fbpx
NaslovnicaMINA BusinessU posljednje tri godine ostvarili 100 miliona EUR neto dobiti

U posljednje tri godine ostvarili 100 miliona EUR neto dobiti

Nikšić, (MINA-BUSINESS) – Elektroprivreda (EPCG) je u posljednje tri godine ostvarila neto dobit od oko 100 miliona EUR, što je najbolja potvrda dobrog poslovanja kompanije, saopštio je njen izvršni direktor, Igor Noveljić.

On je kazao da je EPCG, zajedno sa firmama u većinskom vlasništvu, u tom periodu po osnovu poreza, prireza i drugih naknada u državni budžet uplatila oko 260 miliona EUR.

„Situacija sa koronavirusom usporila je i negativno uticala na poslovanje energetskog sektora. No, i pored izuzetno teških uslova, ispunili smo definisane ciljeve, kako u snabdijevanju, tako i u proizvodnji i trgovini elektičnom energijom“, rekao je Noveljić listu Elektroprivreda.

On je podsjetio da je prije tri godine promijenjena stategija i koncept razvoja kompanije, kao i da je kroz investicioni ciklus definisana diversifikacija proizvodnje i kontinuirano povećanje učešća obnovljivih izvora energije u proizvodnji.

„Uveliko sprovodimo petogodišnji investicioni ciklus, tako da smo za kapitalne investicije potpisali ugovore vrijedne 130 miliona EUR. Izvjesno je i potpisivanje ugovora vrijednih oko 45 miliona EUR za modernizaciju hidroelektrane (HE) Perućica, uključijući i ugradnju agregata osam“, saopštio je Noveljić.

Kompanija je pokrenula projekte izgradnje solarne elektrane Briska gora, kao i vjetroparka Gvozd, a dobila je i povoljne uslove u preliminarnoj ponudi od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za finasiranja tog projekta. U potpunosti su rekonstruisane elektrane Glava Zete i Slap Zete.

Noveljić je kazao da je u HE Perućica u posljednje tri godine revitalizovano pet od ukupno sedam generatora i zamijenjena dva od planiranih pet transformatora.

„Ove godine slijedi kapitalna rekonstrukcija još dva generatora, a vjerujem da ćemo uspjeti i da zamijenimo preostala tri trafoa. Projekte realizujemo iz sopstvenih sredstava i kreditnog aranžmana sa njemačkom KfW bankom, od 33 miliona EUR“, objasnio je Noveljić.

Kompanija planira da realizuje projekat ugradnje osmog agregata u HE Perućica, vrijedan oko 24 miliona EUR, a radi se i na revitalizaciji građevinskog dijela tog sistema, dok je rekonstruisana zgrada elektrane.

Značajan posao je, prema riječima Noveljića, odrađen i kada je riječ o HE Piva, gdje je, u saradnji sa njemačkom razvojnom bankom, 2018. počela implementacija projekta druge faze rekonstrukcije i modernizacije, vrijedna 10,3 miliona EUR.

„Uspješno je odrađena kapitalna rekonstrukcija prva dva agregata, a nedavno smo potpisali i ugovor o revitalizaciji posljednjeg, trećeg. Rekonstuisan je sistem klimatizacije elektrane i urađen najduži lift u Evropi u oknu brane. Takođe, renoviran je samački hotel u Plužinama, urađena prva faza kržune saobraćajnice u gradu, rekonstruisana upravna zgrada i završava se zaštitna galerija na ulazu brane“, saopštio je Noveljić.

On smatra da je odrađen ogroman posao, čime će se obezbijediti potrebni uslovi da proizvodni objekti kompanije funkcionišu u skladu sa potrebama i zahtjevima 21. vijeka.

Noveljić je podsjetio da je potpisivanjem ugovora za ekološku rekonstrukciju prvog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, vrijednog preko 54 miliona EUR, počeo da teče rok za izradu glavnog projekta.

„Ekološkom rekonstrukcijom svešćemo sve emisije i produkte sagorijevanja uglja na granice ispod dozvoljenih, saglasno važećoj crnogorskoj zakonskoj regulativi i Evropskim direktivama. Tako će termoenergetski kompleks u Pljevljima, koji generiše oko 1,2 hiljade radnih mjesta, raditi narednih 20 do 30 godina“, rekao je Noveljić.

On tvrdi da je TE, kao bazni izvor električne energije, izuzetno važna sa stanovišta stabilnog rada elektroenergetskog sistema. Za građane Pljevalja je, kako je naveo, od posebnog značaja što će biti obezbijeđen i izvor toplotne energije za toplifikaciju grada i konačno anuliranje brojnih individualnih ložišta, koja uglavnom ugrožavaju životnu sredinu.

Noveljić je podsjetio da se realizuje projekat fazne rekultivacije na deponiji pepela i šljake na Maljevcu, vrijedan oko 20 miliona EUR.

„Na dijelu deponije radovi se već privode kraju. Nakon zavšetka projekta Pljevlja će na raspolaganju imati uređeni park površine preko 600 hiljada metara kvadratnih, sa preko 45 hiljada sadnica, a biće izgrađena i biciklistička i trim staza, postavljen parkovski mobilijar, klupe za odmor i sve što sadrže savremeno uređeni parkovi“, saopštio je Noveljić.

EPCG je u decembru dobila preliminarnu ponudu EBRD za finasiranje projekta izgradnje vjetroelektrane Gvozd, kojom je planirano finansiranje projekta u potpunosti iz kreditnih sredstava, uz izuzetno povoljne komercijalne uslove. Iznos planiranih sredstava je do 82 miliona EUR, a ponuda će biti predmet daljih analiza.

„Očekujemo da će izgradnja vjetroelektrane početi ove godine, dok je puštanje u probni rad predviđeno 18 mjeseci nakon početka radova. Planirana snaga vjetroelektrane Gvozd je 54,6 megavati (MW) sa godišnjom prozvodnjom oko 150 gigavat sati (GWh) i snabdijevaće oko 25 hiljada domaćinstava“, naveo je Noveljić.

On je dodao i da se projekat solarne elektane Briska Gora realizuje planiranom dinamikom.

„Ugovori o priključenju na mrežu i PPA su u fazi pregovora. Donesena je odluku o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Ulcinj, čime su se stvorili prostorno-planski uslovi za realizaciju ugovora koji se odnosi na prvu fazu. Dakle, planirana je izgradnja elektrane po fazama i to prva sa minimalnom instalisanom snagom od 50 MW, u roku od 18 mjeseci i druga do ukupno planirane instalisane snage solarne elektrane veće od 200 MW, u roku od tri godine“, kazao je Noveljić.

Ukupna vrijednost obje faze projekta procijenjena je na oko 211 miliona EUR.

„Navedeni rezultati predstavljaju izuzetan uspjeh s obzirom na to da je EPCG u prošloj godini poslovala u ekonomskom okruženju punom izazova. Izazovi su bili veliki i teški, ali smo ispunili našu glavnu obavezu – sigurno i uredno snabdijevanje kupaca električne energije u Crnoj Gori“, saopštio je Noveljić.

On je dodao i da je zadovoljan saradnjom sa menadžmentom i zaposlenina, kao i da su skupa stvorili preduslove i počeli sa ispunjavanjem ciljeva definisanih ambicioznim investicionim planom.

Najčitanije