javne rasprave očekuju da dobiju sugestije, predloge i primjedbe, koje će inkorporirati i ozbiljno razmatrati do kraja procesa, dok akt ne dobije formu predloga koji će ići prema Vladi.
“Čitav mehanizam, dominantno srce tog mahanizma biće inkorporirano u već postojeći Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Biće promijenjeno ime zakona”, naveo je Marić.
On je ponovio da će građanski postupak biti noseći za oduzimanje nezakonite imovine.
Marić je kazao da će biti dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja i da će nakon toga tužioci moći da pokrenu finansijsku istragu.
“Istraga može biti pokrenuta prije, u toku postupka pred sudom i nakon postupka pred sudom godinu dana, plus šest mjeseci ako za to postoje opravdani razlozi”, dodao je Marić.
On je pojasnio da tužilac formira finansijski istražni tim kao multidisciplinarni, u kom treba da budu predstvanici finansijsko obavještajne jedinice (FOJ) Uprave policije, inspektori iz Poreske, Uprave carina, Uprave za sprečavanje novca i Agencije za sprečavanje korupcije, ako se radi o javnom funkcioneru.
“Kad se u finansijskoj istrazi procijeni da su prikupljeni dokazi da je imovina koja je kontrolisana stečena nezakonito, poziva se subjekat nadzora da da izjavu, i u tom trenutku su ostvareni uslovi da se pokrene građanski postupak”, naveo je Marić.
Kako je kazao, zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore u tom trenutku upoznaje se sa izvještajem i priprema tužbu, koja se onda vodi pred građanskim sudom.
“Teret dokazivanja je na onom ko je nezakonito stekao imovinu i on će morati da dokaže pred sudom da je zakonito stekao. Dok se ne završi sudski postupak imovina će biti zamrznuta”, rekao je Marić.
To će, prema njegovim riječima, biti moćan mehanizam u borbi protiv mafije.
“Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od ishoda u krivično-pravnom postupku”, dodao je Marić.
On je kazao da će građanski postupak biti ograničen u trajanju.
“To će biti hitni postupak, postojaće tačni rokovi do kad se mora podnijeti tužba, zakazati pripremno i glavno ročište i do kada da se donese presuda”, naveo je Marić.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović naveo je da Vlada donosi set zakona – zakon o porijeklu imovine, ali i dodatna dva poreska mehanizma.
“Ukoliko se pred građanskim sudom utvrdi porijeklo imovine, od tog momenta na scenu stupa Uprava prihoda i carina. Tada se sprovodi klasičan poreski postupak gdje se utvrđuje da li je imovina prijavljena i oporezovana u skladu sa zakonom”, rekao je Odović.
On je naglasio da je Vlada pristupila izmjenama dva značajna zakona.
Odović je dodao da je Predlog izmjena i dopuna Zakona o poreskoj administraciji poslat Skupštini, ali da nije razmatran od odbora i plenuma.
“U cilju pribavljanja podataka na osnovu kojih se može utvrditi imovina, daje se ovlašćenje poreskom organu da te podatke može tražiti od svih pravnih i fizičkih lica”, naveo je Odović.
On je kazao da se Predlogom izmjena i dopuna zakona daje ovlašćenje poreskom organu da utvrđuje i poresku obavezu na neprijavljeni prihod,
Neprijavljeni prihod, kako je objasnio Odović, definiše se kao razlika između vrijednosti ostvarene imovine i prijavljenog prihoda.
“Dakle, razlika između onoga na šta ste platili porez na prihod i vrijednosti imovine. Na to će se primjenjivati poreska stopa od 80 odsto”, rekao je Odović.
Kako je naveo, ovlašćenje za postupak kontrole i procjene vrijednosti imovine će imati poreski inspektor.
“Imovina fizičkih lica, koji su rezidenti Crne Gore, a koja se nalazi u inostratnstvu, moći će posredstvom ovog mehanizma da bude procijenjena, da bude utvrđena njena vrijednost”, dodao je Odović.
Na pitanje kako će prikupljati podatke o imovini van Crne Gore, Marić je odgovorio da već postoje ozbiljni mehanizmi i da su država i njene institucije članice mnogih međunarodnih tijela koje služe za razmjenu informacija u tom dijelu.
“U Upravi policije to je FOJ, koji može da prikuplja sve moguće podatke sa elemntom inostranosti. I tužilac time može da rukovodi, može da angažuje forenzičare, strane, domaće, tako da su mehanizmi za otkrivanje prikrivene imovine u zemlji i inostranstvu ogromni”, naveo je Marić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
