Podgorica, (MINA) – Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je 17 sugestija za Program rada Vlade za ovu godinu, koji se tiču suočavanja sa prošlošću, reforme pravosuđa i unapređenja garancija ljudskih prava u Crnoj Gori.
Iz HRA su kazali da su predložili pripremu Predloga Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika i zatvorenica Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, kao i izmjenu Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti tako da se obezbijede socijalna primanja za članove porodica civilnih žrtava rata.
Kako se navodi, predložili su inicijativu za obeštećenje žrtava ratnih zločina u Bukovici, Kaluđerskom lazu, Murinu i nekoliko njih u slučaju Deportacije izbjeglica, razmatranje inicijative za podizanje spomen obilježja žrtvama Deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom.
“U odnosu na pravosuđe, predložili smo da se konačno uvedu garancije protiv sukoba interesa za sve članove Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i kriterijumi za izbor “uglednih” pravnika koji se biraju u te savjete, a koji bi trebalo da obezbijede njihovu nezavisnost od političkih uticaja, u skladu s preporukom GRECO“, navodi se u saopštenju.
Iz HRA su tražili da se izmIjene odredbe o ocjenjivanju sudija i državnih tužilaca, i odredbe o utvrđivanju disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca.
„Predložili smo i izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći tako da se besplatna pravna pomoć obezbijedi i u upravnom postupku, kao i za žrtve zlostavljanja i mučenja od strane državnih službenika“, kazali su iz HRA.
Kako su dodali, tražili su reformu Krivičnog zakonika da bi, pored ostalog, spriječili da se u 2021. godini ponove hapšenja novinara i građana protivno međunarodnim standardima na slobodu izražavanja.
U HRA su predložili da se poveća krivičnopravna zaštita bezbjednosti novinara i podsjetili Vladu da hitno angažuje strane eksperte da preispitaju istrage ubistva Duška Jovanovića i napada na Tufika Softića, kako je to od bivše Vlade zahtijevala Komisija za praćenje istraga napada na novinare još 2018. godine.
„Predložili smo i povećanje kazni za krivična djela zlostavljanje i mučenje srazmjerno ozbiljnosti ovih djela i zabranu njihovog zastarijevanja u skladu sa davnom preporukom Komiteta protiv torture UN Crnoj Gori. Preporučili smo da se u okviru državnog tužilaštva formira posebna formacijska jedinica za istrage slučajeva kada su za krivično djelo osumnjičeni ili okrivljeni pripadnici policije“, rekli su iz HRA.
Oni su preporučili da se sprovede analiza primjene Zakonika o krivičnom postupku posebno u pogledu ostvarivanja prava na odbranu, u odnosu na garancije prava na pravično suđenje i prava na zaštitu slobode ličnosti, i da se na osnovu takve analize razmotre i moguće izmjene tog procesnog zakona.
Iz HRA su ukazali na potrebu za izmjenom člana 7 Zakona o javnom redu i miru na osnovu kojeg uvreda i dalje opstaje kao instrument ugrožavanja slobode izražavanja protivno međunarodnim standardima ljudskih prava.
„Primjena ovog člana daje mogućnost za kažnjavanje uvreda ozbiljnim sankcijama, visokim novčanim kaznama i kaznom zatvora, suprotno međunarodnim standardima slobode govora. Smatramo da se ova odredba zloupotrebljavala protivno međunarodnim standardima kao povratak kriminalizacije uvrede“, kazai su iz HRA.
U odnosu na prava osoba sa mentalnim oboljenjima, iz HRA su ukazali na problem takozvanih socijalnih pacijenata u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, odnosno pacijenata za čijim bolničkim liječenjem više nema potrebe, a koji nastavljaju da žive u bolnici jer država za njihovo zbrinjavanje nema rješenje, te potrebu za njihovim izmještanjem iz ustanove.
Iz HRA su podsjetili Vladu da Ministarstvo zdravlja mora da donese akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za 2021-2022. godinu, jer to do danas nije urađeno.
„Tražili smo i izmjene Zakona o vanparničnom postupku u pogledu prinudnog smještaja u psihijatrijsku bolnicu i oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti, u skladu s preporukama i Komiteta UN za prava osoba sa invaliditetom“, rekli su iz HRA.
Od Vlade su, kako su saopštili, zatražili da nastavi rad na zakonima o medijima i o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televiziji Crne Gore.
