Podgorica, (MINA) – Mnogo je još posla da bi se dostigla potpuna ravnopravnost u sportu, poruka je sa konferencije Žene u sportu.
U organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) i Centra za afirmaciju sporta i mladih kroz dva panela govorilo se o potrebi za većom ulogom žena posebno na mjestima odlučivanja.
Predsjednik Dušan Simonović kazao je da, uprkos napretku koji je postignut posljednjih decenija, ima još mnogo toga da se uradi.
“Sportistkinje i dalje dobijaju znatno manje novca i medijske pažnje od svojih muških kolega i to se mora riješiti ukoliko želimo da sport zaista postane jednak. Ne možemo nastaviti da prihvatamo status kvo; na nama je da se pobrinemo da sve sportistkinje dobiju poštovanje i priznanje koje zaslužuju. Od suštinske je važnosti da ženski sport i dalje bude vidljiv, podržan, finansiran i slavljen,” rekao je Simonović na otvaranju konferencije.
Komentarišući mali broj žena u upravljačkim strukturama u crnogorskom sportu, on je kazao smatra da je to, prije svega, kulturološki problem.
“Većina žena nakon završene sportske karijere odlučuje da ne nastavi karijeru već se posveti porodici i djeci. Zbog toga postoji veliki izazov za sportske organizacije u Crnoj Gori da identifikuju i regrutuju žene koje su zainteresovane da budu na rukovodećim pozicijama u sportskim organizacijama,” zaključio je Simonović.
On je naglasio da je dužnost COK-a, Ministarstva sporta i mladih i ostalih sportskih organizacija da se inspirišu i osnaže sportistkinje kako bi nastavile karijeru i poslije igračkih dana.
Ministar Vasilije Lalošević je apostrofirao potrebu za dodatnom podrškom i motivacijom žena da budu uključene u sport, da se osjećaju sigurno i zaštićeno i da na čijem je čelu ima zadatak i jasan cilj da postojeću bazu žena u sportu proširi, kao i da joj pruži pogodne uslove.
“Ponosan sam na sve sjajne sportistkinje, kojima obiluje naša država, zbog hrabrosti da se bave sportom koji je jako dugo smatran disciplinom u kojoj većinski dominiraju muškarci, a koje su time pokazale čvrst stav, borben duh i namjeru da pokažu da su one i više nego dostojne da se bave istim, te da su sposobne da se svojim sportskim vještinama, umijećem i fer borbom izbore za svoje mjesto pod ne samo crnogorskim, već i regionalnim i svjetskim sportskim nebom”, kazao je Lalošević.
Selektorka Bojana Popović, koja je vodila rukometašice do olimpijske medalje na terenu, ali i do evropskog odličja sa klupe, kazala je da se lider prvo rodi.
“Liderstvo postoji u DNK, ali zatim slijedi naredni korak – da se ta karakteristika prepozna i da se nadogradi. Kada je riječ o ženama, mislim da je prvi cilj porodica, ali da uz pravu podršku sve može da se postigne”, rekla je Popović.
Ona je naglasila da su organizacije u kojima radi pravi primjeri.
“U ŽRK Budućnost i našoj rukometnoj reprezentaciji većina je žena u stručnom štabu, na vodećim funkcijama u klubu takođe, a ostvarene su i kao majke. Sa igračicama pričamo dosta na tu temu, ohrabrujemo ih i da ostanu u sportu nakon karijere”, istakla je Bojana Popović.
Potpredsjednica Crnogorskog olimpijskog komiteta govorila je na panelu Liderstvo, zajedno sa legendom izraelskog sporta, sada predsjednicom tamošnjeg Olimpijskog komiteta, a prvom sportistkinjom sa olimpijskom medajlom u istoriji Izraela – Jael Arad.
“Nakon završetka karijere, morala sam da radim vrlo naporno da bih nastavila ovim putem. Kada sam došla do funkcije predsjednice Olimpijskog komiteta prvi cilj mi je bio da ohrabrim što više žena da se uključe i preuzmu pozicije u upravljanju sportskim organizacijama”, kazala je Arad.
Ona je istakla da Olimpijski komitet Izraela ima program – menadžerski kurs – kroz koji je prošlo više od 100 žena.
“Nacionalne asocijacije u kojima su žene na upravljačkim funkcijama dobijaju više novca od raspodjele sredstava, svojevrsni bonus”, kazala je Arad.
Marija Desivojević-Cvetković, potpredsjednica Olimpijskog komiteta Srbije, smatra da nema razlike između sporta i biznisa – menadžment i liderstvo su menadžment i liderstvo u svakoj sferi života.
“Ako budemo osnaživali i obrazovali žene, davali im dovoljno samopouzdanja, objašnjavali im od ranih godina da su one podjednako sposobne da budu lideri kao I muškarci, onda nećemo imati problema da imamo više žena lidera i u sportu i u biznisu”, rekla je Desivojević-Cvetković.
Prema njenim riječima, i za jednu i za drugu oblast to bi bilo jako dobro i poželjno.
“Funkcije u sportu više su dug prema društvu. Kada postanete uspješni u onome čime se bavite, zahvaljujući društvu iz kog ste potekli, red je da nešto od vještina I obrazovanja koje ste stekli vratite tom društvu, onda to radite često kroz sport, jer na taj način možete da pomognete da sport i sportsko okruženje postanu bolji, jer donosite neka znanja koja ne dolaze direktno iz sporta”, poručila je Desivojević-Cvetković.
Sigurnost u sportu izuzetno je važna i na tome se puno radi kazala je Tine Fertomen, ekspertkinja Jedinice Međunarodnog olimpijskog komiteta za siguran sport.
“Siguran sport znači da svaki učesnik sportskih aktivnosti mora da uživa u sportu, da se osjeća bezbjedno – bez bilo kakvih oblika zlostavljanja i nasilja. To se, nažalost, događa u sport, sportisti su zlostavljani i fizički i psihički, čak i seksualno”, kazala je Fertomen.
Ona je naglasila da Međunarodni olimpijski komitet radi naporno da stvori sistem zaštite sportista, kao i da pomogne nacionalnim olimpijskim komitetima u toj borbi.
“To je dug proces, to nije sprint, mi smo na početku maratona, biće potrebno još mnogo godina i angažovanje svih strana da bi sportsko okruženje bilo bezbjedno za sve. Ali, napravljeni su važni koraci naprijed. Mnoge sportske organizacije su implementirale politike zaštite, imenovale ambasadore za bezbjedni sport, stvorile mehanizme za prijavu takvih pojava i rade na prevenciji”, kazala je Fertomen.
Sportska direktorica Crnogorskog olimpijskog komiteta Katarina Bulatović kazala je da pokušava da pomogne u stvaranju sigurnog ambijenta za sportistkinje u Crnoj Gori.
“Srećom, u karijeri nisam se srela sa bilo kakvom vrstom zlostavljanja, nije ga bilo ni u mom okruženju, ali, naravno, to ne znači da ga nema i jako je važno da se govori o tome, te da se pokrenu svi mogući mehanizmi zaštite”, kazala je Katarina Bulatović.
Zaključeno je da će COK raditi na kreiranju smjernica, politika i procedura da bi se to podigne na viši nivo.
Najavljeno je da će COK organizovati radionice na tu temu, kao i da bi treneri, fizioterapeuti i doktori trebalo da budu uključeni u tu problematiku, da bi znali kako da zaštite sportiste i da reaguju u određenim situacijama.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
