Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Svi planirani izvori električne energije u sljedećih deset godina ne mogu nadomjestiti rad Termoelektrane Pljevlja, pod pretpostavkom da potrošnja ostane na istom nivou, poručeno je sa tematske sjednice Odbora udruženja energetike Privredne komore (PKCG).
Kako su naveli iz PKCG-a, na sjednici je poručeno da se Termoelektrana mora održati.
Sekretar Odbora Ranko Vukmirović je naveo da energetska tranzicija mora uključivati sve zaintersovane strane – vladu, preduzeća, nevladine organizacije, kao i radnike.
On je podsjetio da su zemlje Evropske unije (EU) usvojile su regulativu o Fondu za pravednu tranziciju, čija je vrijednost 17,5 milijardi EUR.
“Tom fondu Crna Gora nema pristup a sam naziv “pravedan” je diskutabilan. Je li pravedno da Crna Gora zaboravi na 200 miliona tona dokazanih rezervi uglja plevaljskog i beranskog bazena?”, dodao je Vukmirović.
On je dodao da je, na osnovu aktuelne cjene od 25 EUR po toni, vrijednost tih rezervi pet milijardi EUR.
“Prema površini Crne Gore ovo bi bila najveća žrtva “pravedne tranzicije” u cjeloj Evropi”, rekao je Vukmirović.
On je kazao da blok od 27 zemalja članica EU klizi u energetsko siromaštvo zbog klimatskih ciljeva, kao i da cijene električne energije dostižu „neviđene veličine“.
“Svi planirani novi izvori električne energije u sledećih deset godina ne mogu nadomjestiti rad termoelektrane pod pretpostavkom da potrošnja ostane na istom nivou. O kvalitetu te energije i da ne govorim”, smatra Vukmirović.
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Nikola Rovčanin je ocijenio da Termoelektrana danas ima najveći značaj, kao i da bitno doprinosi stabilnosti elektroenergetskog sistema.
“Svi društveni akteri treba maksimalno da budu uključeni u temu energetske tranzicije kako bi ona bila pravedno realizovana, a to znači da ni građani, ni privreda ni ekonomija ne osjete negativne efekte tog procesa”, kazao je Rovčanin.
On je naglasio da je nesporno da Crna Gora ide u korak sa Evropom i svijetom na ovom polju.
“Elektroprivreda je čvrsto opredijeljena da u saradnji sa resornim ministarstvom i državnim organima krene u u realizaciju niza projekata koji se odnose na zelenu energiju”, rekao je Rovčanin.
On je naveo da se Vlada snažno zalaže da Crna Gora odlučno korača ka zelenoj energiji.
“Međutim, ukoliko bi se Termoelektrana ugasila morali bismo da uvozimo dnevno struju u vrijednosti od milion EUR”, naveo je Rovčanin.
On je naveo da je Termoelektrana objekat bez kojeg se ne može i koji proizvodi 60 odsto ukupne električne energije.
“Da danas imamo sve planirane objekte iz investicija u zelenu energiju njihova godišnja proizvodnja bila bi 1,5 hiljada gigavat sata (GWh) dok samo Termoelektrana proizvodi 1,45 hiljada GWh električne energije”, rekao je Rovčanin.
On je dodao da ugovor o ekološkoj rekonstrukciji nije dobar jer ne garantuje efikasnost elektrane, u skladu sa evropskim direktivama, zbog čega je, kako smatra, neophodno da se taj ugovor unaprijedi.
“Naša je želja da ovaj energetski objekat održimo što je duže moguće. Ne možemo u ovom momentu govoriti o opterećenju ugljendioksidom, kao o nečemu zbog čega treba da gasimo termoelektranu”, dodao je Rovčanin.
On je naveo da taj problem treba rješavati u saradnji sa svim državama koje su snažno zavisne od uglja.
“Cijene su pet puta niže nego na berzi upravo zahvaljujući Termoelektrani i Rudniku uglja. Gašenje elektrane značilo bi gašenje 1,2 hiljade radnih mjesta u Pljevljima uz indirektne efekte na mala preduzeća, usluge, trgovinu” , naveo je Rovčanin.
On je dodao da bi došlo do poskupljenja električne energije na nivou države.
“Bez Termoelektrane, cijena električne energije bi otišla „u nebo“. Neke od zemalja regiona su već posegnule za povećanjem cijena, a ja tvrdim da do kraja godine nećemo to činiti, a nadam se ni tokom 2022”, rekao je Rovčanin.
Direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost u Ministarstvu kapitalnih investicija Vladimir Durutović kazao je da predstoji donošenje jednog od najvažnijih dokumenata Nacionalnog energetskog klimatskog plana za deset godina.
“Kroz ovaj plan moramo da doprinesemo ispunjavanju ciljeva zadatih u potpisanim sporazumima, a jedan od osnovnih je smanjenje emisije štetnih gasova do 2030”, rekao je Durutović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora neće morati da daje datume gašenja Termoelektrane.
Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Dušan Janjušević istakao je da je Termoelektrana jedini stabilan izvor električne energije.
“Jedini način da obezbijedimo energetsku stabilnost, bez termoelektrane, je da pronađemo gas, a sve ostalo o čemu govorimo našu državu dovodi u ozbiljnu zavisnost”, smatra Janjušević.
On je dodao da je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije neophodna, ali da se rad Termoelektrane i Rudnika uglja ne smije dovesti u pitanje.
“Ako ugasimo Termolektranu, na mjestu postojećeg kopa ostaće velika rupa koja će napraviti neuporedivo više ekoloških problema nego što ih TE proizvodi”, naveo je Janjušević.
Darko Krivokapić iz EPCG, je naveo da kada ne bi bilo Termoelektrane, Crna Gora bi morala da uvozi 1,5 hiljada GWH električne energije godišnje.
“Vrijednost tog uvoza iznosila bi 200 miliona EUR. Sa druge strane, ukoliko bismo imali ekološku rekonstrukciju Termoelektrane, uz realizaciju projekata zelene energije, došli bismo u situaciju da imamo višak energije od hiljadu GWh”, smatra Krivokapić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
