fbpx
NaslovnicaMINA BusinessRasli indeksi i promet

Rasli indeksi i promet

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rast oba indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj kako bi se utvrdilo na koji način je potrošen novac od kredita iz Abu Dabi fonda.

Indeksi su ove sedmice porasli po 0,8 odsto, pa je pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija, MNSE10, u petak iznosio 838,81 poen, a MONEX 10.723,75 bodova.

Promet, realizovan kroz 64 transakcije, porastao je 38 odsto i iznosio je 79,33 hiljade EUR. Najveći udio u prometu imale su akcije Crnogorskog Telekoma, koje su ostale na prošlosedmičnom nivou od 1,66 EUR.

Rasle su dionice Solane „Bajo Sekulić“ 11,1 odsto na dva EUR, Jugopetrola 2,6 odsto na 12,83 EUR, kao i Crnogorskog elektroprenosnog sistema 4,5 odsto na 69 centi. Trgovano je i akcijama Elektroprivrede, koje nijesu mijenjale vrijednosti i u petak su koštale 3,8 EUR.

Trgovano je i dionicama Instituta „Simo Milošević“, Budvanske rivijere i Marine Bar, koje koštaju 33,01 EUR, odnosno sedam EUR i 1,8 EUR. Trgovano je i akcijama Port of Adrie, Plantaža i Luke Bar, koje su u petak vrijedile 10,87 centi, odnosno 11,15 centi i 17,6 centi.

Na berzi je ove sedmice trgovano i dionicama Društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG i kotorskog Napretka, čija je cijena 12 centi, odnosno 4,1 cent.

Promet akcijama fondova ove sedmice je iznosio 703,6 EUR, a trgovano je jedino dionicama Trenda, koje koštaju 5,31 cent.

Sedmicu je obilježila u četvrtak objavljena informacija da je SDT pokrenuo izviđaj kako bi se utvrdio način na koji je potrošen novac od kredita koji je Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja dodijeljen iz Abu Dabi fonda. SDT je pokrenuo izviđajne radnje nakon podataka objavljenih u emisiji Mehanizam Radio-televizije Crne Gore.

Državne institucije su, kako je objašnjeno, nadležnim organima učinile dostupnom traženu dokumentaciju u vezi sa realizacijom projekta Abu Dabi fonda. Prethodno su službenici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli u prostorije Ministarstva poljoprivrede i izuzeli svu dokumentaciju u vezi sa tim kreditom.

Posao oko kredita dogovoren je 4. juna 2015. godine, a bilo je planirano da uz pomoć tog novca poljoprivredni proizvođači razviju svoj biznis, a time i ukupnu crnogorsku poljoprivredu.

Ove sedmice je nastavljeno suđenje bivšim čelnicima Telekoma Crna Gora, Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, optuženim za zloupotrebu položaja tokom privatizacije kompanije. Ivanović i Obradović su na ročištu, koje je u petak održano u Višem sudu u Podgorici, iznijeli svoju odbranu tokom koje su negirali krivicu i izvršenje krivičnog djela koje im se stavlja na teret.

Suđenje će biti nastavljeno 30. maja.

Nastavljeno je i suđenja bivšem gradonačelniku Podgorice, Miomiru Mugoši, zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju Carine, tokom kojeg su saslušani Veselin Janković, Svetozar Jovanović i Dragan Krušić, koji su ostali pri ranijim izjavama datim pred specijalnim tužiocem 2017. godine. Naredno ročište u tom slučaju zakazano je za 25. april.

Iz podgoričkog Višeg suda ove sedmice je saopšteno da je kontrola optužnice protiv biznismena Duška Kneževića i njegovog saradnika Đorđa Đurđića, zbog osnovane sumnje da su nezakonito izdali garancije Atlas banke na iznos od 12,5 miliona EUR, zakazana za 18. april.

Iz Fonda za zaštitu depozita početkom sedmice je saopšteno da imaju dovoljno novca za isplatu garantovanih depozita svih deponenata Atlas banke, u kojoj je u petak otvoren stečaj. Garantovani depoziti iznose 89 miliona EUR i odnose se na 88,6 hiljada deponenata.

Fond je za isplatu garantovanih depozita deponentima Atlas banke, u vlasništvu Duška Kneževića, odredio Societe Generale banku Montenegro, Hipotekarnu, NLB i Crnogorsku komercijalnu.

Stečajna uprava Atlas banke uskoro bi trebalo da objavi prodaju nekretnina te finansijske kompanije, procijenjenih na 40 miliona EUR, kao i udjela u više firmi vrijednog 18 miliona EUR.

Od te i druge imovine banke, kao i potraživanja od kredita u iznosu od 63 miliona EUR, stečajna uprava mora da naplati što više novca kako bi isplatila povjerioce.

U prvom redu povjerilaca su oni koji imaju pravosnažne presude ili hipoteke i oni se odmah naplaćuju. U drugom isplatnom redu je Centralna banka, koja nema potraživanja, a treći u redu za naplatu je Fond za zaštitu depozita, koji će potraživati 89 miliona EUR za isplatu isto toliko zaštićenih deponenata.

Najčitanije