Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Povećanje konkurentnosti ekonomije, kao jedan dugoročni proces, treba da dovede do veće rezistentnosti na krize, što može voditi postepenom smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, saopštila je direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) Jadranka Kaluđerović.
Ona je Pobjedi kazala da postojanje spoljnotrgovinskog deficita nije nešto što se nužno treba smatrati lošim, jer ekonomski zamajac može dovesti do visokog deficita.
“Deficit spoljne trgovine nije bilo kakav dug, nego kategorija koja je realna posljedica ekonomske aktivnosti u jednoj zemlji. Ekonomski zamajac može dovesti do visokog deficita, a možemo imati situaciju u kojoj niska ekonomska aktivnost dovodi do smanjenja uvoza i nižeg spoljnotrgovinskog deficita”, objasnila je Kaluđerović.
Monstat je u četvrak saopštio podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Robni deficit je za sedam mjeseci ove godine iznosio milijardu EUR. Ukupna razmjena je bila 1,42 milijarde od čega je izvoz samo 199,9 miliona EUR.
Kaluđerović je navela da takve kompleksne kategorije, kao što su spoljnotrgovinska kretanja, treba posmatrati krajnje analitički i u kontekstu svake zemlje pojedinačno i njenih ekonomskih performansi.
“Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita je moguće već u ovoj godini, zbog većeg smanjenja uvoza od smanjenja izvoza, ali to ne znači da je ostvaren ekonomski napredak. Povećanje konkurentnosti ekonomije, kao jedan dugoročni proces, treba da dovede do veće rezistentnosti na krize, što može voditi postepenom smanjenju spoljnotrgovinskog deficita”, dodala je Kaluđerović.
Ona je navela da u izvozu dominantno učestvuju obojeni metali, električna energija i mineralne rude i otpaci metala i u nešto nižem procentu pluta i drvo i te četiri kategorije čine više od polovine ukupnog izvoza roba tokom posmatranog perioda.
“Proizvodnja ruda metala je u prethodnom periodu bilježila ras, što je doprinijelo ovakvoj strukturi izvoza roba”, saopštila je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, u kratkoročnom periodu može se očekivati ista struktura izvoza.
“Jedan od načina promjene strukture je veći nivo finalizacije proizvoda, uzimajući u obzir da najveći dio izvoza čine sirovine i poluproizvodi “, smatra Kaluđerović.
Podaci Monstata pokazuju da Crna Gora u prvih sedam mjeseci najviše izvozila obojene metale, odnosno prvenstveno aluminijum, električnu energiju i mineralne rude, prvenstveno boksita.
U prvih sedam mjeseci Crna Gora je uvezla hranu vrijednu 231,87 miliona EUR, što je 12,9 odsto manje nego u istom period prošle godine. Izvoz hrane u prvih sedam mjeseci je bio vrijedan 13,36 miliona EUR i bio je 20,3 odsto veći u odnosu na uporedni period.
Kaluđerović je kazala da je takav odnos između uvoza i izvoza hrane, posljedica kretanja tražnje na tržištu.
“Veliki pad aktivnosti u turizmu i značajno manji broj turista tokom sezone je uticao na smanjenje tražnje za prehrambenim proizvodima. Tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo više od 2,6 miliona turista koji su značajan generator tražnje za prehrambenim proizvodima. Kako ove godine to nije bio slučaj, tražnja za prehrambenim proizvodima je smanjena i generisalo ju je prije svega domicilno stranovništvo”, objasnila je Kaluđerović.
Sa druge strane, kako navodi, rast izvoza se duguje prvenstveno rastu izvoza mesa i mesnih prerađevina. ali i povrća i voća u zemlje regiona.
“Rast izvoza je moguća posljedica rasta proizvodnih kapaciteta u prehrambenoj industriji koja je dovela do većeg stepena finalizacije proizvoda za kojima je postojala realna tražnja u okruženju”, dodala je Kaluđerović.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci prema preliminarnim podacima, iznosila je 1,42 milijarde EUR, što ukazuje na pad od 17,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,4 odsto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,2 odsto.
Kaluđerović navodi da ovi podaci ukazuju na snažan uticaj krize izazvane pandemijom virusa Covid-19, kako na strani uvoza tako i na strani izvoza.
“Direktni uticaj spoljnotrgovinske robne razmjene na stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) se neće negativno odraziti, jer je veći pad uvoza od izvoza, ali će imati negativne indirektne posljedice, kroz pad potrošnje i slične ekonomske kategorije koje reflektuju međuzavisnost sa spoljnom trgovinom”, rekla je Kaluđerović.
Izvršni direktor i vlasnik nikšićke kompanije Mesna industrija “Goranović”, Đorđije Goranović, smatra da je crnogorski spoljnotrgovinski deficit izuzetno visok.
On je poručio da on može biti smanjen jačanjem primarne proizvodnje.
“Prvenstveno mislim da su se stekli uslovi da se može jačati primarna proizvodnja, da bi domaća sirovina bila input za finalni proizvod i da na osnovu toga steknemo sveobuhvatnu konkurentnost i prepoznatljivost i da na bazi svega što je do sada urađeno napravimo i taj završni korak koji će nam omogućiti i stabilnost snabdijevanja domaćeg tržišta i postaviti preduslove za još veću sveobuhvatnu konkurentnost naših proizvoda na stranim tržištima”, rekao je Goranović.
On je dodao da je pandemija koronavirusa pokazala da se na promjeni strukture crnogorske privrede mora raditi u narednom periodu.
Goranović je saopštio da je pandemija u dobroj mjeri zatvorila i ekonomije država okruženja, gdje su crnogorski proizvođači u najvećoj mjeri izvozili svoje proizvode.
“Države u okruženju da bi sačuvale svoje proizvođačke kapacitete posegnule su za različitim mjerama podrške svojim proizvođačima, tako da i crnogorske firme koje izvoze u region su ovom momentu manje konkurentne u odnosu na proizvođače iz drugih država, zato što su njihove vlade dale i određene subvencije svojim nacionalnim proizvođačima”, rekao je Goranović.
To je, kako je dodao, razumljivo i države u regionu rade na taj način dobar posao i pokušavaju da spasu njihovu domaću proizvodnju.
Goranović, međutim, nije pristalica da se u velikoj mjeri radi takav scenario i u Crnoj Gori.
“Međutim, u narednom periodu kroz investicije, jačanje prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, uz postojeće i nove prerađivačke kapacitete, trebalo bi da obezbijedimo dovoljno prehrambenih proizvoda za domaće tržište, a i da generišemo izvozne aktivnosti prvenstveno u zemlje u regionu, a potom i u zemlje Evropske unije”, saopštio je Goranović.
On je komentarišući rast izvoza hrane od 20,3 odsto u prvih sedam mjeseci ocijenio da su to odlični pokazatelji i da je tome doprinijela dominantna tražnja stanovništva i na domaćem i na tržištu regiona za osnovnim životnim namirnicama.
“Ti pokazatelji su jako dobri, ohrabrujući, ali cijenim da u narednom periodu treba da budu još bolji”, zaključio je Goranović.
