Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Za uspostavljanje direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore strateški kvalitetnije rješenje je kroz projekt koji treba da poveže zemlje zapadnog Balkana na platni sistem Evropske centralne banke (ECB), ocijenjeno je iz Centralne banke (CBCG).
U CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, ocijenjeno je da je to kvalitetnije rješenje umjesto kroz sistem koji je već formiran na osnovu posebnog sporazuma centralnih banaka Crne Gore, Srbije i BiH iz 2007. godine, prenose Vijesti.
Sporazum o Međunarodnom kliringu u devizama iz 2007. godine zaživio je između Srbije i BiH, dok se Crna Gora u taj sistem nije uključila. Za operatora ovog sistema je imenovana Narodna banka Srbije (NBS).
Procjena CBCG da bi tehnička priprema za povezivanje u platni sistem ECB-a u okviru projekta koji je dio Berlinskog procesa bila završena za godinu, dok uključenje u kliring plaćanja zavisi od politike crnogorskih banaka koje CBCG ne može obavezati koji platni sistem će koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija.
Iz CBCG za Vijesti su kazali da će početkom avgusta s crnogorskim komercijalnim bankama, koje nijesu bile zainteresovane za njegovu primjenu, ponovo razgovarati o mogućnosti uključenja u ovaj sistem i tražiti od njih predloge za njegovo unapređenje.
U Narodnoj banci Srbije (NBS) smatraju da nije do sada bilo političke volje da Crna Gora bude dio sistema kreiranog 2007. godine i da se to može odmah primijeniti, dok bi uključenje kroz regionalno povezivanje na platni sistem ECB iziskivalo duži vremenski period i dodatne troškove.
Pitanje direktnog platnog prometa je otvoreno prošlog mjeseca tokom sastanka predstavnika dvije vlade u Beogradu, što su premijer Crne Gore Dritan Abazović i premijerka Srbije Ana Brnabić saopštili na konferenciji za novinare. Nakon toga je ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović uputio dopis Žugiću s očekivanjem da se daju predlozi za rješenje ove biznis barijere.
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković je uputila dopis Brnabić, Abazoviću i guverneru Narodne banke BIH Seadu Softiću u vezi s inicijativom za rješenje ovog pitanja. Sa dopisom, u koji Vijesti imaju uvid, upoznat je i Žugić.
CBCG je odmah po potpisivanju sporazuma 2007. godine, kako kažu u toj instituciji, stvorila normativne i tehničke pretpostavke za funkcionisanje tog sistema s kojim je upoznala banke.
”Međutim, osim nekih načelnih izjašnjavanja i sporadičnih interesovanja, nijedna banka sa sjedištem u Crnoj Gori nije iskazala zainteresovanost, dok su neke eksplicitno dale negativan odgovor na ponudu. Sistemu se nijesu priključile ni banke u Crnoj Gori čije su matične banke bile u Srbiji. U avgustu ćemo održati bilateralne razgovore s bankama kada će im još jednom biti izložene mogućnosti i prednosti međunarodnog kliringa plaćanja u devizama”, kazali su iz CBCG.
U CBCG su rekli da će insistirati da banke daju svoje predloge kako se sistem može unaprijediti sa stanovišta njihovih poslovnih politika. S tehničkog, operativno-funkcionalnog aspekta aranžman je testiran poslije potpisivanja sporazuma, a za primjenuje potrebno da neka banka podnese zahtjev za zaključenje ugovora o učešću u kliringu.
Vrhovna monetarna institucija planira i da sa Svjetskom bankom (SB) i NBS analizira ovaj sistem plaćanja da bi se vidjelo kako se on može izmijeniti da bi bankama postao prijemčiviji.
”Analiza će sadržati i procjenu eventualnih ušteda za krajnjeg korisnika. Na ovaj način će se doći do konkretnih predloga što je potrebno da operator kliringa (NBS) i ostale centralne banke treba da izmijene u postojećem modelu”, rekli su u CBCG, uz ocjenu da je to trebalo uraditi prije sporazuma iz 2007. godine.
Na pitanje do kada je realno da se platni promet između dvije države uspostavi, iz CBCG su istakli da to zavisi od polovnih politika banaka, te da kada je riječ o primjeni sporazuma iz 2007. CBCG nema mandat da utiče na komercijalne poslove i uslove banaka i ne može ih obavezati koji platni sistem će koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija s finansijskim institucijama u Srbiji ili bilo kojoj drugoj zemlji.
Iz NBS navode da je njihov utisak da u prethodnom periodu nije postojala politička volja da se sporazum realizuje i obezbijedi korist za građane i privredu za jeftiniji platni promet sa Srbi jom i BIH.
”Prednost sistema je što se učesnicima omogućuje da izvršavaju transakcije na račun klijenta u istom danu. Dalje, vrlo važna korist je što bi se izvršavanje transakcija bankama u Crnoj Gori i krajnjim korisnicma u Srbiji i BiH omogućilo po značajno povoljnijim uslovima. NBS naplaćuje naknadu za izvršavanje naloga za prenos od samo deset dinara i to isključivo bankama u Srbiji, a ne naplaćuje naknadu za priliv novca iz drugih država bankama u Srbiji. Uz to, NBS kao operator sistem sve aktivnosti za druge centralne banke i za banke s teritorije drugih zemalja učesnica u sistemu obavlja potpuno besplatno, odnosno ne naplaćuje im naknade. Konačno CBCG je potpisnik ovog sporazuma zbog čega nema prepreke za brzu realizaciju”, stav je NBS.
Iz NBS ukazuju da je obim trgovinske razmjene između Srbije i Crne Gore oko 900 miliona EUR s tendencijom rasta, pa platni promet koji prati ovu robnu razmjenu može da bude realizovan po značajno nižim troškovima za obje države, a niži troškovi su dodatni podsticaj za veću robnu razmjenu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
