Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Elektroprivreda (EPCG) je, kako je saopšteno, ove godine spasila crnogorsku privredu i građane od osjetnog poskupljenja i restrikcija time što nije povećala cijenu električne energije, što je izuzetan uspjeh u trenutnim okolnostima vrlo nepovoljne energetske situacije u Evropi.
Savjetnik predsjednika Odbora direktora EPCG za saradnju sa međunarodnim organizacijama, Goran Đukanović, naveo je u svojoj analizi da je Crna Gora jedna od rijetkih evropskih država koja je pošteđena posljedica enormnog rasta cijena električne energije i gasa na tržištu.
„Tako je Crna Gora za sada pošteđena od razarajućeg uticaja energetske krize i rekordnog rasta cijena električne energije na evropskim berzama“, rekao je Đukanović.
Koliki je šok na evropskom energetskom tržištu ove godine, ponajviše izazvan ratom u Ukrajini i obustavom isporuke gasa Rusije Evropskoj uniji, ilustruje činjenica da su cijene gasa ove godine dostizale deset do 11 puta veću cijenu u odnosu na 2020. godinu. Takođe, cijene električne energije za domaćinstva u EU su dva do tri puta više nego prije dvije godine, dok se u Velikoj Britaniji, krajem ove i početkom naredne godine, očekuju i do pet puta više cijene nego u prvoj polovini prošle.
„Tako će, na primjer, britansko domaćinstvo koje je za račune za električnu energiju godišnje izdvajalo, u prosjeku, oko 1,2 hiljade GBP, ove godine za istu potrošnju izdvojiti preko pet hiljada. Što se tiče cijene električne energije za industriju, u Francuskoj je ovog ljeta za proizvodnju tone aluminijuma, primjera radi, trebalo platiti osam hljada EUR, samo za električnu energiju, a u Njemačkoj u julu deset hiljada EUR po toni (u septembru je ta cifra opala na 4,2 hiljade EUR po toni)“, kazao je Đukanović.
Inače, u normalnim uslovima cijena električne energije učestvuje 35 do 40 odsto u ukupnoj proizvodnoj cijeni aluminijuma (700-800 USD /toni). Iz tog razloga u Evropskoj uniji, ove godine, proizvedeno je preko milion tona primarnog aluminijuma manje i ta proizvodnja je na najnižem nivou od 1973. godine.
„Tokom ove zime očekuje se zatvaranje još oko pola miliona tona godišnje proizvodnje aluminijuma samo u Evropi, kao i brojnih drugih industrija, velikih potrošača električne energije i gasa: cementa, čelika i vještačkih đubriva. Zato ni KAP-ova elektroliza, nažalost, nije mogla izbjeći sudbinu nekoliko evropskih elektroliza koje su, takođe, obustavile proizvodnju“, naveo je Đukanović.
On je rekao da je EPCG zaslužna za uspješnu turističku sezonu i stabilno finkcionisanje sistema snabdijevanja, a dala je i značajan doprinos stabilnosti ekonomskog sistema u situaciji kada su cijene gotovo svih artikala na domaćem tržištu porasle, bilo zbog toga što su iz uvoza ili zbog rasta cijena nafte ranije ove godine.
„Ova godina je posebna i izuzetna što se tiče energetske situacije na gotovo cijelom evropskom kontinentu. Sa jedne strane, rat u Ukrajini je izazvao enorman rast cijena gasa i električne energije, a sa druge rekordna suša, tokom više decenija, uzrokovala je znatno manju proizvodnju električne energije iz hidrolektrana“, objasnio je Đukanović.
To je natjeralo pojedine države, kao na primjer Njemačku, da ponovo aktiviraju proizvodnju iz termoelektrana i tako koliko-toliko ublaže negativne posljedice energetske krize na industriju i ukupno ekonomiju države.
„Zato je prava šteta što Crna Gora nije izgradila bar jedan veći energetski objekat tokom protekle decenije, a mogla je i dva. Tu, prije svega, mislim na hidrolektranu Komarnica i na drugi blok Termoelektrane Pljevlja, jer bi u ovoj i narednim godinama korist samo od rada nove termoelektrane rezultirala stabilnim energetskim sistemom, bez uvoza električne energije tokom ljetnjih mjeseci i u uslovima rekordne suše i donijela Elektroprivredi i Crnoj Gori nekoliko stotina miliona EUR prihoda godišnje i ove i, bar, narednih pet godina“, rekao je Đukanović.
On je naveo da bi se ukupna investicija u drugi blok isplatila samo u toku ove godine i to za manje od godinu, uzevši u obzir trenutne cijene energije na evropskom tržištu. Čak, i da se zatvori i obustavi proizvodnja iz nje, iz ekoloških razloga, recimo 2025. godine, ona bi u međuvremenu otplatila sebe i zaradila preko milijardu EUR čistog profita.
„U međuvremenu, novoizgrađeni kapaciteti iz obnovljivih izvora energije bi bili dovoljni da nadomjeste eventualno zatvaranje termoelektrane. Nažalost, nedostajalo je znanja i vizije da drugi blok Termoelektrane i HE Komarnica davno budu izgrađeni i sada korišćeni“, smatra Đukanović.
Prema njegovim riječima, privatizacija Elektroprivrede nije obavezivala tadašnji menadžment kompanije, koji je konstituisala italijanska kompanija A2A, da investira u nove energetske kapacitete, a to je osnova i suština svake privatizacije. Slično je bilo i sa Željezarom Nikšić i KAP-om.
„Moram da priznam da me iznenađuje odsustvo reakcije inostranih predstavnika u Crnoj Gori na ove pojave – posmatraju i ćute, umjesto da su posavjetovali Vladu i ukazali na propuste“, dodao je Đukanović.
Osim projekta Solari dobro bi bilo da se ubrza početak gradnje vjetroelektrane Gvozd, čije puštanje u rad je planirano do kraja naredne godine. Iz tog razloga, Vlada i resorna minstarstva trebalo bi da hitno predlože zakonska rješenja kako bi se ubrzala procedura i izbjegle prepreke, a kako bi se odmah pristupilo gradnji i postavljanju vjetrogeneratora. Isto važi i za početak gradnje HE Komarnica.
„Treba shvatiti i prihvatiti da su investicije u energetske sisteme neophodne i zato treba praviti kompromis sa ekološkim i ostalim NVO organizacijama i ekološkim propisima kada je u pitanju ekološka zaštita biljnog i životinjskog svijeta kako to ne bi bila prepreka za gradnju energetskih objekata, a posebno ako je u pitanju funkcionalnost cijelog energetskog sistema i ukupne ekonomije države. Pogotovo ako se radi o izmještanju životinja ili manjem potapanju uglavnom nižeg rastinja, a ne uništenju“, ocijenio je Đukanović.
Rukovodstvo EPCG je, u više navrata, od samog početka svog mandata, tražilo od Vlade da se investicije u energetske izvore proglase projektima od prioritetnog javnog interesa kako ne bi dolazilo do zastoja i usporavanja u početku i toku gradnje.
„Samim tim, sadašnji menadžment EPCG ne može biti odgovoran za deficit i uvoz električne energije, a posebno ne u uslovima enormnih suša i pada rezerve u hidroakumulacijama. Naprotiv, pokretanje projekta Solari 3000+ i 500+ od sadašnjeg rukovodstva EPCG je od izuzetnog značaja za eliminisanje deficita na domaćem tržištu, moguće već do narednog ljeta“, rekao je Đukanović.
On je preporučio, u cilju boljeg iskorišćenja i veće efikasnosti sadašnjih i budućih solarnih i vjetro elektrana, da se krene u projekat instalacije jednog baterijskog kompleksa, za skladištenje energije, kapaciteta/snage od minimum 50 megavata (MW).
„To bi omogućilo da se efikasnost korišćenja energije sunca i vjetra duplira, to jest sa oko 30 odsto na preko 60 odsto instalisanih kapaciteta. Ovi baterijski kompleksi su do nedavno bili veoma skupi i nijesu imali široku primjenu, najviše u Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ali troškovi u posljednje vrijeme naglo padaju i u uslovima enormnog rasta cijene električne energije imaju svoju ekonomsku opravdanost“, rekao je Đukanović.
Samo ovaj jedan baterijski kompleks, ukoliko bi se instalirao i pustio u rad do naredne turističke sezone, omogućio bi da Crna Gora ili znatno smanji ili potpuno obustavi uvoz električne energije, tokom cijele godine. Cijena ovog baterijskog kompleks je oko 500 USD po KWh, sa tendencijom daljeg pada, a to iznosi oko 25 miliona USD za snagu od 50 MW.
„Takođe, u ovom kontekstu, dobro bi bilo imati strategiju za puštanje u rad novih obnovljivih energetskih izvora (vjetar, sunce, hidro) do 30. aprila naredne godine, u smislu – što više to bolje“, smatra Đukanović.
On je na pitanje koliko će novih energetskih kapaciteta biti spremno do kraja aprila naredne godine, odgovorio da je potrebno ustanoviti prepreke i ograničenja, ako ih ima, koje bi usporile puštanje u rad novih izvora/postrojenja i definisati metode i načine da se to prevaziđe.
„Koordinacija između EPCG, Vlade i ministarstava mora se intenzivirati i poboljšati u tom domenu. Sadašnji i naredni period iziskuje brzo reagovanje i efikasno upravljanje resursima i ponajbolje potvrđuje izreku – Vrijeme je novac. Važno je naglasiti i prihvatiti hitnost investicija i puštanje u rad novih izvora energije, gdje god je moguće i što prije“, rekao je Đukanović.
Kada ispuni ove ciljeve, kada Crna Gora postane energetski nezavisna i bude u stanju da u kontinuitetu izvozi električnu energiju, a pri tom je ne uvozi, to će, kako je naveo, biti i prekretnica ka budućem ubrzanom ekonomskom razvoju i otvoriće vrata za ponovni razvoj industrije.
„EPCG ima ključnu ulogu u tom razvoju“, zaključio je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
