NaslovnicaGlavna vijestUticaj krize na zaposlenost veliki

Uticaj krize na zaposlenost veliki

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori je, prema podacima iz aprila, ukupna zaposlenost smanjena osam odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, odnosno izgubljeno je oko 16 hiljada radnih mjesta, čime je izbrisan napredak ostvaren u prethodnom periodu, ocijenili su iz Svjetske banke (SB).

Viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer, kazao je agenciji Mina-business da su u aprilu mjere ograničenja bile na vrhuncu i da je u tom mjesecu evidentiran pad zaposlenosti od osam odsto.

„To znači da je izgubljeno nekih 16 hiljada radnih mjesta u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što jasno pokazuje da je uticaj krize na zaposlenost izuzetno veliki“, rekao je Schiffbauer.

On smatra da je u pitanju ozbiljan uticaj, koji pokazuje da je nestao sav napredak koji je u prethodnom periodu evidentiran na polju zaposlenosti.

„Tako da je sada ukupna zaposlenost na nivou od 180 hiljada radnih mjesta“, dodao je Schiffbauer komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na tržište rada na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije više od mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

On je rekao da je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati, jer je vrlo teška i pogoršana situacija na tržištu rada.

„Imamo podatke za april, u maju smo takođe imali razne mjere ograničenja, a sada ide i turistička sezona. Međutim, tržištu rada je potrebno izvjesno vrijeme da reaguje na određeni razvoj situacije kada je u pitanju ekonomija. Dakle, do kraja godine očekujemo da vidimo kako će ono u suštini zaista reagovati“, poručio je Schiffbauer.

Komentarišući Vladine subvencije na zarade zaposlenih i na nova zapošljavanja, Schiffbauer je kazao da je ta mjera imala značajan uticaj da se spriječi otpuštanje radnika i izbjegne dalje povećanje nezaposlenosti u zemlji.

On je rekao da su sektori koji su posebno bili pogođeni raznim ograničenjima, kao što su ugostiteljstvo, kafići, restorani i hoteli, dva mjeseca bili potpuno zatvoreni i da nijesu imali nikakvih prihoda.

„Ono što je karakterristično za sve njih je da oni istovremeno imaju visoke troškove u smislu isplate zarada i održavanja. Imate situaciju gdje sve te kompanije nijesu imale nikakvih prihoda, a istovremeno im je prijetila opasnost da ostanu potpuno bez likvidnosti“, dodao je Schiffbauer.

I u takvim situacijama, kako je objasnio, prvo čemu se pribjegava jeste da se smanje troškovi ili koristi ušteđevina, ako je neko ima.

„Međutim, kod malih preduzeća je bila teška situacija i upravo je mjera subvencija zarada pomogla da se izbjegne da te kompanije odu u stečaj odnosno da otpuste zaposlene“, kazao je Schiffbauer.

Na pitanje kako da Crna Gora riješi problem nedostatka sezonske radne snage, dok traje pandemija, Schiffbauer je odgovorio da je činjenica da veliki broj Crnogoraca ne želi da radi u sektrou tuizma iz brojnih razloga, ali da je tu veliki broj ljudi iz drugih zemalja koji žele da rade.

On smatra da treba ojačati veze između turizma i drugih sektora domaće privrede, prije svega poljoprivrede.

„Mislimo da bi luksuzni hoteli na crnogorskom primorju mogli više da se fokusiraju na to da domaće prehrambene proizvode nabavljaju iz Crne Gore. Slično je i sa malim butik hotelima, putničkim agencijama i restoranima. Svi bi oni mogli da imaju koristi kada bi se napravila jača veza između turizma i poljoprivrede“, tvrdi Schiffbauer.

Prema njegovim riječima, Vlada je svjesna da može više da uradi na tom polju i već radi na nekim mjerama da se ojača veza između turizma i poljoprivrede.

“Jačanje te veze ne bi kreiralo samo privemena i slabo plaćena radna mjesta, nego bi dovela i do kreiranja dugirajnih zaposlenja i bolje plaćenih poslova”, ocijenio je Schiffbauer.

Na pitanje da li se možda može govoriti o rodnim razlikama kada je u pitanju tržište rada, odnosno da li je više muškaraca ili žena ostalo bez posla, Schiffbauer je odgovorio da su u SB došli do zaključka da su muškarci više pogođeni posljedicama krize nego žene.

On je kazao da su u SB prvo analizirali sektore koji su najteže pogođeni krizom i sagledali podatke kako bi vidjeli koliki je udio zaposlenih žena i muškaraca u tim sektorima kako bi se procijenio uticaj po polovima.

“Došli smo do zaključka da je broj muškaraca, koji radi u sektorima koji su nateže pogođeni, veći od broja žena. Tu uglavnom govorimo o muškacima starijim od 30 godina, sa srednjim obrazovajem, koji su zaposleni u malim i srednjim preduzećima”, objasnio je Schiffbauer.

Na pitanje da li su neke nove metode u radu, kao što je promjena radnog vremena, rad od kuće i privremeno smanjenje broja radnih sati, u nekoj mjeri uticale na to da se ipak sačuvaju radna mjesta, Schiffbauer je rekao da je došlo do velikih prilagođavanja, ali da je teško dati konkretne brojke.

“Svi smo svjedoci da su se kompanije prilagodile novonastaloj situaciji i da se više radi od kuće i na daljinu. I prije krize je postojao jedan dugi proces prilagađavanja tržišta rada tim novim načinima rada, ali je kriza sa Covid-19 sve to značajno ubrzala”, dodao je Schiffbauer.

Prema njegovim riječima, stvari su mnogo drugačije nego prije krize, što znači da će zapošljavanje morati da bude mnogo fleksibilnije i da će neki novi načini rada morati da se unaprijede.

“U Njemačkoj su već izmijenili Zakon o radu da se rad od kuće učini fleksibilnijim. Govorimo o tom jednom važnom momentu da propisi budu dovoljno fleksibilni i da se omogući dodatna fleksibilnost u zapošljavanju, a time omogući i dalji razvoj novih načina rada”, kazao je Schiffbauer.

Šef kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas, je agenciji Mina-business, komentarišući uticaj pandemije na tržište rada u Crnoj Gori, saopštio da je već evidentiran rast nezaposlenosti, ali da tu nije kraj, jer se očekuje dalji rast s razvijanjem situacije.

„Ono što u ovom trenutku ne znamo je koji će krajnji uticaj ove pandemije biti i kakva će biti dinamika svih tih promjena. Sada se očekuje i turistička sezona, odnosno da se nešto u okviru nje počne dešavati, a onda i mogući polagani oporavak“, kazao je Salinas.

On je ocijenio da su Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana prethodnih godina uspjele da povrate stope zaposlenosti iz vremena prije krize 2008. godine, ali se sada očekuje da to što je stečeno tim napretkom bude izgubljeno zbog svega što se dešava.

Komentarišući moguće pogoršavanje tržišta rada u slučaju ponovnog talasa virusa na jesen, Salinas smatra da se trenutno ne zna da li će do toga uopšte doći, ali da će uticaj, ukoliko se to desi, biti manji nego kad se dešava u sred turističke sezone.

„Svi se nadamo da će uskoro doći do oporavka , da će ove brojke i procenti početi da se smanjuju i da će Crna Gora moći u najvećem mogućem dijelu da iskoristi turističku sezonu koja je pred nama i na taj način smanji uticaj krize“, zaključio je Salinas.

Najčitanije