Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Stabilnost i pouzdanost mrežne infrastrukture je u fokusu Crnogorskog Telekoma, što se pokazalo i u periodu pandemije koronavirusa kada je značajno porastao saobraćaj, a korisnici su bez problema obavljali svakodnevne obaveze, ocijenila je direktorica Sektora tehnike, Valentina Radulović.
„Naša infrastruktura u prethodnim mjesecima podnijela je značajan rast saobraćaja, što je korisnicima Telekoma omogućilo da bez problema obavljaju svakodnevne obaveze“, navela je Radulović za AmCham Blog.
Ona je kazala da to potvrđuju i brojke, a najinteresantnija se odnosi na korišćenje fiksnog interneta za slanje podataka, čija je upotreba porasla dvostruko, čak 104 odsto, u odnosu na vrhunac sezone u prošloj godini, zahvaljujući aplikacijama i servisima za video razgovore i konferencije koje su se koristile u poslovne i privatne svrhe.
„Preuzimanje podataka preko fiksnog interneta poraslo je 27 odsto, a sličan trend zabilježili smo i kod mobilnih korisnika u odnosu na isti period. Radi se i rastu saobraćaja od 65 odsto za upload i 13 odsto za download“, precizirala je Radulović.
Ona je podsjetila da Crnogorski Telekom, prema zvaničnim mjerenjima Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), i ove godine ima najbržu mobilnu mrežu u Crnoj Gori, a korisnicima fiksnog interneta nudi pristup mreži nove generacije.
„Primjećujemo samo ono za šta smatramo da je vrijedno primijetiti – kazao je britanski mislilac Alan Vots – te su naši pogledi i naša percepcija izuzetno selektivni. U to nas je dodatno uvjerila pandemija virusa korona, zbog koje smo sve ono što obično uzimamo zdravo za gotovo – digitalne servise, mrežu, povezanost – počeli da posmatramo kao neophodan dio svakodnevice“, kazala je Radulović.
Prema njenim riječima, digitalne tehnologije i servisi omogućili su da se za vrijeme korone radi i uči od kuće, ostane u kontaktu sa porodicom i prijateljima, i prekrati slobodno vrijeme provedeno u samoizolaciji.
„Konektivnost je postala okosnica svakodnevice u vanrednim okolnostima u kojima smo se našli, a mrežna infrastruktura njen temelj, uslov bez kojeg bi cijelo društvo stalo“, navela je Radulović.
Ona je rekla da je najbrža mreža zahvaljujući dobrim odlukama i strateškim ulaganjima.
„Ovo nam jasnije nego ikada govori da je naša zemlja zakoračila na put digitalizacije i da je budućnost u tom pravcu izvjesna, ali i da su potrebne još veća povezanost i liberalizacija interneta“, smatra Radulović.
Prema njenim riječima, da bi se to postiglo, potrebna su značajna ulaganja.
„Crnogorski Telekom je prethodnih godina 80 odsto cjelokupnih investicija usmjeravao u razvoj mrežne infrastrukture – od jezgra mreže, preko transporta, agregacije i pristupne mreže, sve do doma svakog korisnika – i mogu da kažem da je ta strategija dala rezultate“, navela je Radulović.
Telekom i ove godine, prema zvaničnim mjerenjima EKIP-a, ima najbržu 4G mrežu u Crnoj Gori, a zahvaljujući naprednoj optičkoj infrastrukturi korisnicima nudimo brzine preko 100 megabita po sekundi (Mbps) i pristup širokopojasnoj mreži nove generacije.
Radulović smatra da telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori posluju na veoma izazovnom i ograničenom tržištu, što značajno utiče i na buduće investicije.
„Isplativost svakog novog ulaganja pažljivo se ispituje, a kompanije koje nemaju promišljenu strategiju razvoja, gube tržišnu utakmicu. Telekom ipak nastavlja sa ulaganjima, jer je nedavna situacija pokazala da su servisi koje nudimo korisnicima među osnovnim i najvažnijim potrebama, i da je uloga operatora tokom krize ključna“, navela je Radulović.
Ta industrija je, kako je rekla, među najdinamičnijima, i bilježi bržu smjenu tehnologija i čitavih generacija tehnoloških inovacija nego ijedna druga.
„To je, po mom mišljenju, i najveći izazov za eksperte – testiranje i pilotiranje novih tehnologija, analiza reakcija korisnika, zatim njihovo prilagođavanje. I sve to ne podrazumijeva samo uvođenje novih tehnologija, već i penzionisanje starih, koje više ne mogu da odgovore na potrebe korisnika“, smatra Radulović.
To ipak nije samo tehničko pitanje, već i pitanje spremnosti građana da prihvate nove tehnologije i razumiju njenu primjenu.
„I dok je na mojim kolegama i meni da prije donošenja odluka uradimo analiziru tehnoloških trendova, potencijalnih troškova, koristi koju od toga imaju privreda i građani, ali i da motivišemo sve koji rade na tome da ulože dodatni trud kako bismo ideje pretvorili u stvarnost, na ovom prethodnom moramo da radimo svi zajedno – i građani i eksperti“, zaključila je Radulović.
