Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupština je danas završila raspravu o zakonskim predlozima poslanika Socijaldemokrata (SD), koji se tiču ukidanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) na hljeb i akcize na plastiku koja se koristi kao ambalaža u industriji hrane i pića.
Predlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u kojima je predviđeno ukidanje PDV-a na hljeb i Predlog dopune Zakona o akcizama kojom je propisano da se od akciza izuzmu proizvodi od plastike, podnijeli su poslanici SD-a Damir Šehović, Ivan Brajović i Boris Mugoša.
Šehović je tokom obrazlaganja zakona u Skupštini kazao da bi ova dva predloga trebalo da riješe probleme koji tište građane.
„Prvim zakonom želimo da smanjimo PDV na hljeb sa sadašnjih sedam odsto na nula odsto i da time doprinesemo da se cijena ove osnovne životne namirnice, koja je početkom godine poskupila 30 odsto, smanji, ali i da se stane na kraj jednoj nepoštenoj i nepravednoj praksi da država zarađuje na povećanoj cijeni hljeba“, poručio je Šehović.
On tvrdi da država zarađuje na način što je cijena povećana, a PDV je ostao nepromijenjen.
„Usvajanjem ovog zakona rješavamo te devijacije koje i te kako imaju odraz na životni standard najšire kategorije stanovništva. Odlučili smo se da to učinimo obaranjem stope PDV-a, jer cijenimo da je to pravedno rješenje“, smatra Šehović.
On je rekao da se usvajanjem tog zakonskog predloga pravi mali, ali važan korak ka stabilizaciji cijena, ne samo hljeba već osnovnih životnih namirnica.
„Drugim zakonom želimo da ukinemo akcizu na plastiku koja se koristi kao ambalaža u industriji hrane i pića, odnosno akcizu koja je nedavno nametnuta usvajanjem zakona o akcizama u parlamentu, ali je nametnuta domaćim privrednim subjektima koji se bave proizvodnjom vode, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i onima koji se bave prepakivanjem određenih proizvoda“, rekao je Šehović.
Oni su opterećeni akcizom na plastiku, zbog čega su prinuđeni da podižu cijene proizvoda nekih deset odsto.
„Akciza na plastiku ostaje, ali mi ovim izmjenama samo ukidamo akcizu na plastiku kada se ona korsiti kao ambalaža u industriji hrane i pića“, objasnio je Šehović.
Uz zakone su predložena i tri zaključka.
Predstavnik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Rakočević, rekao je da će ta stranka podržati predloge SD-a.
„U okviru parlamenta u ovom trenutku postoji visok stepen razumijevanja za teme od vitalnog interesa za ekonomski sistem. Mislim da za sada postoji takvo razumijevanje i od Vlade i zato nam je potreban dijalog i razgovor“, smatra Rakočević.
On je dodao da su predloženi zakoni i tri zaključka prihvatljivi za DPS i da predstavljaju dobar put kako opozicija i vlast mogu sarađivati za dobro građana i privrede.
Predstavnica Kluba poslanika Demokratski front, Simonida Kordić, kazala je da će podržati predložena zakonska rješenja, koja su, kako je ocijenila, dobra, ali nedovoljna.
„Hljeb će, ako skinemo PDV, pojeftiniti sedam odsto, ali je u proteklih nekoliko mjeseci poskupio 30 odsto. Lokalni proizvođači će biti u nešto povoljnijem položaju, ali pitanje siromaštva i sveukupnog ekonomskog kolapsa ostaje i dalje i donošenje jednog, dva, tri ili pet zakona to ne može riješiti“, upozorila je Kordić.
Ona je poručila da danas živimo u stanju potpunog liberalizma i jedne ekonomske deregulacije koja je stvorila uslove da vlasnici krupnog kpitala budu i vlasnici naših života.
„Intervencija države je s druge strane oskudna, rijetka i nedovoljna, a građani gledaju kako sami da izađu na kraj sa svjetskom krizom”, rekla je Kordić.
Predstavnica Kluba poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Milosava Paunović, takođe je najavila da će ta partija podržati ova zakonska rješenja, samo iz razloga jer su oni u interesu građana.
„Ova rješenja nijesu spasonosna u smislu da se njima u značajnoj mjeri poboljšava položaj građana, ali će donekle tome doprinijeti“, smatra Paunović.
Predstavnik Kluba poslanika Demokrate – Demos, Danilo Šaranović, saopštio je da ovakve mjere podrške građanima sa jedne, i privredi sa druge strane, jesu dobrodošle.
„I pored toga što uvozimo dobra i usluge, uvozimo i inflaciju, i ne možemo da koristimo brojne mehanizme monetarne politike. Zamislite kakvo bi stanje bilo da nijesmo povećali plate, uveli dječije dodatke i povećali staračke naknade“, naveo je Šaranović.
Predsjednik Kluba poslanika Crno na bijelo, Miloš Konatar, najavio je podršku predloženim zakonima.
„Poptuno je nebitno ko predlaže neko zakonsko rješenje. Svaki dobronamjeran i kvalitetan predlog će uvijek imati našu podršku. Ovo je poruka kako treba ubuduće raditi, bez obzira ko bio parlamentarna većina ili opozicija“, kazao je Konatar.
On je rekao da su u Crnoj Gori, zahvaljujući pravovremenom reagovanju Vlade i Skupštine, danas najniže cijene goriva u regionu.
Predstavnik Kluba Pokreta za promjene, Branko Radulović, podsjetio je da je ranijih godina sa svojim kolegama predlagao zakonska rješenja koja je sada predložila SD.
„Glasaću za moj i vaš predlog“, poručio je Radulović Šehoviću.
On je saopštio da su potrebne sveobuhvatne ekonomske reforme, nova ekonomska politika i pravna država.
Predstavnik Kluba poslanika Bošnjačke stranke, Suljo Mustafić, najavio je podršku zakonskim predlozima SD-a, objašnjavajući da na njih gledaju bez populističkih primjesa.
„Oba zakonska rješenja imaju mišljenje Vlade koja im daje podršku i ne treba tu puno trošiti vremena za diskusiju. Treba se posvetiti novijim, bitnijim rješenjima, koja treba da nadograde ova rješenja u mnogo širem kontekstu“, smatra Mustafić.
On je upozorio da će jesen i zima biti u znaku rasta cijena energenata na svjetskom tržištu.
„Treba razmisliti na koji način će se zaštititi standard građana u ovom mnogo bitnijem segmentu. Cijena hljeba će sada biti snižena za nekih simboličnih pet centi, ali šta kada cijene energenata porastu? U dijalogu sa Vladom treba raditi na novim dugoročnijim i obuhvatnijim rješenjima“, dodao je Mustafić.
Predstavnica Kluba poslanika Socijaldemokratska partija – Liberalna partija, Draginja Vuksanović Stanković, najavila je podršku zakonskim predlozima SD-a.
„Jako je važno da je proizvodnja vode do sada bila na samoj ivici rentabilnosti, zbog ogromne i česte nelojalne konkurencije. Jedno od ključnih pitanja za budućnost crnogorske ekonomije jeste kako povećati domaću proizvodnju i smanjiti ogroman uticaj trgovinskog deficita koji naša zemlja ima. Skoro šest puta više uvozimo robe nego što izvozimo, tako da se iz Crne Gore odlivaju milijarde EUR svake godine“, upozorila je Vuksanović Stanković.
Ona je rekla da je za uvoz vode potrošeno skoro 100 miliona EUR u proteklih deset godina, a pri tome u Crnoj Gori sedam proizvođača vode.
„Insistiraćemo na podršci domaćim, ali i prehrambenim proizvođačima“, dodala je Vuksanović Stanković.
Skupština će se, kako je najavljeno, danas izjasniti o predloženim zakonima SD-a.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
