Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Dosadašnje Vladine mjere za pomoć građanima i privredi usljed pandemije koronavirusa nijesu dale dovoljan rezultat, ako se uzme u obzir dramatično povećanje broja nezaposlenih od kraja februara zaključno sa junom, ocijenio je ekonomista Zarija Pejović.
On je za Dan kazao da je prema podacima Zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih u tom periodu uvećan za 6,3 hiljade osoba.
“Ako pođemo od subvencije na nivou minimalne bruto zarade, sredstva potrebna za zarade osoba koja su ostala bez posla od početka epidemije na mjesečnom nivou bi iznosila 2,3 miliona EUR. Da li je Vlada mogla da obezbijedi ova sredstva, ako već treći paket mjera procjenjuje na 1,2 milijarde EUR? Ako već polazimo od premise da mjerama Vlade
treba prije svega podržati radnike, a tek potom i kapital”, rekao je Pejović.
Stoga, kako je naveo, pomoć koju je Vlada pružila drugim paketom mjera zatvorenim i ugroženim djelatnostima, u smislu subvencionisanja zarada, očigledno nije bila dovoljna.
“Pad tražnje nije isključivo posledica drastičnog smanjenja broja turista, već i negativnih iščekivanja privrede i građana koja uzrokuju veću štednju umjesto potrošnje, što dovodi do smanjenja prihoda, a konsekventno tome i do potrebe rezanja troškova kroz smanjenje broja zaposlenih. Stoga sam mišljenja da obuhvat subvencionisanja radnih mjesta treba biti veći, što upućuje na veća sredstva od predviđenih”, rekao je Pejović.
Kako gubitak posla u Crnoj Gori predstavlja i egzistencijalni silazak na rub siromaštva, Vlada treba da se, kako je kazao, fokusira na inkluzivnije pakete socijalne pomoći, kako bi se patnja uslijed gubitka prihoda umanjila i postigla kakva takva socijalna održivost, koja je i bez epidemije korone bila upitna.
“Mada se govori o privrednom rastu u prethodnim godinama, ne zaboravimo da su realne zarade u najboljem slučaju stagnirale u prošloj
deceniji”, saopštio je Pejović.
Vlada trećim paketom mjera, kako je naveo, predviđa diverzifikaciju privrede, kako ona ne bi zavisila od turizma.
“O tome je trebalo razmišljati puno ranije, s obzirom da su iskustva krize iz 2009. godine jasno upućivala da je rizično privredne aktivnosti bazirati na primarno jednoj djelatnosti. Za diverzifikaciju privrede bila bi potrebna makar decenija i u normalnim uslovima, umjesto četiri godine, koliko predviđa Vladin treći paket mjera”, poručio je Pejović.
Prema njegovim riječima, kako se pad turističke tražnje preliva i na druge djelatnosti, za očekivati je veći pad javnih prihoda nego što je bio planiran.
“To će svakako nametati potrebu dalje racionalizacije javne potrošnje, moguće i redukovanje zarada u javnom sektoru. Kako je u Crnoj Gori privatni sektor značajno naslonjen na javni, to će predstavljati dodatnu prijetnju za održivost zarada i u privatnom sektoru”, smatra Pejović.
Da bi država, kako je naveo, u kriznom scenariju mogla da reaguje, potrebno je da na raspolaganju ima finansijske rezerve.
“Crna Gora je prije korona krize raspolagala rezervama koje su poticale iz zaduženja i bila su namijenjena refinansiranju javnog duga. Javni prihodi u protekloj deceniji nijesu bili dovoljni da pokriju ni tekuću budžetsku potrošnju, pa je država posezala za zaduživanjem”, rekao je Pejović.
Stoga se, kako je zaključio, kroz umanjenje javnih prihoda nameće i rizik sposobnosti ispunjavanja finansijskih obaveza koja proističu iz javnog duga.
