Sarajevo, (MINA-BUSINESS) – Region Zapadnog Balkana trebalo bi da počne da sprovodi složene reforme kako bi odgovorio na izazove brze tehnološke revolucije, saopštila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Majlinda Bregu.
Ona je u autorskom tekstu, pod nazivom Budućnost je u digitalnoj transformaciji, kazala da se Zapadni Balkan obično smatra regionom koji još ne ide u korak sa tehnologijom najrazvijenijih zemalja, ali da je situacija sa pandemijom koronavirusa pokazala koliko se brzo moguće prilagoditi.
Bregu je navela da je u „ovim nezapamćenim vremenima“ tehnologija svima omogućila da rade, obrazuju se i proživljavaju emocije i pored fizičke razdvojenosti.
„Pitam se, s obzirom na visoke uloge, kuda to idemo ako naša društva budu imala hrabrosti da usađena vjerovanja o tržištu, načinu rada, načinu života izazovu kroz digitalnu transformaciju“, pitala je Bregu u autorskom članku.
Ona je, kako je saopšteno iz RCC-a, kazala da je izolacija donijela veliki rast stope nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu, između pet i više od 30 odsto.
„Bez modernih tehnologija koje su omogućile rad od kuće i sačuvale radna mjesta, ovaj broj bi, međutim, bio još i veći. Oko 68 odsto naših građana, prema rezultatima istraživanja Balkanski barometar 2020, pandemiju koronavirusa vidi kao prijetnju svom poslu ili poslu članova svoje porodice, a njih 35 odsto je nestrpljivo da se vrati na posao“, navela je Bregu.
Ona je saopštila da su „svi prigrlili ovaj digitalni svijet“ i da više ne mogu nazad.
„Do sada su uređaji koje imamo donosili i korist i zabavu. COVID-19 nam je pokazao da biti upoznat sa tehnološkim dostignućima i znati koristiti sve postojeće platforme nije izbor, već norma“, saopštila je Bregu.
Balkanski barometar pokazuje i da 80 odsto menadžera na Zapadnom Balkanu smatra digitalne vještine veoma važnim za poslovanje, a 55 odsto firmi u regionu obezbjeđuje neki oblik edukacije radi unapređenja digitalnih vještina svojih radnika.
„Evropska komisija (EK) procjenjuje da će u budućnosti za skoro 90 odsto radnih mjesta biti potrebno imati određene digitalne vještine. Srednja klasa se smanjuje u našem regionu. Nezaposlenost ili nedovoljna zaposlenost mladih i žena je poprimila razmjere epidemije u svim našim ekonomijama“, rekla je Bregu.
Prema statističkim podacima za prošlu godinu Zapadni Balkan je imao približno 15 miliona korisnika interneta, kojeg samo oko 17 odsto građana u regionu kaže da ne koristi i to većinom oni stariji od 65 godina.
Sa širenjem društvenih medija i aplikacija za slanje i primanje poruka i poziva, 69 odsto građana Zapadnog Balkana koristi internet kao sredstvo komunikacije.
„Sigurno su vam poznati Viber, WhatsApp i Messenger. Nešto više od godinu nas dijeli od potpunog ukidanja troškova rominga u cijelom regionu, od Zapadnog Balkana bez rominga, tako da će se ovaj trend rasta nastaviti“, tvrdi Bregu.
Prema njenim riječima i prodaja putem interneta čini značajan izvor prihoda prema 30 odsto rukovodilaca preduzeća sa Zapadnog Balkana.
„Prosječna osoba dnevno provede više od tri sata koristeći pametni telefon, a pretpostavljam da je to vrijeme bilo čak i duže tokom izolacije uzrokovane pandemijom“, rekla je Bregu.
Zapadni Balkan, međutim, zaostaje za prosjekom Evropske unije u brojnim oblastima digitalizacije.
„Uzmimo za primjer elektronsku trgovinu koja omogućava potrošačima i firmama veće koristi i daje veći izbor prilikom kupovine i prodaje na internetu. Procjene za ovu godinu pokazuju da je e-trgovina na Zapadnom Balkanu u porastu i da bi prihodi od nje mogli iznositi oko 850 miliona EUR sa oko 6,6 miliona korisnika elektronske trgovine“, precizirala je Bregu.
Uprkos većoj ulozi elektronske trgovine za građane i firme u regionu, kupovina putem interneta je i dalje umjerena.
Bregu je saopštila da se Program digitalne transformacije Zapadnog Balkana za period od naredne do 2024. godine, koji finansira EU, nalazi u fazi pripreme i činiće okosnicu društveno-ekonomskog oporavka Zapadnog Balkana.
„Želimo stvoriti temelj za regionalni Jedinstveni digitalni prostor i Zapadni Balkan učiniti spremnim za digitalno doba, nadahnut ekonomijom i društvenim ciljevima zasnovanim na digitalnoj transformaciji“, poručila je Bregu.
Kako je navela, početkom 1990-tih možda nijesmo znali za kibernetičke prijetnje ili se uopšte nijesmo plašili da će to uticati na nas.
„Ali sada? Možemo li sada da ne strepimo od svih pitanja privatnosti podataka, curenja informacija, povreda privatnosti, pa čak i ugroženih demokratija“, pitala je Bregu.
Odgovor, kako je zaključila, nije u poricanju, već u pametno osmišljenim politikama kojima se ostvaruju najveće moguće koristi od digitalne transformacije.
