Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Gašenje Montenegro Airlinesa (MA) je politička odluka i sve to liči na vraćanje u devedesete, kada je ugašeno niz kompanija i prepoznatljivih brendova, saopštio je predstavnik radnika, Miljan Perović.
On je Dnevnim novinama kazao da situacija u MA i prije najave gašenja kompanije nije bila idilična.
“Dugovali su nam tada dvije plate. Prema nekim informacijama koje imamo, novca je bilo, ali pretpostavljamo da zbog priče o državnoj pomoći nije uslijedila isplata zarada”, naveo je Perović.
Nakon odluke o gašenju, radnici su se okupili 25. decembra i emotivno ispratili posljednje slijetanje aviona MA.
“To je bio neki naš omaž višegodišnjem radu pod brendom Montenegro Airlines. Zatim kreće neizvjesnost, težak period za sve nas, jer dočekujemo praznike bez primanja, dovedeni na rub egzistencije”, saopštio je Perović.
On je kazao da je primjer JAT-a bio idealan kako je država trebalo da postupi u ovoj situaciji.
“Ako je već moralo ovako, pa evo primjer JAT-a. Pripremalo se restrukturiranje, avioni letjeli, radnici radili iako je osnovana Air Serbia. Kad je sve već bilo definisano, JAT je ugašen, a sjutradan je posao nastavila Air Serbia. Nije bilo prizemljenja aviona, ni dovođenja radnika u ovakvu situaciju u kojoj smo mi”, objasnio je Perović.
Određenu dozu optimizma ulila im je najava menadžementa da bi 21. januara avioni mogli opet da polete, ali do toga nije došlo.
“Nakon toga, dugogodišnji radnici Valeri Đekić, Srđan Habić i ja odlučujemo da održimo zbor radnika i dogovorimo dalje korake. Dobili smo podršku polovine radnika i definisali smo redosljed kome se treba obratiti i prvo smo uputili pismo premijeru Zdravku Krivokapiću. Postavili smo mu sedam pitanja 16. februara, ali odgovor nijesmo dobili”, tvrdi Perović.
Odlučili su da odu korak dalje, pa su dostavili pismo i ambasadorki Evropske unije u Crnoj Gori, Oani Kristini Popi.
“Smatramo da su nam u vremenu pandemije korona virusa i globalne krize ozbiljno narušena ljudska prava, prije svega pravo na rad, dostojanstvo, zdravstvenu zaštitu i pravo na informisanost. Usred pandemije mi nijesmo imali zdravstvenu zaštitu, kolege su iz svog džepa, umjesto na recept kao drugi, morale da plaćaju ljekove. Razmatramo i mogućnost tužbe prema državi, a ako bude trebalo, i do Strazbura ćemo ići”, rekao je Perović.
Pored EU, o situaciji u kojoj se nalaze obavijestili su ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke i Hrvatske, kao i ombudsmana.
“U pismu smo ponovili da nam se duguje pet plata, te da nemamo nikakvih informacija o daljim planovima Vlade sa našom kompanijom. Tužni smo što moramo da se obraćamo međunarodnoj zajednici i stranim ambasadama zbog toga što naša Vlada neće da nam odgovori”, kazao je Perović.
