Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je, kao mala ekonomija sa ogromnim resursima, prepoznala potrebu za drugačijim strateškim pristupom, uz neizbježne dalje reforme u procesu ekonomske transformacije, ocijenila je stalna predstavnica Kacelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Podgorici, Daniela Gašparikova.
Ona je u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazala da Strategija pametne specijalizacije (S3) besprekorno trasira put daljem oporavku i napretku, pa bi zeleno poslovanje i digitalna transformacija čitavog sistema trebalo da budu razvojni prioriteti.
»Ove strateške namjere sada treba podržati kroz ekonomski razvoj i investicije koje će pokrenuti budući rast najsavremenije tehnologije i transfer, smanjujući postojeći i svaki budući uticaj industrijske proizvodnje na životnu sredinu, kao i emisiju ugljen-dioksida u saobraćaju, turizmu i poljoprivrednim sektorima. Jedan od potencijalnih pravaca stvaranja otporne ekonomije je i nastavak ekonomske diverzifikacije kroz, na primjer, sektore koji kreiraju digitalna rješenja i poslovne mogućnosti«, navela je Gašparikova.
Prema njenim riječima, usklađivanje razvojnog puta Crne Gore sa evropskim okvirom definisanim u Evropskom zelenom planu može biti odskočna daska za Crnu Goru da ubrza ovu transformaciju, istovremeno ispunjavajući globalne ekološke mjere i obaveze.
»U isto vrijeme, jaki mehanizmi upravljanja i vladavina pravastvaraju jednake uslove za sve aktere, ne samo u okviru sektora državne uprave, već i za privatni sektor. Sprovođenje propisa o zaštiti životne sredine ili oporezivanju digitalnih preduzeća je ključni preduslov za uspješnu ekonomsku transformaciju zemlje«, smatra Gašparikova.
UNDP je objavio izvještaj Procjena uticaja koronavirusa na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije.
»Mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) predstavljaju osnov crnogorske ekonomije, jer čine 99,8 odsto svih preduzeća i zapošljavaju više od 70 odsto ljudi u zemlji. Kroz dva ciklusa istraživanja, u maju i septembru prošle godine, pokušali smo da procijenimo uticaj koji je koronavirus imao na njih u tom trenutku, kao i dinamiku i trendove s obzirom na situaciju koja se tada brzo mijenjala«, objasnila je Gašparikova.
Rezultati ankete sprovedene u prvoj polovini maja, na uzorku od više od 300 kompanija, ukazali su na činjenicu da je velika većina njih prešla u režim “pauze”, što znači da su značajno smanjili ili potpuno zaustavili svoje aktivnosti.
»To je, ipak, rezultiralo smanjenjem zaposlenosti za samo 2,5 odsto, dijelom zahvaljujući mjerama Vlade, što je imalo direktan uticaj na likvidnost preduzeća. Više od 50 odsto kompanija u maju navelo je da neće moći da funkcionišu duže od 12 sedmica, a u septembru je taj procenat pao na 18 odsto, zahvaljujući povoljnijim epidemiološkim mjerama i poslovnom okruženju«, kazala je Gašparikova.
Međutim, iako su kompanije normalizovale svoje poslovanje, evidentan je značajan pad broja zaposlenih – 41 hiljada manje zaposlenih u julu prošle godine u odnosu na isti period 2019. godine zbog, prije svega, neuspjele turističke sezone.
»Rezultati istraživanja jasno su pokazali da većina kompanija nije mogla priuštiti još jednu pauzu u poslovanju. Nakon toga smo vidjeli da oporavak kompanija i dalje zavisi od toga do koje mjere će moći ne samo da ponovo pokrenu svoje poslovne aktivnosti, već da to urade na bezbjedan način, štiteći zdravlje svojih zaposlenih, klijenata i kupaca«, dodala je Gašparikova.
Prema njenim riječima, iako je vakcinacija na pomolu, osnovni principi za suočavanje sa pandemijom se nijesu promijenili i biće prisutni u doglednoj budućnosti. Svi koji posluju otvoreno i funkcionalno moraju i dalje da primjenjuju zdravstvene standarde, kako bi zaštitili i zaposlene i klijente, čak i sa dostupnom vakcinom.
Ona je kazala da se nada da će srednjoročne i dugoročne mjere ekonomskog oporavka biti podsticaj za preduzeća da se registruju i formalizuju svoje aktivnosti koje donose prihod, kao i da obezbijede ugovore svojim zaposlenima.
Gašparikova je, govoreći prelasku na zelenu ekonomiju koja je u osnovi ekonomskog oporavka nakon pandemije, kazala da je jedno jasno: trilioni USD biće potrošeni za saniranje posljedica pandemije i bilo bi neoprostivo ponoviti iste greške i ne izvući pouku iz ove krize.
»Budući progres zahtijeva čvršću osnovu u svim zemljama, a zelena tranzicija nudi novi put prema razvoju. Iako tek treba utvrditi koliki će biti dio paketa mjera namijenjen zelenim investicijama, ipak vidimo insipirativne primjere održivog ekonomskog oporavka od pandemije koronavirusa«, navela je Gašparikova.
Evropska unija je, kako je dodala, usvojila ekonomski plan oporavka, koji se smatra nastavkom Evropskog zelenog sporazuma, s ciljem da Evropa postane klimatski neutralna do 2050, a njena ekonomija otprornija, kroz ulaganja u zelene i digitalne poslovne prilike.
»I međunarodne finansijske institucije su se obavezale da će podržati zeleni oporavak, nedavno smo vidjeli niz investicionih fondova privatnog sektora koji odbacuju fosilna goriva. Takođe, sve više zemalja shvata da ulaganje u čistu, održivu infrastrukturu može biti jedan od najefikasnijih načina za jačanje kratkoročnih i održivih dugoročnih socioekonomskih aktivnosti, uz istovremeno stvaranje novih radnih mjesta«, rekla je Gašparikova.
Istovremeno, uvođenje digitalnih rješenja koja podržavaju poslovne modele privatnih i javnih organizacija pokazalo se spasonosnim za mnoge aktivnosti tokom krize, doprinoseći smanjenju emisije ugljen-dioksida.
»Vjerujem da je digitalizacija već prihvaćena kao ključni element na putu oporavka i prosperiteta, a prema procjenama, tokom posljednjih deset mjeseci svjedočili smo brzini napretka u ovoj oblasti koja odgovara proteklom desetogodišnjem razvoju. Naredni korak je osigurati da taj napredak bude ravnomjerno raspoređen tokom oporavka i donese korist svima, bez obzira na njihove prihode ili mjesto prebivališta«, kazala je Gašparikova.
UNDP pruža podršku u sprovođenju aktivnosti na putu prema oporavku u mnogim zemljama, uključujući i Crnu Goru. Sljedeća faza UNDP-ovog odgovora na koronakrizu osmišljena je tako da pomogne donosiocima odluka da vide dalje od samog oporavka, prema 2030. godini, da donose odluke i nose se sa neizvjeznošću i složenošću u četiri ključne oblasti: upravljanju, socijalnoj zaštiti, zelenoj ekonomiji i digitalnoj transformaciji.
»Primjeri u Crnoj Gori koje vrijedi pomenuti su fokusirani na podršku decentralizovanoj proizvodnji energije kroz uvođenje takozvanog “koncepta potrošača”. Kada sam prije par godina došla u Crnu Goru, bila sam iznenađena odsustvom solarnih panela na zgradama, uprkos brojnim sunčanim danima u zemlji tokom godine«, navela je Gašparikova.
Ona je kazala da su radili sa partnerima na unapređenju zakonodavnog okvira i podršci potencijalnim investitorima u dizajniranju fotonaponskih (PV) projekata. Sa unaprijeđenim zakonodavnim okvirom, sada razvijaju koncept i glavne projekte za nekih 18 PV instalacija.
Crna Gora je posvećena cirkularnoj ekonomiji. UNDP i Privredna komora inicijatori su izrade Mape puta cirkularne ekonomije Crne Gore.
»Cirkularna ekonomija se odnosi na nove načine stvaranja sistema vrijednosti, profita i prosperiteta, kroz efikasniju upotrebu resursa, materijala i proizvoda. To znači da višestrukim korišćenjem resursa stvaramo nove proizvode od starih ili da ostatke vratimo u sistem proizvodnje, umjesto da ih bacimo. Dakle, svaki resurs se ponovo koristi koliko je to moguće, ponovo proizvodi ili reciklira u novi, umjesto da se rasipa ili baca«, kazala je Gašparikova.
Iniciranje izrade Mape puta cirkularne ekonomije za Crnu Goru ima za cilj, kako je dodala, mapiranje potencijalnih poslovnih prilika u upravljanju ograničenim prirodnim i materijalnim resursima kojima raspolažemo i stvaranje sistema kojim će se smanjiti rasipanje hrane i podstaći prenamjena ne korišćenih ili starih materijala.
Gašparikova je, odgovarajući na pitanje zašto je koncept karbonski neutralnog turizma važan za dalji razvoj turizma, saopštila da ekonomski oporavak turizma pruža priliku tom sektoru da ponovo pronađe ravnotežu između stvaranja profita i kapaciteta crnogorske obale, jezera, planina i šuma.
»Kada se osvrnemo na razvoj crnogorskog priobalnog područja, postavlja se pitanje koliki još pritisak ovi prirodni ekosistemi mogu izdržati, a da ne budu nepovratno uništeni. Troškovi uticaja na životnu sredinu u sektoru turizma, u zemlji kao što je Crna Gora, treba da budu uračunati u troškove poslovanja bilo kog ozbiljnog subjekta koji je zainteresovan za ostanak u poslu narednih decenija, umjesto izvlačenja koristi dok je to moguće i ostavljanja za sobom štete koju neko drugi mora da sanira«, navela je Gašparikova.
Ona je, govoreći o ekonomskom položaju žena u Crnoj Gori, kazala da je pandemija ugrozila napredak ka dostizanju rodne ravnopravnosti, jer se žene suočavaju sa kratkoročnim poteškoćama i dugoročnim posljedicama. Hiljade zaposlenih žena u Crnoj Gori suočava se sa raznim poteškoćama.
»Prvo, uvođenjem karantina i zatvaranjem škola i servisa njege ove su obaveze u potpunosti preuzele porodice, a prije svega, žene. Ovo je zaposlenim majkama, mnogo više nego očevima, nametnulo brojne kućne obaveze. Izvještaj UNDP-a Doprinos žena ekonomiji Crne Gore i neplaćeni rad u vrijeme pandemije koronavirusa procjenjuje da je novčana vrijednost neplaćenog rada i njege u domaćinstvu žena tokom prva tri mjeseca pandemije iznosila oko 122 miliona EUR, što je 92 odsto više u odnosu na isti rad muškaraca u istom periodu«, rekla je Gašparikova.
Tada je ekonomski udar, kako je dodala, najviše i prvo pogodio sektore u kojima dominiraju žene kao zaposlene – poput maloprodajnih preduzeća, restorana i zdravstvene zaštite. Mnoge žene su bile u riziku da ostanu bez posla ili da vide da im se plate smanjuju kao posljedica poslovne nesolventnosti izazvane ekonomskom krizom, kao i sve većim izazovom usklađivanja posla sa kućnim obavezama.
»Koronavirus je neravnomjerno uticao na biznis sektor koji je, u zavisnosti od prirode posla, i dalje specifičan sa rodnog stanovišta, jer su žene i muškarci grupisani u okviru različitih zanimanja. Dodatne izazove vidimo upravo ovdje. Žene su često zaposlene u mikro i malim preduzećima sa nižom platom i slabijom pravnom i socijalnom zaštitom, kao i u neformalnim sektoru u kom je situacija još neizvjesnija«, rekla je Gašparikova.
Uz nedostatak institucionalne podrške koja bi ženama omogućila da kombinuju radne i porodične obaveze, ti faktori su potencijalno doprinijeli izboru žena da napuste tržište rada.
»Uticaj na ekonomski i socijalni aspekt i prihode žena i njihovih porodica je i trenutan i trajan – jer ono što je dobro za rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena, dobro je za dobrobit njihovih porodica i ekonomije u cjelini«, ocijenila je Gašparikova.
Prema njenim riječima, stope učešća u radu pokazuju da žene u rekordnom broju napuštaju tržište rada. Što žene duže budu van tržišta rada, to je veći rizik od urušavanja vještina, što jasno pokazuje da je interes poslodavaca da zadrže žene na tržištu rada.
»Za pojedinca koji je van tržišta rada, to bi moglo ograničiti izglede i zaradu tokom života i rezultirati siromaštvom u starijem životnom dobu. Ovo bi moglo zaustaviti rast ekonomije i razvoj zemlje, uzimajući od ekonomskog sistema obrazovanih, iskusnih, talentovanih i posvećenih zaposlenih. Slično tome, manje je vjerovatno da će domaćinstva u kojima i odrasli rade i ostvaruju prihod biti u riziku od siromaštva. Ovakva situacija se čak i više odnosi na domaćinstva sa samohranim roditeljima«, zaključila je Gašparikova.
