Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslanici su danas završili raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci (CBCG), prema kojima bi guvernera vrhovne monetarne institucije imenovala Skupština na osnovu sprovedenog javnog konkursa umjesto predsjednika države, kako je to rađeno do sada.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) i predlagač tog zakonskog rješenja, Dejan Đurović, kazao je da predložene izmjene daju mogućnost da se transparentno izabere guverner CBCG.
“Svjedoci smo da nije bilo te transparentnosti, nego da je sve bilo do jednog čovjeka i jedne partije, u rukama Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista (DPS). Tako je i sam izbor guvernera CBCG već duži period unazad bio zarobljen od DPS-a i samog predsjednika DPS-a”, rekao je Đurović u Skupštini.
Novim rješenjem guvernera bi, kako smatra, izabrali na javnom konkursu na kojem može da se prijavi svaki građanin koji ispunjava uslove konkursa.
Predloženim izmjenama zakona definisano je da se za poziciju guvernera mora imati deset godina radnog iskustva umjesto pet, kao i da se na javnom konkursu u parlamentu sprovodi procedura za izbor članova Savjeta CBCG i da se novi Savjet izabere u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena zakona.
Đurović je kazao da vjeruje da će na taj način izabrati kandidat koji svojom biografijom, neokrnjenim kredibilitetom, zaslužuje povjerenje Skupštine.
“Pitanja za kandidata bi trebalo da budu kolika je likvidnost banaka i da li tolika likvidnost može uticati na inflatorni faktor s obzirom na to da je najskupljni novac koji leži u bankama, da li je bilo pranja novca u Crnoj Gori i način na koji je to rađen, da li se projektuje minimalna ili maksimalna kamatna stopa po kojoj se kupuje ili prodaje novac. Ovdje danas imate da za novac uložen
u banci dobijate najminimalniju kamatu koja postoji u Evropi, ali je zato kamata kada se zadužite za kredit mnogo veća”, precizirao je Đurović.
On je rekao da predlog zakona ne narušava nezavisnost CBCG, kako neki žele da kažu, već je u pripremi ovog zakona korišćena međunarodna praksa, navodeći primjer Hrvatske i Rumunije koje imaju taj način izbora guvernera CBCG.
Predloženo je i da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi postojeća procedura za izbor guvernera.
U skupštinskoj proceduri je trenutno predlog bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića da se guverner CBCG Radoje Žugić, kome je mandat istekao u oktobru, ponovo imenuje na tu poziciju.
Đurović je kazao niko nije očekivao da nakon 30. avgusta 2020. godine ekonomska piramida u Crnoj Gori na čelo sa CBCG ostati netaknuta do dana današnjeg.
“Predlog Đukanovića je očekivan jer između odlazećeg predsjednika i guvernera postoje velike veze počev od Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), Pomorskog saobraćaja, garancije za kredit koji je dao Pomorski saobraćaj Đukanoviću, da je predsjednik borda Prve banke dobio 44 miliona pozajmice od Vlade, od čega je 11 miliona EUR Prva banka vraćala Vladi u prvih pola sata, a u pitanju bio samo jedan milion. To nikada tužilaštvo nije procesuiralo, a ponekad, kao što je posljednjih dana, zna da reaguje i kada ne treba”, ocijenio je Đurović.
On je kazao da vjeruje da je ovo dovoljan razlog zašto je trebalo stopirati izbor Žugića, ali i promijeniti procedure za izbor guvernera da ne bi u budućnosti imali sličan scenario.
Predstavnik Kluba poslanika Demokratski front – Pokret za promjene, Branko Radulović, kazao je da će ovaj zakon predstavljati jednu transformaciju od autokratskog načina izbora guvernera CBCG, ka nečemu što znači meritokratija.
“Zar nije najdemokratskiji način da se na javni konkurs jave svi kandidati koji smatraju da ispunjavaju kriterijume da budu guverneri i da nakon toga prođu intervjue na matičnom odboru, kako bismo došli do guvernera koji će biti guverner u pravom smislu i čija će riječ odzvanjati i u Crnoj Gori i van i koji će biti proizvod i rodoljublja i struke“, rekao je Radulović.
On smatra i da sadašnji guverner mora krivično da odgovara za mnoga djela.
Predstavnica Kluba poslanika Crno na bijelo, Božena Jelušić, kazala je da će buduće vrijeme pokazati koliko su nezavisne institucije sistema odista i bile nezavisne.
„Ja tu, uz presumpciju nevinosti, nešto ne vidim CBCG kao instituciju koja se istakla nezavisnošću“, dodala je Jelušić.
Ona je napomenula i da je sadašnja Skupština ograničenog mandata i da velike sistemske zaokrete u ovom kapacitetu možda može i da odloži.
Poslanik DF-a, Jovan Vučurović, ocijenio je da je ovo veoma važan zakon i proces koji je trebalo završiti mnogo ranije.
„To iz razloga jer smo građanima, nakon 30. avgusta, obećali da ćemo raditi na demontaži hobotnice DPS, a jedan veoma važan dio te hobotnice je bila CBCG. Ova pozicija guvernera je jedna od najmarkatnijih u Crnoj Gori i kao takva bila je pod direktnom kotrolom DPS-a“, kazao je Vučurović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
