Podgorica, (MINA) – Profesor medicine na fakultetu u Kiel-u, dr Nadežda Basara, poručila je da svojim znanjem stoji na raspolaganju zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori i da je uvijek spremna da služi svom narodu.
Basara, šef ljekara interne medicine u prestižnoj bolnici Malteških vitezova na krajnjem sjeveru Njemačke, porijeklom je crnogorka, od Ivovića. Jedina je doktorka sa Balkana, koja se nije školovala u Evropskoj Uniji, a postala je profesor medicine u Njemačkoj.
Ona je ostvarila rezultat od preko 87 odsto uspješno transplantiranih i izliječenih hematoloških pacijenata i citiranost od pet hiljada puta njenih naučnih medicinskih radova svrstava je u sam vrh svjetske medicine.
Posle profesure na univerzitetima u Majncu i Lajpcigu, zadnjih deset godina je profesor medicine na Univerzitetu u Kiel-u, glavnom gradu pokrajine Schleswig- Holstein.
Najpriznatiji je hematolog, onkolog i transplantator matičnih ćelija sa Balkana na Svijetu.
Basara je u intervjuu ageniciji MINA rekla da je bilo teško postići takav uspjeh.
Ona je kazala, da činjenica, da kada je ona postala profesorica na Medicinskom fakultetu u Lajpcigu, koji je star preko 600 godina, samo je još jedna žena bila profesorica hemato/onkologije u Njemačkoj i to Njemica, pokazuje o kakvom se uspjehu radi.
„To govori da ni malo nije jednostvno ni za žene njemice da se izbore u njemačkom muškom medicinskom društvu. U Flesburgu, u našem Kliničkom centru od 20 šefova ja sam jedina žena“, kazala je Basara.
Govoreći o liječenju matičnim ćelijama, Basara je kazala da je to metoda koja se primjenjuje preko 50 godina u svijetu.
Basara je kazala da se tom metodom izliječi preko 50 hiljada pacijenata godišnje, ali da se nažalost u Crnoj Gori još ne primjenjuje
„Tom metodom se liječe maligne i nemaligne hematološke bolesti, prije svega akutne leukemije, mijelodisplazije, limfomi, ali i aplastična anemija i talasemija“, navela je Basara.
Ona je dodala da je procenat izliječenih tom metodom veoma visok, ali da zavisi do bolesti koja se liječi.
„Kod leukemije iznosi preko 70 odsto, kod limfoma je oko 60 odsto. To je metoda kojom se leukemije i limfomi mogu da se izliječe. Kada sam ja studirala one su važile za neizlečive bolesti“, kazala je Basara.
Ona je objasnila da nije potrebno da se matične ćelije ostavljaju nakon rođenja djeteta, ali i da se vijestima o njima manipuliše.
Basara je kazala da je najbolji primjer nedavna objava da matične ćelije mogu da se koriste za liječenje korona virusa, što uopšte nije tačno ni realno.
Ona je rekla da su to vijesti koje su lažne i koje su objavljene od banki koje čuvaju matične ćelije iz pupčane vrpce.
„To je i logično, jer lijek protiv korone treba ili da ubije virus, ili da spriječi ulazak korona virusa u ćelije, a matične ćelije ništa od toga ne rade. One su tu da potpuno zamijene bolesne ćelije i da stvore nove zdrave ćelije“, objasnila je Basara.
Ona je pored onkologije, hematologije, intezivne medicine, endokrinologije i pulmologije, najodgovornija od ove godine i za korona-pacijente u regiji krajnjeg sjevera Njemačke.
Basara je rekla da su rezultati koje je Njemačka postigla u liječenju korona virusa, među najboljim u Evropi i da su ostvareni prije svega zahvaljujući brzoj reakciji vlade Njemačke.
Ona je objasnila da su zabranjena javna okupljanja, fudbalske, rukometne i druge utakmice, da su koncerti otkazani.
„Mogli smo da sve vrijeme radimo, naravno sa maskom, odstojanje je moglo da se drži 1,5 do dva metra, ali poslije posla smo mogli normalno da šetamo, trčimo, vozimo bicikl“, kazala je Basara i dodala da nije bilo policijskog časa kao u nekim zemljama.
Ona smatra da je Crna Gora izvanredno reagovala na pojavu korona virusa i da je zahvaljujući tome prva država koja je proglašena corona-free.
„To je izvanredan rezultat, što je možda malo i bilo lakše jer je relativno mali broj stanovnika. Vjerujem da su se Crnogorci pridržavali svih mjera, tako da je zahvaljujući tome postignut takav uspjeh“, rekla je Basara, ocjenjujući da je važno, da narod bude svjestan koliko je opasan korona virus.
Upitana kakva je godišnja statistika o novo- oboljelim od raka u Njemačkoj, Basara je odgovorila da je to oko 0,6 odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika, što je neznatno više u odnosu na države Balkana, gdje ona iznosi 0,5 odsto.
Basara je rekla da je pola miliona novodijagnostikovanih bolesnika sa malignim bolestima godišnje u registru za maligne bolesti Njemačke.
„Ovdje je u suštini prijavljivanje u registar zakonski regulisano, tako da uprave bolnica kontrolišu registrovanje u okviru zakonskog nivoa jer na taj način omogućavaju finansiranje od zdravstvenih osiguravajućih društava“, objasnila je Basara.
Na pitanje koja je njena prva asocijacila na Crnu Goru, Basara je odgovorila da se uvijek, kad se pomene Crna Gora, sjeti divnog djetinjstva koje je imala zu braću od stričeva.
Basara je kazala da je ona bila jedina ćerka u Ivovića, sjeti se rado njenog strica koji im je obezbjeđivao najljepša moguća ljetovanja u Baru.
„Mogli smo svako veče da idemo na bioskopske predstave koje su tada bile na otvorenom, na Pristanu. Sjećam se mnogobrojne rodbine u Kotoru, na Cetinju, u Beranama, tako da su to samo lijepa sjećanja i sa velikom radošću se sjećam kad se pomene Crna Gora“, kazala je Basara.
Na pitanje šta za nju znaci nagrada matične države u oblasti nauke koju je dobila od Uprave za dijasporu, Basara je kazala da je to priznanje postalo neraskidiv dio njenog života u kojoj je utkan jedan dio crnogorske duše.
„Ne samo duše moje mnogobrojne rodbine, nego duše mojih predaka, koje, nažalost nijesam upoznala jer su stradali za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i duše mojih pacijenta za koje sam čula da su dali prijedlog da dobijem ovu nagradu, što me ispunjava ponosom i velika mi je čast.“, istakla je Basara.
Upitana na koji način je spremna da pomogne Crnoj Gori u oblasti zdravstva, Basara je poručila da je uvijek spremna da služi svom narodu.
„I jako me raduje vijest da je Vlada Crne Gore izdvojila novac za hematologiju. Nadam se da će uskoro moći da radi transplataciju, tako da pacijenti neće morati da odlaze iz zemlje, nego će moći da budu liječeni u Podgorici. To me jako raduje I stojim sa svojim znanjem na raspolaganju“, poručila je Basara.
Ona je rekla da liječenje modifikovanim ćelijama najnovija metoda u svjetskoj medicini, za šta je dozvolu dobila ona I klinika u kojoj radi, predstavlja uzimanje T-limfocita iz krvi bolesnika, genetski se promijene i za četiri nedjelje se vrate pacijentu sa ciljem da unište ostale maligne ćelije koje su kod njega ostale.
„Ta metoda se primjenjuje samo kod onih bolesnika koji su refrakterni na normalnu terapiju I ponovo dobiju bolest posle prve terapije. Izuzetno je uspješna, ja se nadam da ćemo mi od septembra moći da je primijenimo kod naših bolesnika“, kazala je Basara.
Ta metoda, kako je objasnila, primjenjuje se kod „limfoma, akutnih leukemija, ali može i da se primijen i I kod multiplogmijeloma“.
„Tako da se jako radujem narednom periodu gdje ću moći da primjenjujem ovu metodu, koja za sad samo može u određenom broju centara, znači ne mogu svi centri da je rade. Pitanje je da li će ikada moći da se radi na Balkanu, jer je povezana sa jako puno logistike“.
Prema njenim riječima, to su ćelije koje su zapravo živi ljekovi u organizmu i ubijaju maligne ćelije tokom nekoliko mjeseci.
„Razlikuje se od ljekova, jer lijek djeluje, onda se izbaci iz organizma i više njegovog efekta nema. A ove ćelije opstaju žive u organizmu i mogu na taj način tokom dužeg perioda vremena da uništavaju maligne ćelije, kod ovih bolesnika. Nadam se da će biti uspješne“, kazala je Basara.
Ona je kao dugogodišnji glavni inspektor Evropskog i Njemačkog društva transplantatora, obavila sertificiranja i akreditacije hematoloških i transplantacionih centara iz cijele Evrope.
Posjeduje tri državljanstva, među kojima i crnogorsko, i jedina je doktorka pravoslavne vjere na svijetu koja je ikad postavljena za šefa ljekarima interne medicine u jednoj katoličkoj bolnici.
Krasi je humanost i liječi sve ljude, bez obzira na rasnu, vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost.
