Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prošla godina je, u pogledu stepena poštovanja potrošačkih prava u Crnoj Gori, bila izuzetna, prije svega radi ukupnog djelovanja ključnih činilaca crnogorskog društva i države, ocijenio je regionalni ekspert za prava potrošača, Zvezdan Čađenović.
„Moglo bi se reći da je prošla godina, u pogledu stepena poštovanja potrošačkih prava u Crnoj Gori, bila izuzetna. Ne zbog pomaka u poštovanju ovih prava od pojedinih trgovaca, već prije radi ukupnog djelovanja ključnih činilaca crnogorskog društva i države“, saopštio je Čađenović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je objasnio da je više faktora koji su na to uticali, a kao potvrda navedenog, postoji i niz mjerljivih indikatora.
Na prvom mjestu to su rezultati rada Mreže nadležnih organa, koja je odlukom Vlade osnovana sredinom 2021. godine, po uzoru na umrežavanje sličnih organa u Evropskoj uniji (EU) i državama članicama.
“Sačinjena od 15 institucija, odnosno 25 organa nadzora, nadležnih za sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača i više od 50 drugih potrošačkih zakona, sa Upravom za inspekcijske poslove (UIP) kao centralnom tačkom, ova mreža doprinijela je snažnijem zamahu u sprovođenju potrošačkog zakonodavstva u bezmalo svim sektorima”, tvrdi Čađenović.
Kako je naveo, rezultati koordinisanog rada UIP-a, Centralne banke (CBCG), Agencije za elektronske komunikacije (AEM), Agencije za nadzor osiguranja (ANO), Regulatorne agencije za energetiku (REGAGEN), Inspekcije za drumski saobraćaj Ministarstva kapitalnih investicija i drugih, se ogledaju u broju žalbi građana koje se udruženim radom Mreže rješavani na mjesečnom nivou.
“Upravo brojke poput na primjer 1,33 hiljade predmeta u prvih šest mjeseci prošle godine, od kojih je na datum presjeka čak 80 odsto riješeno, učinilo je da Crna Gora dobije prestižnu ReSPA/SIGMA (OECD) prvu nagradu za javnu upravu za prošlu godinu, odnosno Centralni informacioni sistem za zaštitu potrošača (CISZP)”, rekao je Čađenović.
Takođe, kako je naveo, ova Mreža je u prošloj godini sprovela i zajedničku akciju kontrole online trgovine, prvu takve vrste, po uzoru na akcije EU i država članica.
“Već ove godine slijedi nastavak kontrole internet stranica crnogorskih trgovaca u ključnim sektorima”, najavio je Čađenović.
Prema njegovim riječima, prošla godina vrhunac dostiže u posljednjem kvartalu, koji donosi i prve presude po novom procesno-pravno instrumentu – kolektivnim tužbama za zaštitu prava potrošača.
“U oktobru prošle godine potvrđena je pravosnažnost presude o nezakonitosti naknada za prijevremenu otplatu kredita u bankarskom sektoru, dok je svjetlost dana u novembru ugledala prvostepena presuda Osnovnog suda, o nezakonitosti naknade za obradu kredita, koja je po finansijskom efektu za građane mnogo značajnija nego prvopomenuta”, smatra Čađenović.
Prema njegovim rijačima, obje presude su odraz očigledno jačeg angažmana nevladinih organizacija, odnosno Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), ali prije svega spremnosti crnogorskog sudstva da podari crnogorskim potrošačima nivo zaštite koji uživaju potrošači u EU, a sve u skladu sa presudama Suda pravde EU.
Sve pomenuto, kako tvrdi, nije ostalo nezapaženo ni od Evropske komisije (EK) i pregovaračkih struktura u Briselu.
“Po pomenutim presudama u prošloj godini, Crna Gora stala je rame uz rame samo sa izabranim državama članicama EU. Potvrda tome jeste i posjeta ekspertske misije za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 28, koja je realizovana krajem septembra”, dodao je Čađenović.
On je naveo i da u prošloj godini vrijedi istaći očigledno veću svijest i odlučnost potrošača da traže zaštitu svojih prava, ali i uočeni trend određenog broja trgovaca da poštovanje potrošačkih prava vide kao način sticanja konkurentske prednosti na tržištu Crne Gore.
Čađenović smatra i da je Crna Gora izgradila dobru “zakonsku infrastrukturu” kako bi se korpus potrošačkih prava poštovao.
“Verifikacija toga se ogleda u samoj činjenici da je EK prihvatila zahtjev Crne Gore za privremeno zatvaranje Poglavlja 28, koje se odnosi na zaštitu potrošača, te u septembru prošle godine realizovala ekspertsku misiju za te potrebe. Ovaj korak u pregovorima nije moguć ukoliko država kandidat prethodno nije dostigla izuzetno visok nivo usaglašenosti, i to potpune, zakonodavstva sa pravnom tekovinom”, objasnio je Čađenović.
On je poručio da je zbog političkih zbivanja, koja su izuzetno dinamična u poslednje četiri godine, javnost manje upoznata sa naporima pregovaračkih struktura, Vlade i Skupštine, da se dostigne pomenuti nivo.
“Ovdje posebno mislim na usvojene izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača sa kraja 2019. godine, a odmah nakon toga i 2021. Da uprostim, crnogorsko zakonodavstvo je u potpunosti usklađeno sa potrošačkom tekovinom, zaključno sa onom iz polovine 2019. godine. Isto tako, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, odnosno njegov Direktorat za unutrašnje tržište i konkurenciju, trenutno uz podršku EK predano radi na novom zakonskom okviru, kako bi preuzeo najrecentnije direktive koje su na snazi od 2021/2022”, rekao je Čađenović.
Ipak, kako je naveo, zakonska infrastruktura je, kako se to sa pravom kaže, samo prvi korak ka poštovanju potrošačkih prava.
Posjedovanje stručnog kadra u institucijama, stalno usavršavanje i nadasve volja i posvećenost da se zakon efikasno sprovodi je onaj drugi, ključni, koji ili daje rezultate, ili ne.
„Upravo tu je Crna Gora, u odnosu na zemlje regiona, napravila odlučujući iskorak, koji se, između ostalog, ogleda u stvaranju Mreže nadležnih organa, odlučnost suda da prati presude Suda pravde, proaktivno djelovanje CEZAP-a i posvećenost UIP-a, a naročito Tržišne inspekcije”, objasnio je Čađenović.
Govoreći o medijaciji, Čađenović je saopštio da taj institut još nije u potpunosti zaživio, što je nepovoljno kako za trgovce, tako i potrošače, a u konačnom i za društvo odnosno državu.
„To iz razloga jer se ogromno vrijeme, resursi inspekcijskih organa i sudova, kao i novac, troši na sporove koji se mogu riješavati na lakši, brži i jeftiniji način, na primjer pred Odborom za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova pri Privrednoj komori (PKCG)”, podsjetio je Čađenović.
On je naveo da sistem nije zaživio, jer 2014. godine nije bilo razumijevanja, a ni volje na strani države, da se rad tog tijela dalje finansira, što je otklonjeno kroz pregovore tek krajem 2019.
“Za tih pet dugih godina izgubilo se dragocjeno vrijeme na popularizaciji ovog načina rešavanja sporova, kako među trgovcima, tako i među potrošačima, a koji je Crna Gora pionirski uvela prije velikog broja država članica EU, još 2007. godine”, dodao je Čađenović.
Danas je u državama članicama EU ovaj vid rešavanja sporova snažno zastupljen, naročito u sektorima gdje je neravnoteža među ugovornim stranama najveća, kao što su elektronske komunikacije, snabdijevanje električnom energijom i vodom i finansijske usluge.
“Zato je za nadati se da će aktivnosti Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma i civilnog sektora, odnosno CEZAP-a, poput realizacije projekta Fer sa potrošačem i izdavanja sertifikata, privući što više trgovaca u Crnoj Gori”, rekao je Čađenović, napominjući da je jedan od uslova za sertifkat i prihvatanje ovakvog načina rješavanja sporova sa potrošačem.
Na pitanje koliko su crnogorski građani spremni da brane svoja potrošačka prava, podnose žalbe i upuštaju se u sporove, Čađenović je odgovorio da prošlogodišnji podaci očigledno ukazuju na veću svijest, ali naročito odlučnost potrošača da traže zaštitu svojih prava.
“To uključuje i svijest odnosno spremnost i potrošačkih organizacija da se odluče na pokretanje krajnje kompleksnih tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, poput trenutno aktuelnih u bankarskom sektoru. Država je tu da obezbijedi građanima efikasnu zaštitu njihovih prava na što jednostavniji način, a koja oni crpe, ne samo iz Zakona o zaštiti potrošača, već i iz drugih, više od 50 takozvanih sektorskih zakona, kojima se uređuju njihova posebna prava. I država je to u novembru 2021. godine učinila”, poručio je Čađenović.
Tada je UIP građanima prezentovao i učinio dostupnim unaprijeđenu verziju CISZP-a na internet stranici www.potrosac.me.
Ova stranica je od UIP-a, a uz pomoć EU, kreirana kao jedinstveni prozor za žalbe potrošača po bilo kom osnovu, iz bilo kog sektora robe ili usluga, i prema bilo kojoj od 15 institucija iz Mreže nadležnih organa.
“Crnogorski potrošač i ne mora da zna da li je i koje je konkretno pravo povrijeđeno od strane trgovca, kao ni ko bi bio nadležna institucija u tom slučaju. Dovoljno je da popuni jednostavnu formu žalbe na toj stranici i UIP će, kao centralna tačka tog sistema, istog dana predmet uputiti stvarno nadležnoj instituciji i o tome obavjestiti potrošača”, rekao je Čađenović.
Prema njegovim riječima, ono što država, tačnije Ministarstvo javne uprave, nije učinilo, je da tako vrijedno informatičko rješenje još nije servisirao, kako bi ponovo bio javno dostupan crnogorskim građanima nakon hakerskih napada iz avgusta prošle godine.
“Nedopustivo je da građani ne mogu da koriste pomenute benefite rada Mreže nadležnih organa, već da četiri mjeseca nakon hakerskog napada svoje žalbe i dalje moraju da procesuiraju u papirnoj formi. Ovo naročito u svjetlu obima redovnog posla koji ima UIP, i bez posebne uloge koju sa sobom vuče funkcija centralne tačke pomenutog sistema zaštite potrošača, što poziv za što skoriju reakciju Ministarstva javne uprave u tom pogledu čini urgentnim”, rekao je Čađenović.
Na pitanje šta u Crnoj Gori još nije zaživjelo u punoj mjeri kada je u pitanju zaštita potrošačkih prava, Čađenović je odgovorio da nikako da u punoj mjeri zaživi svijest trgovca iz ne malog broja sektora, da je poštovanje potrošačkih prava jednako poštovanju modernih okvira poslovanja, koji na globalnom tržištu predstavljaju mehanizam za promovisanje brenda, jačanje konkurentske prednosti, te osvajanje novih tržišta i potrošača.
“Aktivnosti na primjeni zakonodavstva koje su pomenute i koje su se sprovele u posljednje dvije godine, daju osjećaj da se stvari u tom pogledu ubrzano i sigurno mijenjaju. Crna Gora dokazuje da su standardi koji su aktuelni u EU, primjenljivi i kod nas, te i trgovci postaju toga svjesniji. Kao rezultat, opadaju raniji trendovi da na primjer regionalni brendovi prodaje robe i usluga u Crnoj Gori kao slučajno izostavljaju poštovanje nekih obaveza koje su opšti standard u matičnim državama”, saopštio je Čađenović.
Kako je poručio, od izazova u ovoj oblasti, u svijetlu trenutnih političkih dešavanja, ključno će biti zadržati stručna lica koja trenutno iznose sve navedene aktivnosti unutar Mreže nadležnih organa i koji su neprocjenjiv resurs i države, građana i privrede.
„Oni su takođe i osnov kreiranja budućih generacija, stručnih i posvećenih službenika, koji će u daljoj budućnosti takođe raditi na dobrobit trgovaca i potrošača, odnosno društva u cjelini”, zaključio je Čađenović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
