London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim berzama su cijene dionica prošle sedmice oštro pale, jer su ojačale trgovinske tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine i jer američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) nije ispunila očekivanja ulagača.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 2,6 odsto, na 26.485 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3,1 odsto, na 2.932 boda, a Nasdaq indeks 3,9 odsto, na 8.004 boda, prenosi SEEbiz.
Najveći sedmični gubitak tih indeksa od decembra je posljedica novog jačanja trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, nakon što je u četvrtak predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio Kini dodatnim carinama.
“Trgovinski pregovori se nastavljaju, a tijekom pregovora SAD će od 1. septembra početi da naplaćuje male dodatne carine od deset odsto na preostalu robu i proizvode koji dolaze u našu zemlju iz Kine vrijedne 300 milijardi USD. To ne uključuje 250 milijardi USD vrijednu robu koja se već carini s 25 odsto”, objavio je Trump na Twitteru.
Trump je takođe kritikovao Kinu što nije ispunila obećanja da će kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda.
Trumpove poruke uslijedile su dan nakon što su američki i kineski predstavnici u Šangaju završili dvodnevne pregovore bez bitnih pomaka, iako su obje strane razgovore ocijenile konstruktivnima.
Zbog toga su na tržištu ponovo ojačala strahovanja od negativnog uticaja trgovinskog sukoba na rast globalne ekonomije.
SAD i Kina, naime, vode trgovinski rat od prošle godine, a te su napetosti negativno uticale na globalne nabavne lance i potresle finansijska tržišta.
Dosad su dvije najveće ekonomije svijeta međusobno uvele carine na robu ukupne vrijednosti veće od 360 milijardi USD, što šteti industrijskim firmama na obje strane Pacifika.
“Najveći problem je što je to sistemsko pitanje i što će to biti trajno pitanje između SAD-a i Kine. A tržišta ne vole neizvjesnost”, kazao je strateg u Merill and Bank of America Private Bank, Joseph Quinlan.
Ulagače je prošle sedmice razočarao i Fed. Doduše, čelnici Feda odlučili su na redovnoj sjednici da smanje ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od dva do 2,25 odsto, što je prvo smanjenje cijene novca nakon deset godina.
Međutim, to se i očekivalo, a ulagače je razočarala poruka predsjednika Feda Jeromea Powella da taj rez nije početak dužeg ciklusa smanjenja kamata.
Powell je kazao da je Fed smanjio kamate zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, trgovinskih tenzija i potrebe da se podstakne inflacija koja je vrlo niska. Međutim, on je kazao da taj rez ne znači da slijedi nastavak smanjenja kamata.
“Bitću jasan – ovo nije početak duge serije smanjenja kamata”, kazao je Powell i dodao da nije kazao da će biti samo jedan rez kamata.
To je razočaralo dio ulagača koji su već sada očekivali smanjenje kamata za 0,5 postotnih bodova, a u narednih godinu čak i za ukupno jedan postotni bod.
Podršku tržištima pružaju dobri poslovni rezultati kompanija. U dosadašnjoj sezoni objave poslovnih izvještaja za drugo tromjesečje 380 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo je izvještaje, pri čemu je njih 73,9 odsto premašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada.
Stoga su analitičari povećali procjene pa sada u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u drugom tromjesečju bile 2,5 odsto veće nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok su na početku sezone objava kvartalnih izvještaja očekivali pad zarada 0,2 odsto.
I na evropskim berzama su cijene dionica prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE skliznuo je 1,9 odsto, na 7.407 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,4 odsto na 11.872 poena, a pariski CAC 4,5 odsto, na 5.359 bodova.
Na Tokijskoj berzi je Nikkei indeks pao 2,6 odsto, na 21.087 bodova.
