Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pandemija koronavirusa i njene posljedice potenciraju potrebu za dodatnim jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim okolnostima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Danilo Gvozdenović.
On je kazao da je aktuelna kriza pokazala koliko je važno imati optimalnu moguću ekonomsku nezavisnost.
Gvozdenović je na Webinaru pod nazivom Mogućnosti za rast u Crnoj Gori u vrijeme pandemije virusa Covid-19, koji su organizovali PKCG i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), rekao da tema skupa, pored neposrednog odgovora na ekonomske posljedice pandemije, apostrofira sagledavanje razvojnih politika koje će doprinijeti boljem pozicioniranju crnogorske ekonomije.
Prema njegovim riječima, aktuelna pandemija je uzrokovala šok bez presedana u pogledu javnog zdravlja i prerasla u krizu koja je značajno umanjila privredne aktivnosti i izazvala poremećaje na globalnom tržištu.
Prekid privredne aktivnosti na određeni period i njeno ponovno pokretanje u ambijentu neizvjesnosti i straha od narednih talasa pandemije, uticali su, kako je saopšteno iz PKCG, na značajan pad prihoda i primorali brojna preduzeća na redukciju radnih mjesta i proizvodnih kapaciteta, naročito u sektorima turizma, ugostiteljstva i saobraćaja.
“Crna Gora je prije pandemije bilježila pozitivne ekonomske rezultate i prema podacima Eurostata svrstana je među evropske ekonomije koje su posljednjih godina najbrže rasle. Postignuti ekonomski rezultati i fiskalna konsolidacija dali su prostor Vladi da, i u ovim teškim uslovima, pravovremenim mjerama očuva stabilnost privrednog sistema”, naveo je Gvozdenović.
On je dodao da vjeruje da će mjere, među kojima su i one donijete na inicijativu Komore, dati značajan, dodatni impuls razvoju nakon suzbijanja pandemije, u svim sektorima privrede.
Gvozdenović je rekao da je znatno povećan Agrobudžet, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u poljoprivredu.
“Konstantno se radi na promociji i zaštiti kvalitetnih tradicionalnih proizvoda. Koncept geografske oznake proizvoda nosi potencijal daleko većih prihoda i pozitivnih učinaka na razvoj lokalnih sredina, ukoliko se na adekvatan način komercijalizuje”, naveo je Gvozdenović.
Za jačanje izvoznog potencijala ekonomije posebno je, kako smatra, važan sektor energetike.
“Izgradnja elektrana, korišćenje hidro, solarnog i potencijala vjetra daju za pravo očekivanjima da ćemo postati izvoznik električne energije, čemu dodatni podsticaj daje podmorski kabl prema Italiji”, poručio je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, metalska industrija i u okolnostima pandemije pokazuje vitalnost, dok je sektor informaciono-komunikacionih tehnologija jedan od rijetkih koji je u ovoj situaciji pretrpio minimalne gubitke.
“I ovaj privredni sektor će imati značajne olakšice za početak poslovanja start up preduzeća, umanjenje poreza i doprinosa za zapošljavanje, ali i oslobađanje od njih za inovativne projekte”, kazao je Gvozdenović.
Planira se i uspostavljanje Fonda za inovacije.
Na Webinaru je akcenat stavljen na neiskorišćeni potencijal za rast izvoza i mogućnosti ulaganja u strateškim sektorima.
Iz PKCG je saopšteno da je diskusija, koja je okupila strane investitore, domaće kompanije, predstavnike izvršne vlasti i stručnjake iz OECD-a, bila usmjerena ka pronalaženju načina da se pruži podrška preduzećima u jačanju proizvodnje i pristupu stranim tržištima, što je jedan od načina za prevazilaženje trenutne krize.
Šefica Odjeljenja OECD za Jugoistočnu Evropu, Marzena Kisielewska, saopštila je da je seminar organizovan i u drugim državama okruženja kako bi se doprinijelo detaljnoj analizi posljedica Covid-19.
“Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana su jako uspješne u privlačenju stranih direktnih investicija i mi smo kao organizacija otvoreni da pružimo pomoć u zadržavanju postojećih i privlačenju novih ulaganja u novonastalim uslovima”, rekla je Kisielewska.
Prema njenim riječima, mijenja se tržište investicija, jer pandemija povećava distancu među državama.
“Naš je cilj da pomognemo Crnoj Gori da izdrži izazovna vremena i da se izbori sa teškoćama”, dodala je Kisielewska.
Ona je pozvala crnogorske privrednike i predstavnike institucija da i dalje učestvuju u okruglim stolovima i drugim događajima koji doprinose donošenju razvojnih politika i prevazilaženju kriznih perioda.
“U trenutku kada sve vlade implementiraju mjere kojima će zaštititi ekonomiju od posljedica pandemijske krize, ovakva diskusija može da pokaže ko su potencijalni partneri i na koji način možemo da proširimo kapacitete za nastavak razvojnih procesa”, kazala je Kisielewska.
Savjetnica predsjednika PKCG, Nina Drakić je, govoreći o uticaju Covid-19 na poslovanje u Crnoj Gori, kazala da Komora, od pojave koronavirusa, u kontinuitetu prati dešavanja u privredi i izazove koje uzrokuje ova krizna situacija.
Već 13. marta kreiran je on-lajn upitnik, na osnovu kojeg su rađene analize, rješavane poteškoće u poslovanju, te pripremani predlozi mjera donosiocima odluka u cilju ublažavanja posljedica i podrške privredi.
Kroz on-lajn upitnik je više od 300 privrednika iskazalo probleme sa kojima su se suočili, dok je još 400 sličnih zahtjeva pristiglo drugim kanalima komunikacije.
“Većina anketiranih kompanija, odnosno 88,1 odsto, saopštilo je da pojava koronavirusa ima negativan uticaj na njihovo poslovanje. Svi privredni subjekti ukazali su na pad prihoda, a time i likvidnosti, te otežano izmirivanje tekućih obaveza iz poslovanja”, rekla je Drakić.
Preduzeća koja pružaju usluge smještaja i ishrane, kao i putničke agencije, suočila su se sa otkazivanjem svih ugovorenih aranžmana, a sektor trgovine sa otežanom nabavkom robe i smanjenjem prometa.
Zatvaranjem graničnih prelaza, prevoznici putnika bili su prinuđena da u jednom periodu potpuno obustave poslovanje, dok je prevoz roba i logističkih usluga bio na značajno manjem nivou.
Najveći izazov u poslovanju preduzeća iz sektora građevinarstva, pored otežane nabavke materijala i opreme, predstavljao je nedostatak radne snage, uslovljen zatvaranjem granica, jer veliki broj građevinskih radnika dolazi iz zemalja regiona.
“Ukoliko se izuzme prerađivačka industrija, u kojoj je bila otežana nabavka sirovina i izvoz gotovih proizvoda, pandemija je najmanji uticaj imala na sektor industrije”, rekli su iz PKCG.
Na panel diskusiji koja je uslijedila, na temu Pristupi za uspješno privlačenje investicija, promociju izvoza i ekonomsku integraciju u vrijeme Covid-19, u kojoj su učestvovali predsjednici odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije te metalurgije i metaloprerađivačke industrije, ocijenjeno je da će zdravstvena kriza proći, ali da će se dugoročno osjećati ekonomske posljedice.
Predsjednik Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG, Milutin Đuranović, saopštio je da je u ovom izazovnom vremenu jako važno sačuvati sirovinsku osnovu i raditi na supstituisanju uvoza potrošnjom domaćih proizvoda.
“Uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosi 588 miliona EUR, što je više od vrijednosti ukupnog izvoza naše zemlje”, naveo je Đuranović.
On je pozvao na poljoprivredni patriotizam, odnosno da bude veća zastupljenost domaćih proizvoda u crnogorskim marketima.
Prema njegovim riječima, država treba da još snažnije podstiče proizvodnju i otkup, odnosno plasman poljoprivrednih proizvoda, uzimajući u obzir to da agrar ima značajne multiplikativne efekte i snažno doprinosi ruralnom razvoju.
Predstavnici crnogorskog metalskog sektora su tokom Webinara istakli spremnost da se nose sa konkurencijom kada je u pitanju know how i kvalitet proizvoda i istakli da im je potrebna adekvatna podrška komercijalnih banaka i Investiciono-razvojnog fonda (IRF).
Predsjednik Odbora Udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, Ranko Nikolić, ocijenio je da prostor za supstituciju uvoza domaćom proizvodnjom postoji i u ovom sektoru.
“Crnogorska preduzeća iz metalskog sektora mogu da izrade proizvode jednakog kvaliteta kao kompanije u razvijenim zemljama, s tim što bi njihove cijene bile niže, kao i troškovi transporta”, naveo je Nikolić.
On je apelovao da se ubrzaju procedure dobijanja sredstava od IRF-a i poslovnih banaka za nabavku repromaterijala, kako bi kompanije koje imaju garantovan plasman nesmetano mogle da realizuju ugovorene poslove.
Enes Banda iz firme Euromix Beton Bar smatra da je neophodno formirati razvojnu banku koja bi podržavala izvozne projekte crnogorskih kompanija.
“Ublažavanje negativnih posljedica krize moguće je ostvariti kroz investiranje u nove pogone. Samo se sinergijskim djelovanjem države, privrede i finansijskog sektora može odgovoriti velikim izazovima pandemije” naveo je Banda.
Generalni direktor Direktorata za nauku i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke, Darko Petrušić, kazao je da zabrinjava što Crna Gora uvozi hranu u vrijednosti cjelokupnog izvoza koji ostvaruje.
Za zabrinutost je, kako je rekao, i činjenica da raste izvoz proizvoda nižeg stepena prerade.
“Potrebno je raditi na jačanju izvoza srednje i visokotehnoloških proizvoda, gdje je neophodna jača veza privrede i naučnog sektora”, ocijenio je Petrušić.
Govoreći o strateškim razvojnim pravcima Crne Gore ukazao je na značaj energetike i agrara, ali je ukazao i na komprativne prednosti u farmaceutskoj industriji.
“U našoj zemlji raste 15 endemskih vrsta koje bi se mogle koristiti za izradu medikamenata”, saopštio je Petrušić.
Viši savjetnik za trgovinu i industriju pri OECD-u, Antonio Fanelli, ocijenio je da je ova godina izgubljena za turizam.
“Crna Gora može da intenzivira aktivnosti u nadogradnji turističke ponude na primorju. Ovaj period može se iskoristiti i da se završe investicioni projekti koji su u toku”, kazao je Fanelli.
U sektoru proizvodnje hrane Crna Gora može, kako je naveo, da radi na unapređenju kvaliteta proizvoda kroz implementaciju evropskih standarda, kao i na jačanju prodajne mreže i elektronske trgovine.
Što se tiče metalskog sektora, Fanelli smatra da veliki proizvođači u saradnji sa malim i srednjim preduzećima treba mnogo više da budu okrenuti izvozu na regionalno tržište.
