fbpx
NaslovnicaCrna GoraAdžić: Bezbjednost u Crnoj Gori nije narušena

Adžić: Bezbjednost u Crnoj Gori nije narušena

Podgorica, (MINA) – Ukupna bezbjednost u Crnoj Gori nije narušena i građani mogu da se osjećaju bezbjedno, poručio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

On je to kazao na sjednici Vlade, na kojoj je usvojena informacija o potrebi rješavanja pitanja bezbjednosti u sudstvu i državnom tužilaštvu.

Adžić je rekao da jedan izolovani slučaj nikako ne može proizvesti tumačenja koja su se, kako je naveo, zlonamjerno mogla čuti od pojedinih predstavnika političkih partija i nekih medija.

“Ne postoje bilo kakve informacije niti Uprave policije, niti Agencije za nacionalnu bezbjednost, koje bi ukazale na to da postoji neka organizovana opasnost po Crnu Goru”, naveo je Adžić.

U tom dijelu, kako je kazao, građani mogu da se osjećaju bezbjednim.

Adžić je rekao da je slučaj eksplozije u Osnovnom sudu u Podgorici zaista otvorio pitanje bezbjednosti u sudovima i tužilaštvima.

“Svakako ne možemo govoriti o nekoj vrsti propusta. Da je bila najspremnija američka, njemačka, ili bilo koja druga služba, mislim da bi ishod bio identičan”, naveo je Adžić.

On je kazao da je tridesetdevetogodišnji M.B. po samom ulasku u zgradu Osnovnog suda aktivirao eksplozivnu napravu, koja je “bila veličine šoljice za kafu i sakrivena ispod jakne”.

Adžić je rekao da ništa nije ukazivalo na to da je M.B. mogao da napravi takav čin.

“Kada govorimo o odgovornosti, možemo da potegnemo pitanje kako je lice došlo do eksplozivne naprave”, naveo je Adžić, dodajući da je Uprava policije u posljednje dvije godine oduzela preko 800 komada raznog oružja.

On je kazao da se rijetko gdje moglo pročitati da je, u protekle dvije godine, u Crnoj Gori spriječeno 13 likvidacija.

Adžić smatra da su nepravedni napadi na pripadnike Ministrastva unutrašnjih poslova (MUP).

Ministar pravde Marko Kovač kazao je na početku sjednice da, bez želje da izbjegne svoj dio eventualne lične odgovornosti povodom cijele situacije, želi da da presjek stanja u proteklom periodu.

Kako je rekao, i pored činjenice da su 2015. godine stvoreni normativni uslovi za formiranje službi za poslove obezbjeđenja u sudovima i državnom tužilaštvu, u praksi te zakonske odredbe nikada nijesu implementirane, odnosno te službe nikada nijesu formirane na način na koji je predviđeno zakonom.

Kovač je naveo da je izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji Vrhovnog suda iz 2015. godine bilo predviđeno obrazovanje službe za poslove sudskog obezbjeđenja, i to sa 51 izvršiocem.

On je dodao da je raspoređivanje službenika, u skladu sa tim pravilnikom, trebalo je da se izvrši u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu.

„Međutim, donošenjem novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Vrhovnog suda, na koji je Vlada dala saglasnost u maju 2019. godine, služba za poslove sudskog obezbjeđenja izbrisana je kao organizaciona jedinica tog suda“, naveo je Kovač.

On je ukazao da je pravilnikom Vrhovnog državnog tužilaštva, na koji je Vlada dala saglasnot u aprilu 2019. godine, bilo predviđeno obrazovanje službe za poslove tužilačkog obezbjeđenja, sa 23 izvršioca.

Kovač je dodao da je raspoređivanje službenika, u skladu sa tim pravilnikom, trebalo da se izvrši u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu.

„Može se konstatovati da u prethodnom periodu nijesu zabilježeni pomaci u pogledu sigurnosti i unapređenja fizičke dostupnosti zgradama sudova i državnih tužilaštva“, kazao je Kovač.

Na to, kako je naveo, ukazuje činjenica da većinu pravosudnih objekata i dalje obezbjeđuju službenici Uprave policije, bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava.

Kovač je dodao da u prilog toj činjenici idu i raniji događaji, u Sudu za prekršaje u Podgorici, Osnovnom sudu u Baru, kao i nedavni napadi u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) na Cetinju, ODT u Podgorici i podgoričkom Osnovnom sudu.

On je pojasnio da zakonska rješenja daju dvije mogućnosti za vršenje tih poslova, i to kroz zapošljavanje službenika obezbjeđenja u sudovima i državnim tužilaštvima, ili obezbjeđivanje tih objekata kroz angažovanje pravnih lica koja su ovlašćena za obavljanje tih djelatnosti.

Kovač je istakao da u najskorijem roku treba pružiti adekvatan odgovor na rješavanje tog pitanja, uz primjenu svih bezbjednosnih standarda.

On je predložio da vlada usvoji informaciju o potrebi rješavanja pitanja bezbjednosti u sudstvu i državnom tužilaštvu, koju je dostavilo Ministarstvo pravde.

Kovač je predložio da Vlada usvoji preporuku Vrhovnom sudu i Vrhovnom državnom tužilaštvu da, u saradnji sa ministarstvima pravde, unutrašnjih poslova i finansija, pripreme analizu postojećeg stanja bezbjednosti sudstva i tužilaštva sa preporukama za rješavanje pitanja vršenja poslova
obezbjeđenja u pravosudnim objektima.

„Zadužuje se MUP da do okončanja izrade analize, u saradnji sa Vrhovnom sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvo, obezbijede akekvatne uslove za vršenje poslova obezbjeđenja u pravosudnim objektima, u dijelu ljudskih i materijalnih resursa“, jedan je
od zaključaka čije usvajanje je Kovač predložio.

Premijer Dritan Abazović pohvalio je aktivnosti Ministarstva pravde.

Kako je kazao, ako je potrebno da neko snosi odgovornost, onda nju mogu da snose Vlada ili premijer.

Prema riječima Abazovića, Ministarstvo pravde i Kovač nemaju nikakvu ulogu u tome.

On je rekao da su od prvog dana u Vladi bile prisutne inicijative tog resora koje se odnose na obnovu i razvoj svih objekata koji se tiču tužilačke i sudske organizacije, stvaranje boljih uslova za njihov rad, a samim tim i za njihovu bezbjednost.

Abazović je naveo da je za sjutra zakazana sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a fokus će biti na onome što se desilo u Osnovnom sudu u Podgorici, i pokušaju stvaranja veće bezbjednosti u svim institucijama sistema.

„Već smo napravili dvije informacije, jednu koju će sada obrazlagati Kovač, a druga je iz jedne interresorne grupe, a dominatno je radio direktor Uprave policije“, dodao je Abazović.

Kako je naveo, kada je na dnevnom redu pitanje opšte bezbjednosti građana, sudstvo i tužilaštvo ne mogu da se izuzmu iz onoga što je njihov opseg djelovanja i ustavna obaveza.

„Neki natpisi koji su bili u medijima, da je država nemoćna da zaštiti sudove i tužilaštvo, su potpuno van konteksta, zato što su sudovi i tužilaštvo sastavni dio državnog sistema“, kazao je Abazović.

On je poručio da, kada je u pitanju unapređenje ukupne bezbjednosne klime i stvaranje boljih uslova za one koji rade u pravosudnim institucijama, Vlada stoji na raspolaganju.

„Na svaku tu inicijativu Ministarstvo pravde će gledati kao na dobrodošlu. Kucaju na otvorena vrata kada je riječ o Vladi“, dodao je Abazović.

On je kazao da je krunska stvar početak izgradnje Palate pravde, koja bi zadovoljavala sve tehničko-logističke uslove za nesmetan rad sudske i tužilačke organizacije.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Akademcu pet medalja u Nišu

Podgorica, (MINA) – Tekvondo klub Akademac nastup na tradicionalnom međunarodnom turniru Asteriks kup u...