Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska ekonomija će naredne godine rasti 3,5 odsto, što je 0,7 procentnih poena više u odnosu na raniju prognozu, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke (SB).
U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, koji je danas objavila SB navodi se da će ove godine crnogorska privreda rasti 3,4 odsto, koliko je iznosila i proljećna prognoza.
Za 2026. godinu se predviđa rast od 3,2 odsto, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na prognozirano.
U izvještaju se navodi da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno ubrzati tokom ove godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija, podstaknutih rastom kupovne moći.
“SB predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7 odsto u narendoj godini, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljećno izdanje ovog izvještaja”, navodi se u saopštenju.
Očekuje se da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 3,3 odsto, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
Ekonomista SB i glavna autorica izvještaja, Isolina Rossi, rekla je da domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu.
“Pored toga, u srednjoročnom periodu će postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona“, kazala je Rossi.
Prema njenim riječima, uprkos pozitivnim izgledima, region je još osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike.
Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Evropske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Evropske unije.
Direktorica SB za ovaj region, Xiaoqing Yu, rekla je da je ekonomska integracija ključni pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu.
„Da bi pospješile taj rast, ove države bi trebalo da unaprijede i trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skrate i vrijeme čekanja na graničnim prelazima, te integrišu svoje platne sisteme. Pored toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala”, navela je Yu.
Unapređenje obrazovnih i zdravstvenih sistema je, kako smatra, od presudnog značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka.
Kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne šanse da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.
Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, podstaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati finansijsku situaciju domaćinstava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vještine može dovesti do „priliva mozgova“ u zemlje porijekla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivisati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.
U izvještaju se zemljama Zapadnog Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile, kao što je razvoj obuka za sticanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa zemljama destinacije i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.
Preporučuje se unapređenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi se motivisali na povratak.
U izvještaju se kao preporuke navode i omogućavanje prenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore, kao i korišćenje digitalnih alata i unapređenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
