Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim berzama cijene dionica su prošle sedmice pale jer ulagače zabrinjava brzo širenje omikron varijante koronavirusa i jer su ključne centralne banke najavile smanjenje monetarnih podsticaja privredama.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice pao 1,7 odsto, na 35.365 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,9 odsto, na 4.620 poena, a Nasdaq indeks 2,9 odsto, na 15.169 bodova, prenosi SEEbiz.
U fokusu ulagača prošle sedmice bile su ključne centralne banke u svijetu jer je došlo vrijeme za smanjenje monetarnih podsticaja, s obzirom na to da su se ekonomije u velikoj mjeri oporavile od koronakrize i da je zaprijetila inflacija.
Najviše pažnje privukla je američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) čiji su čelnici zbog visoke inflacije odlučili ubrzati proces ukidanja ekonomskih podsticaja, koje su uveli na početku koronakrize prije gotovo dvije godine.
Tako će program otkupa obveznica završiti u martu, prije nego što se planiralo, dok će u narednoj godini, kako u prosjeku očekuju čelnici Feda, ključne kamatne stope biti povećane u tri navrata.
Prvo povećanje kamata moglo bi uslijediti već krajem zime ili početkom proljeća, a do kraja godine ključna kamata mogla bi se približiti nivou od 0,9 odsto.
„Ekonomiji više nije potrebna povećana podrška politike”, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Feda Jerome Powell, dodavši da su ekonomski izgledi pozitivni i da će mu Fed i dalje pružati primjerenu podršku.
Najveća svjetska ekonomija oporavlja se u ovoj godini od koronakrize, pa Fed očekuje rast od 5,5 odsto.
To je nešto smanjena procjena u odnosu na prethodnu, no Fed je povećao procjenu rasta ekonomije u narednoj godini sa ranijih 3,8 na četiri odsto.
Čelnici centralne banke očekuju i dalja poboljšanja na tržištu rada, pa bi stopa nezaposlenosti naredne godine trebalo da padne na 3,5 odsto, što se smatra punom zaposlenošću, s otprilike 4,3 odsto na kraju ove godine.
Inflacija, koja se već mjesecima kreće znatno iznad očekivanja, trebalo bi naredne godine popustiti. Fed procjenjuje da će u ovoj godini inflacija u prosjeku dosegnuti 5,3 odsto, dok bi naredne godine mogla pasti na 2,6 odsto.
Nakon odluka Fed, u narednim danima su cijene dionica na Wall Streetu pale, najviše u tehnološkom sektoru. Pritom su pod najvećim pritiskom bile dionice velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Nvidia, Microsoft, Amazon i Tesla.
Te dionice su u ovoj godini predvodile po rastu cijena, kao i prošle godine, ali ulagači sada procjenjuju da će u okruženju s višim kamatnim stopama i oporavkom ekonomije bolje proći sektori koji su osjetljiviji na kretanja u ekonomiji, kao što je finansijski.
Evropska centralna banka (ECB) je objavila da će u martu naredne godine okončati krizne podsticaje ekonomiji eurozone i potom pojačati standardne mjere podrške zbog neizvjesnosti koju stvaraju nove varijante koronavirusa.
ECB će tako u prvom tromjesečju naredne godine dodatno smanjiti kupovinu obveznica u sklopu kriznog pandemijskog programa PEPP ukupne vrijednosti 1,85 biliona EUR i potpuno ga ugasiti u martu.
U drugom tromjesečju će udvostručiti kupovinu obveznica iz standardnog programa koji su oformili kako bi podržali ekonomiju i podstakli inflaciju nakon dužničke krize u eurozoni.
Tako će u periodu od aprila do juna kupovati obveznice u vrijednosti 40 milijardi EUR, a od jula do septembra smanjiće vrijednost kupovina na 30 milijardi EUR. Od oktobra kupovaće obveznice za 20 milijardi EUR, ne navodeći kada bi mogla ugasiti program.
Britanska cntralna banka je povećale kamatne stope 0,15 postotnih bodova, na 0,25 odsto.
Zbog toga, kao i strahovanja od novih restriktivnih mjera i zatvaranja ekonomija kako bi se spriječilo širenje omikron varijante koronavirusa, prošle sedmice su pale i cijene dionica evropskim berzama.
Londonski FTSE indeks oslabio je 0,3 odsto, na 7.269 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 dosto, na 15.531 poen, a pariski CAC 0,9 odsto, na 6.926 bodova.
Na Tokijskoj berzi je Nikkei indeks ojačao 0,4 odsto, na 28.545 bodova.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
