Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslovni ambijent u Crnoj Gori je umjereno nepovoljan, jer postoje mnogi problemi koju su odavno registrovani kao loši, a nema volje da se krene odlučnije u njihovo rješavanje, smatra zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca (UPCG), Filip Lazović.
“Sigurno se može kazati da je umjereno nepovoljan u svakom trenutku. Nažalost, to je tako. Registrovaćemo, naravno, i uvijek smo registrovali neke stvari koje se pomjeraju ka bolje, ali moramo registrovati i one koje nijesu dobre”, kazao je Lazović u intervjuu agenciji Mina-business odgovarajući na pitanje da ocijeni poslovni ambijent u Crnoj Gori.
On je rekao da su najgore one stvari koje su odavno registrovane kao loše, a ništa se ili se vrlo malo toga uradilo da one više ne postoje.
“Od privrede se očekuje da bude nosilac i neka lokomotiva razvoja jednog društva i države. Ako želite to od privrede, onda zaista morate da joj omogućite elementarne uslove”, naveo je Lazović.
Privreda, kako je objasnio, ne traži da joj niko ništa pokloni ili da joj se preko noći ispuni neka želja, već samo traži da ima elementarne uslove kao što to imaju dominantno privrede nekih razvijenih država.
“U Crnoj Gori stanje je poprilično izazovno. Vidimo da postoje mnogi problemi koji su najgori kada ih dugo registrujete, a ne vidite volju da se u rješavanje takvih problema odlučnije krene”, kazao je Lazović.
Jedan od ključnih problema siva ekonomija
Prema njegovim riječima, kao jedan od ključnih problema je siva ekonomija, odnosno činjenica da i dalje ima značajan kontingent privrede koja se bavi nekom privrednom djelatnošću, ali formalno ona i dalje nije registrovana i nevidljiva je za nadležne organe koji bi trebalo da ih kontrolišu.
“Tu imamo ove poreske reforme, sad kad govorimo o sivoj ekonomiji, odnosno reforme troškova rada koje smo mi kao Unija poslodavaca apsolutno pozdravili i koje su u velikoj mjeri riješile sivu ekonomiju u domenu zapošljavanja”, saopštio je Lazović.
Međutim, i dalje gotovo da ne postoji privredna djelatnost u kojoj siva ekonomija nije prepoznata kao jedan od ključnih problema.
Lazović je naveo da je jedan od izazova i neefikasna javna uprava, koja nije friendly orjentisana prema biznisu.
“U Crnoj Gori, nažalost, imamo javnu upravu koja je prilično glomazna, ali taj broj ljudi koji su tamo zaposleni, ne prati i efikasnost. Može se reći da je, ako imate u vidu koliko ima zaposlenih, prilično neefikasna”, ocijenio je Lazović.
Regulatori okvir prilično nepredvidiv
On je na pitanje koliko je zakonski okvir i poreska politika uopšte posticajna za razvoj privrede, odgovorio da je regulatorni okvir prilično nepredvidiv, ako imamo u vidu da se Zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) od 2003. godine, kada je prvi put donešen, u prosjeku mijenjao više puta godišnje.
On je naveo primjer uvođenja jedinstvene stope PDV-a za turizam od 15 odsto.
“Bili smo protiv toga da se to uvodi u oktobru, a treba da počnu i zimske i ljetnje pripreme. Imali ste opravdanu argumentaciju turističkih poslenika koji su rekli da su oni već prodali neke aranžmane pod određenim uslovima i da je vrlo problematično ako im promijenite input koji se zove PDV”, rekao je Lazović.
On je kazao da svuda gdje se privreda pita i gdje privreda nosi, figurativno rečeno, neku baklju, stvari stoje mnogo bolje.
“Tamo gdje se računa na svijest i podršku od nekada samo donosioca odluka, nekada i društva u cjelini, recimo ako govorimo o sivoj ekonomiji, vidimo da tu počinju stvari malo da koče”, naveo je Lazović.
On je, kao jedan od izazova sa kojima se suočava privreda, naveo nedostatak radne snage, što je problem koji će biti sve prisutniji imajući u vidu evropski put kojim ide Crna Gora.
“Naš cilj je da postanemo dio jedinstvenog evropskog tržišta, koje je mnogo atraktivnije našim građanima nego ovo unutrašnje tržište rada koje imamo”, dodao je Lazović.
On je, govoreći o velikom broju zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na privatni, rekao da je to, uslovno rečeno, crnogorski paradoks da je država, odnosno lokalne samoprave i neke državne agencije i tijela, kao poslodavac atraktivniji od privatnog sektora, a taj privatni sektor generiše novac vrlo direktno i konkretno plaća taj javni sektor i državu kao poslodavca.
“Do toga se došlo vjerovatno nedovoljnim promišljanjem o tome šta mogu da budu posljedice toga. Čast izuzecima, ali ako smijemo ući u zamku generalizacije javnog sektora, već smo kazali da je po mišljenju preduzeća i Unije poslovadavaca neefikasan”, rekao je Lazović.
Javni sektor, kako smatra, ne smije da bude prekobrojan, niti da postoje neki zaposleni koji vjerovatno i ne znaju zbog čega dolaze na posao, odnosno nemaju dovoljno posla.
“Imali ste tu i ta politička zapošljavanja, kao i famozne ugovore o djelu. Taj isti ugovor o djelu se kažnjava vrlo oštro u privatnom sektoru, ali se toleriše kada je u pitanju javni sektor. To prosto nije dobro. Zna se da, naravno, država mora funkcionisati i sve njene službe, ali isto tako taj impuls napretka i razvoja je u privredi”, ocijenio je Lazović.
Manjak radne snage nije novost
On je, govoreći o manjku radne snage u turističkom sektoru, kazao da to nije novost, jer već 15 do 20 godina našu sezonu na neki način su, uslovno rečeno, nosili ljudi koji dolaze sa strane da rade.
“Vi imate podatke iz 2015, 2016, 2017. i tako dalje da smo angažovali svake godine po onim kvotama preko 20 hiljada ljudi za potrebe turističke sezone”, kazao je Lazović.
On je saopštio da se poslije korone uviđa da u Crnoj Gori nemamo dovoljan broj ljudi da bi mogli da opslužimo onaj broj gostiju koji očekujemo.
“Proteklih godina sve češće će to da budu ljudi koji imaju državljanstvo nekih država koje su jako daleko od Crne Gore, možemo reći egzotičnih država, prije svega Azije, Afrike, Južne Amerike i tako dalje”, naveo je Lazović.
On smatra da možemo kao društvo da jačamo turizam u smislu da produžimo trajanje turističke sezone.
Inflacija uticala i na privredne subjekte
Lazović je, govoreći o uticaju inflacije kao jednom od ključnih izazova privrede, kazao da je taj inflatorni udar posebno postao vidljiv na proljeće 2022. godine i koji jenjava i negdje je stabilizovan, ali je ostavio određene posljedice po životni standard građana.
“Mi u Uniji poslodavaca smo isticali da inflacija pogađa i privedne subjekte. Ako je gorivo poskupilo, poskupilo je i za privredne subjekte. Nekom građaninu nije naročito važno koliko košta gorivo, ako on malo koristi motorno vozilo. A recimo postoji privredni subjekat kojem je gorivo jedan od najvažnijih inputa i on prosto mora da podigne cijenu svojih proizvoda ili usluga”, naveo je Lazović.
Na pitanje da prokometariše bojkot trgovinskih lanaca i ograničavanje marži, Lazović je odgovorio da su 43. i 44. vlada uvodile određene mjere da se ograniče marže kako cijene ne bi išle previše visoko.
“Mi smo principijelno bili protiv takve prakse jer mislimo da nije dobro da se država, pa čak i onda kada želi da zaštiti život i standard građana, tako grubo miješa u ono što je autonomna volja svakog privrednog subjekta”, kazao je Lazović.
On je, govoreći o bojkotu, rekao da u Uniji poslodavaca smatraju da to nije dobar način da se stvari rešavaju zbog toga što takvom ponašanju nije prethodila jedna adekvatna analiza.
Prema njegovim riječima, moramo biti svjesni da veliki broj cijena ne mogu da određuju ni crnogorski ni bilo koji drugi trgovinski lanci, a naročito ne crnogorski, kada imamo u vidu koliko toga se uveze.
Na pitanje da li su socijalni partneri razgovarali na temu bojkota trgovačkih lanaca, Lazović je odgovorio da se Socijalni savjet bavio na neki način ovim temama, vjerovatno ne u dovoljnoj mjeri.
“Sada vidimo i da Skupština raspravljava o tim stvarima i mislimo da je dobro kada se vodi neki dialog, jer ćemo vjerovatno tako da postanemo svjesni šta je interes onog koji je uslovno rečeno preko puta nas”, ocijenio je Lazović.
Potencijali crnogorske privrede
On je, govoreći o potencijalima crnogorske privrede, kazao da, imajući u vidu da je Crna Gora izuzetno mala, ima izuzetne potencijale u smislu ljudi.
“Više se ne iznenađujemo kada vidimo da ljudi koji su porijeklom iz Crne Gore ili sa Balkana, često dolaze do određenih rukovodećih pozicija u nekim privrednim sistemima u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi”, naveo je Lazović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora kao mala i država sa puno potencijala treba da insistira na proizvodnji skupih i kvalitetnih roba i usluga.
On je naveo da je, pored turizma koji je prilično razvijen, tu i energetika koja može da bude jako važna za Crnu Goru, naročito kada se poklope neki atmosferski i meteorološki uslovi.
“Imamo potencijal proizvodnje hrane, pića i vina, jer imamo koliko toliko i dalje nezagađenu životnu sredinu u nekim djelovima Crne Gore. Možemo zaista da proizvodimo dobar proizvod koji može jako dobro da se proda i to bi trebalo definitivno da bude neka zvijezda vodilja u narednom periodu crnogorske privrede”, smatra Lazović.
Korektna komunikacija sa Vladom
On je, na pitanje da prokomentariše saradnju sa Vladom, odgovorio da sa ovom Vladom imaju korektnu komunikaciju i dosta zajedničkih stvari gdje im se mišljenja podudaraju.
“Manje više uvijek smo sa vladama imali saradnju, nekad veću, nekad manju, nekad je ona bila uspješnija, nekad manje uspješna, ali mislimo da mi kao jedno udruženje koje se osnovalo da bi štitilo i napravilo poslovni ambijent, ne možemo apsolutno raditi mnogo toga ako nemamo priliku da sa onim ljudima koji su nadležni za to pričamo”, smatra Lazović.
On je naveo da će svaka vlada i institucija u UPCG imati partnere.
“Unija će kritikovati uvijek kada misli da treba, bez ikakvih zadrški. Isto tako Unija će reći da je nešto urađeno jako dobro, odnosno daće pozitivnu kritiku”, zaključio je Lazović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
