Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori jedan dio birača ima fiktivno prebivalište i zbog toga može da glasa, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i pozvali Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da registar prebivališta učini tačnim i ažurnim.
To je deveta od 35 preporuka reforme izbornog zakonodavstva koju je pripremio CDT.
Iz te nevladine oragnizacije (NVO) rekli su da je ključni razlog nepovjerenja u birački spisak činjenica da u biračkom spisku postoje upisani građani koji suštinski odavno ne žive u Crnoj Gori.
To, kako se dodaje, čini netačnim Registar prebivališta crnogorskih državljana iz kojeg se, između ostalog, izvodi birački spisak.
Iz CDT-a su kazali da jedan broj građana ima fiktivno preblivašte u Crnoj Gori, zbog čega se nalazi u biračkom spisku i može da glasa.
Oni su naveli da je u Ustavu propisan uslov preblivališta od 24 mjeseca za ostvarenje prava glasa u Crnoj Gori.
“Što znači da je namjera bila da oni građani koji zaista žive i vežu svoju sudbinu za Crnu Goru, o njoj mogu i da odlučuju”, dodaje se u saopštenju.
Iz CDT-a su rekli da ta ustavna intencija nije pretočena u adekvatan zakonski okvir, pa je građanima ostavljeno na slobodnu odluku da li će odjavljivati prebivalište.
“Tim se zapravo želi na mala vrata, mimo izvorne intencije ustavopisca, omogućiti da u Crnoj Gori na izborima glasa dijaspora”, kazali su iz CDT-a.
Iz te NVO su naveli da onim državljanima koji imaju riješen status u drugim državama uključujući i biračko pravo, Ustav očekivano oduzima pravo glasa.
“Ustav je donešen dvotrećinskom večinom, i da je intencija bila da dijaspora glasa, u njemu ne bi bilo rezidencijalnog uslova”, podsjetili su iz CDT-a.
Taj problem, kako su dodali, moguće je riješiti dvojako.
Prvi način je da nakon korekcija u legislativi, bude sprovedena terenska provjera registra prebivališta i njegovo ažuriranje.
Iz CDT-a su rekli da ne postoje zvanični i pouzdani podaci koliko građana ima prijavljeno prebivalište na adresi na kojoj ne borave.
“Jedini mogući način za njegovo ažuriranje jeste da, nakon stvaranja zakonskih preduslova, službenici MUP-a posjete svaku adresu u Crnoj Gori, utvrde ko na njoj zaista živi, i iniciraju potrebne promjene ukoliko građani ne žive na adresi na kojoj su prijavljeni”, navodi se u saopštenju.
U toku tog postupka, kako se dodaje, može se javiti značajan broj tehničkih i suštinskih problema pa izmjene zakona o prebivalištu moraju biti pripremljene veoma studiozno sa unaprijed predviđenim situacijama koje se mogu desiti u tom procesu.
“Naročito u odnosu na državljane koji po različitim osnovama privremeno ili trajno borave u drugim zemljama i one koji nemaju jasan status u zemljama u kojima stvarno žive i rade”, ukazali su iz CDT-a.
Oni se naveli da je potrebno predvidjeti i monitoring tijelo od predstavnika MUP-a, svih partija i NVO sektora koje će imati uvid u postupanje u svakom slučaju pojedinačno.
“Važno je odagnati svaku sumnju da iza ovog procesa stoji potreba političke i etničke prekompozicije birača”, poručili su iz CDT-a.
Iz te NVO su rekli da nakon sprovedene prve terenske kontrole svih građana, zakon treba da predvidi i stalni model kontrole prebivališta od MUP-a ali i uvođenje odgovarajućih sankcija sa prekršioce zakona.
Drugi način rješavanja problema je ukidanje rezidencijalnog uslova za izbore na nivou države.
“Ukidanjem zahtjeva da birač, da bi imao pravo glasa, pored crnogorskog državljanstva mora imati i prebivalište u Crnoj Gori bi se riješio dio problema sa građanima koji žive van Crne Gore”, kaže se u saopštenju.
To rješenje, kako se dodaje, bilo bi na fonu preporuka Venecijanske komisije i OSCE-a.
Iz CDT-a su podsjetili da te preporuke, u prethodnoj fazi izmjena zakona, nijesu dobile podršku zakonodavca, jer one zahtijevaju promjenu Ustava i značajan politički konsenzus – podrška najmanje tri petine birača na referendumu.
“Međutim, kako je to i primijećeno u izvještajima OSCE/ODHIR, u pogledu rezidencijalnog uslova Zakon o izboru odbronika i poslanika razlikuje se od Ustava, jer postavlja uslov prebivališta u trajanju od najmanje 24 mjeseca prije izbora, dok je Ustavom utvrđen uslov boravka od dvije godine bez naznake o vremenu boravka”, kaže se u saopštenju.
U CDT-u smatraju da je najgora moguća situacija – trenutna.
“U kojoj se norma selektivno primjenjuje, i za nekoga važi a za nekoga ne, što dovodi do sumnji u regularnost izbora”, zaključuje se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
