Nikšić, (MINA-BUSINESS) – Zemljama Zapadnog Balkana, zbog posljedica energetske krize, predstoji proces transformacije državnih elektroprivreda, a onim zavisnim od uglja težak i složen period prelaska na obnovljive izvore energije, ocijenio je ekspert Centra za održivu energetsku tranziciju, Damir Miljević.
„U predstojećem periodu treba očekivati najezdu investitora na najbolje lokacije u regionu za proizvodnju energije iz sunca i vjetra“, kazao je Miljević u intervjuu listu Elektroprivreda.
On je podsjetio da je energetska kriza počela u septembru 2021. godine pod uticajem rasta tražnje kineske ekonomije za energijom, naročito gasom, nakon pandemije, slabe proizvodnje vjetroelektrana u Evropi, problema sa nuklearnim elektranama u Francuskoj i smanjenog dotoka gasa iz Norveške i Rusije. Kriza je produbljena početkom prošle godine usljed rata u Ukrajini.
„Svakako da je kriza poremetila planove i dinamiku tranzicije, ali je činjenica da je suštinski ubrzala prelazak sa fosiilnih na obnovljive izvore energije u cijelom svijetu. EU je donijela program RePower EU kojim se ubrzava prelazak na obnovljive izvore nergije i pojačavaju napori na povećanju energetske efikasnosti“, rekao je Miljević.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su kroz Zakon o smanjenju inflacije prošle godine napravile snažan zaokret i ubrzale tranziciju stavljajući privredi i stanovništvu gotovo 400 milijardi USD subvencija na raspolaganje, dok je Кina novim petogodišnjim planom značajno povećala ambicije i ubrzala tranziciju ka karbon neutralnom društvu.
„Nažalost na zapadnom Balkanu i u regiji energetska kriza je ostavila značajne posljedice po privredu, stanovništvo i elektroenergetske kompanije. To je uticalo na usporavanje tranzicije iako, iskreno govoreći, države regiona niijsu, nažalost, još u dovoljnoj mjeri prepoznale tranziciju kao razvojnu šansu, nego se ona uglavnom tretira kao prijetnja i nešto što je nametnuto izvana i pod parolom sigurnosti snabdijevanja i energetske nezavisnosti pokušavaju se odložiti neminovne promjene i zadržati status quo“, saopštio je Miljević.
On je naveo da se region, kasneći za okruženjem u tranziciji, dovodi u opasnost da postane izolovano ostrvo usred Evrope u koje niko neće željeti da investira, jer investitori žele prije svega da imaju čistu i zelenu energiju kao input u svoje kapacitete.
Miljević smatra da izvori zelene energije mogu u potpunosti zamijeniti tradicionalne „prljave“ izvore.
„Ukupan ekonomski isplativ potencijal sunca i vjetra je daleko veći od naših sadašnjih i budućih potreba i tu nema dileme. Obnovljivi izvori energije su superiorniji u odnosu na fosilne, ne samo sa stanovišta uticaja na okolinu i klimu nego i sa ekonomskog aspekta, s obzirom na to da su marginalni troškovi proizvodnje energije iz tih izvora zanemarljivi u odnosu na troškove proizvodnje iz fosilnih goriva, a cijene zelenih tehnologija konstantno i dalje padaju“, kazao je Miljević.
On je dodao da sve države regiona, izuzev Кosova, imaju dovoljno potencijala u obnovljivim izvorima energije da napuste proizvodnju iz fosilnih goriva.
„Pitanje je samo političke odluke i spremnosti zemalja da saradjuju i optimiraju neke od kapaciteta na regionalnom nivou, kako bi troškovi bili niži. Pri tome mislim na kapacitete balansiranja i skladištenja energije i kapacitete mreže“, objasnio je Miljević.
On je podsjetio da svaka zemlja regiona ima svoje specifičnosti, kako u pogledu trenutnog energetskog miksa, tako i u pogledu tendencija u potrošnji, stanja u privredi, razvojnih aspiracija i socijalno-ekonomskih parametara, pa se ne može jedan recept primijeniti na sve.
„Međutim, ono što je zajedničko, i što je praksa već pokazala je da postoje neke strategije i politike koje su univerzalno primjenjive i gdje se ne može pogriješiti. Tu prvenstveno mislim na ulaganja u energetsku efikasnost, odnosno smanjenje potrošnje energije i podsticanje proizvodnje na mjestu potrošnje kroz podršku građanima i privredi da sami proizvode energiju i troše je, a eventualni višak puštaju u sistem“, kazao je Miljević.
Zajedničko za sve zemlje regiona je, prema njegovim riječima, da im predstoji transformacija državnih elektroprivreda, pri čemu i političari i rukovodstva elektroprivreda treba da shvate da budućnost modernih elektroprivreda nije u proizvodnji energije, jer će energiju proizvoditi svako, nego u pružanju usluga i servisa u domenu elektroenergetike.
„Što prije se to shvati i prihvati lakša i bezbolnija će biti transformacija i elektroprivrede će biti konkurentnije, a region privlačniji za ulaganja. Pored toga, svim državama regiona zavisnim od uglja predstoji težak i složen period transformacije opština i regiona gdje je ugalj bio osnova razvoja na razvoj nove ekonomske strukture, koja će obezbjediti njhov opstanak i dalji razvoj“, saopštio je Miljević.
On je kazao da se u narednom periodu može očekivati još veća “najezda” investitora na najbolje lokacije u regionu za proizvodnju energije iz sunca i vjetra.
„Već danas su u svim zemljama regiona pritisci privatnih investitora takvi da ćemo vro brzo ostati bez slobodnih kapaciteta na prenosnoj i distributivnoj mreži, što može imati vrlo loše posljedice po dekarbonizaciju vlastite potrošnje u zemljama regiona, s obzirom na to da najveći broj investitora zelenu energiju namjerava da izvozi, a ne da prodaje na domaćim tržištima“, rekao je Miljević.
Situacija se, kako je naveo, može okarakterisati kao haotična i pod hitno se moraju preduzeti mjere da se zaustavi proces neokolonizacije energetskog sektora u regionu.
„Nijesam protiv domaćih i stranih investitora, tačnije, svi su dobrodošli, ali pravila igre se moraju uspostaviti da bar dio energije ostane u zemlji kako bi se izvršila dekarbonizacija domaće potrošnje, jer to bi nam trebao biti cilj“, kazao je Miljević.
On smatra da bi započinjanje dijaloga unutar zemalja i uspostavljanje stalne komunikacije sa svim društvenim akterima trebalo da bude naredni korak, jer je nemoguće izvesti tu vrstu tranzicije, koja nije samo energetska nego i ekonomska, socijalna i društvena, bez punog učešća i saglasnosti svih aktera.
„Energetska tranzicija će se desiti bez obzira šta mi mislili i kako se ponašali. Ono što je bitno sa stanovišta društva je da bude održiva i relativno pravedna i da teret tranzicije kao i koristi od nje budu ravnomjerno raspoređeni“, zaključio je Miljević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
