Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Zadržavanje postojećeg stanja u Aerodromima Crne Gore ne može garantovati uspjeh, jer je državno upravljanje resursima manje efikasno od privatnog, ocijenio je profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.
Kostić je kazao da se, kada se govori o koncesijama kao obliku poslovnog partnerstva, nameću dva pitanja.
„Prvo je da li je taj oblik partnerstva adekvatan, odnosno poželjan, a drugo ukoliko se smatra da jeste kakav je sadržaj koncesionog akta. Koncesija sama po sebi može da bude adekvatan izbor poslovnog partnerstva, ali da sam akt odnosno njegov sadržaj bude loš, pa bi time i čitav poduhvat bio loš”, rekao je Kostić Dnevnim novinama, ali i podsjetio na pogled iz drugačijeg ugla.
Preciznije, kada koncesija nije adekvatan oblik, dobrom operacionalizacijom koncesionog akta može se doći do uspješno obavljenog posla.
„Što se tiče toga da li treba ili ne ući u proces davanja Aerodroma Crne Gore u koncesioni zakup, mišljenja sam da treba. Jer, državno upravljanje nad bilo kojim društvenim resursima po definiciji je manje efikasno od privatnog. Često se zavaravamo činjenicom da postignuti rezultati pogotovo kada su dobri apsolutno proizilaze iz tekućeg menadžmenta kompanijom”, kazao je Kostić.
To je, kako smatra, prije posljedica povlašćenog tržišnog položaja, nego umješnosti menadžmenta, kako se to često zna predstaviti.
On je, govoreći o rezultatima kjetnje sezone, rekao da je turizam jedna od ključnih industrija koje pokreću crnogorsku ekonomiju.
“Međutim, mi se i dalje ne bavimo pravim pokazateljima u tom segmentu. Naime, finansijski rezultati su ono što je od izuzetnog značaja, i to iz više razloga. Kako turizam zbog velikog broja stranih gostiju za našu zemlju predstavlja izvoz usluga, njime se popravlja ne baš zavidna situacija salda u državi”, naveo je Kostić.
Posebno, kako je kazao, treba imati u vidu stanje platnog bilansa zemlje, jer se izvozom usluga jednim dijelom nadomješta izuzetno negativan spoljno-trgovinski bilans, odnosno ozbiljan deficit na tekućem računu platnog bilansa.
“Pored toga, razvojem turizma i turističke privrede stvaraju se preduslovi i za razvoj domaće industrije i poljoprivredne proizvodnje. One u uslovima plasmana tokom turističke sezone imaju karakter nevidljivog izvoza, ali koji u krajnjem jeste izvoz, što je opet od izuzetnog značaja za stanje naše ekonomije”, dodao je Kostić.
Prva dionica auto-puta biće, prema posljednjim najavama, završena u septembru naredne godine. U međuvremenu, počele su pripreme i za pristupne puteve i obilaznice koje će se nadovezivati na ovaj 40 kilometara dugi potez saobraćajnice koja vodi u crnogorsku budućnost.
„Svjedoci smo da gradnja auto-puta značajno utiče na rast crnogorske ekonomije, pa će i njegovo privođenje kraju svakako imati uticaja. Da li u ovoj ili narednoj godini manje je važno od činjenice da će definitivno imati posljedice u vidu manjih podsticaja rastu”, naveo je Kostić.
On, i pored kašnjenja radova, smatra da će završetak samo tog poteza auto-puta već voditi ka boljoj ekonomskoj situaciji u cijeloj zemlji.
